45 posto ljudi ima deficit magnezija

Magnezij je četvrti po zastupljenosti mineral u ljudskom tijelu te je neophodan za otprilike 80 posto poznatih metaboličkih funkcija, a k tome je i kofaktor u više od 300 enzimskih reakcija.

Procjenjuje se da 60 posto odraslih stanovnika Zapadnog svijeta putem prehrane ne dobiva preporučen dnevni unos magnezija te da je kod 45 posto odraslih prisutan manjak magnezija.

Rani znakovi manjka magnezija nisu specifični te uključuju gubitak apetita, letargiju, mučninu, povraćanje, osjećaj iscrpljenosti i slabost. Izražena magnezijska deficijencija očituje se simptomima povećane podražljivosti mišića, poput tremora, spazma, grča mišića, tetanije i generaliziranih toničko-kloničkih grčeva. Teška deficijencija može dovesti do srčanih aritmija, uključujući atrijsku i ventrikulsku tahikardiju.

Srčano-žilne bolesti

Ključna je uloga magnezija u regulaciji krvnog tlaka. Provedena metaanaliza odnosa suplementacije magnezija i krvnog tlaka pokazala je da suplementacija, čak i uz male doze (240 mg/dan) može biti učinkovita u snižavanju krvnog tlaka osoba koje boluju od povišenog krvnog tlaka, čak i ako uzimaju lijekove za snižavanje krvnog tlaka. Kod bolesnika koji ne uzimaju takve lijekove, bila je potrebna veća doza (500 mg/dan) kako bi se snizio krvni tlak.

U studijama na bolesnicima s koronarnom bolešću srca, osobe s višim koncentracijama magnezija u serumu imali su značajno manje simptoma aritmije ili angine, čime se smanjio njihov rizik za srčani udar. Suplementi magnezija u prehrani pokazali su obrnuto proporcionalnu povezanost s koronarnom bolešću srca.

Metabolički sindrom i šećerna bolest

Nedostatak magnezija bio je povezan s raznim tipovima šećerne bolesti. Zabilježen je kod do 47 posto osoba oboljelih od dijabetesa tipa 2.

Jedna studija na 63 bolesnika s dijabetesom pokazala je da je uzimanje suplemenata magnezija tijekom šest tjedana dovelo do boljih vrijednosti inzulinske osjetljivosti i bolje kontrole glikemije (razine glukoze u krvi) u odnosu na placebo.

Neurološki poremećaji

Magnezij je pokazao obećavajuće rezultate kod ublažavanja simptoma nesanice, anksioznosti (uključujući napadaje panike) i depresije.

Glavobolje

Nekoliko studija provedeno je na osobama s migrenskim glavoboljama, pri čemu se pokazalo da su visoke doze magnezija ublažile učestalost glavobolja i povezanih simptoma te su spriječili njihovo ponovno javljanje kod gotovo 90 posto ispitanika.

Probavni sustav

Magnezij se upotrebljava u kliničkoj praksi za ublažavanje simptoma žgaravice, glavnog simptoma gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB) te kao lijek za opstipaciju.

Preeklampsija u trudnoći

Preeklampsija se očituje kao povišen krvni tlak, izraženo oticanje gležnjeva (nakupljanje tekućine) i proteina u mokraći tijekom trudnoće te se često manifestira napadajima. Magnezij se upotrebljava u porodništvu za prevenciju napadaja kod trudnica s preeklampsijom.

U usporedbi s antiepileptikom fenitoinom, magnezijev sulfat bio je lijek izbora. Istraživanja također pokazuju protektivnu ulogu magnezija kod sprečavanja oštećenja mozga nedonoščadi.

Astma

Kod osoba koje boluju od astme zabilježena je veća učestalost manjka magnezija u odnosu na osobe koje nemaju astmu. Pokazalo se da magnezij poboljšava bronhodilataciju te se kod djece i odraslih podjednako poboljšala funkcija pluća i smanjio broj hospitalizacija nakon upotrebe magnezija.

Ispitivana je upotreba magnezija putem nebulizatora te se pokazalo da je inhalirani magnezijev sulfat učinkovit kod osoba s akutnom astmom.

Osteoporoza

Šezdeset posto magnezija nalazi se u kostima, gdje ima ključnu ulogu u razvoju kostiju. Manjak magnezija negativno utječe na metabolizam vitamina D i homeostazu kalcija, što povećava rizik od osteoporoze. Mnogi lijekovi za liječenje osteoporoze smanjuju razinu magnezija. Suplemetacija visokih doza vitamina D također može dovesti do manjka magnezija.

Studije su pokazale da upotreba megadoza kalcija kod žena u postmenopauzi nije dovela do značajnog učinka na mineralnu gustoću kostiju, no povećala je rizik od kalcifikacije mekih tkiva. Međutim, uz suplementaciju magnezija došlo je do značajno povećanja mineralne gustoće kostiju unutar godine dana.

Izvori magnezija u hrani

Povrće tamnozelenih listova, orašasti plodovi (brazilski oraščići su najbogatiji izvor), zelena hrana (magnezij je dio molekule klorofila), avokado, integralne žitarice i neke mahunarke. Voda koja sadrži magnezijev bikarbonat (alkalna voda) je isto dobar izvor suplementacije.

Suplementi

Čini se da je učinkovitiji kelirani oblik magnezije, budući da povećava fiziološki aktivni oblik magnezija u tijelu.

Tijekom posljednjih nekoliko godina proveden je velik broj studija na transdermalnoj primjeni magnezija. Ovaj put primjene može biti učinkovit budući da se na taj način zaobilazi probavni sustav te se magnezij izravno apsorbira.

Interakcija s drugim prehrambenim tvarima

Prehrana koja sadrži visoke doze cinka i prehrana siromašna proteinima, kao i ona koja obiluje prehrambenim vlaknima mogu smanjiti apsorpciju magnezija.

Toksičnost magnezija

Iako je manjak magnezija učestao, moguće je i predoziranje magnezijem, posebice kod osoba koje imaju problema s funkcijskim zatvorom zbog čega uzimaju visoke doze magnezijevog oksida tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Toksičnost magnezija javlja se samo putem suplemenata, ne i putem hrane.

Najčešći simptom predoziranja magnezijem je proljev, budući da magnezij posjeduje laksativna svojstva (Epsomove soli). Ako predoziranje potraje, mogu se javiti simptomi poput slabosti mišića, otežanog disanja, letargije, smušenosti, poremećaja srčanog ritma te pogoršanja funkcije bubrega i izražene hipotenzije. Izražena toksičnost može dovesti do zastoja rada srca.

Interakcije s lijekovima

Magnezij može interferirati s lijekovima poput digoksina, određenim antibioticima i lijekovima za malariju, kao i s bisfosfonatima koji se upotrebljavaju u liječenju osteoporoze (što se može izbjeći tako da se uzimanje odgodi za 2 sada).

Dugotrajno uzimanje inhibitora protonske pumpe (za refluksnu bolest) i diuretika može povećati rizik od manjka magnezija.

Kontraindikacije

Suplementi magnezija ne preporučuju se osobama koje imaju bolest bubrega (zbog smanjene filtracijske funkcije) ako nisu pod strogim nadzorom, budući da suplementi mogu dovesti do povećane razine magnezija.

Pročitajte i:

Magnezijeve kupke - nadoknadite minerale i očistite kožu

Prava doza magnezija za kvalitetan san

Prirodni izvori magnezija

Izvor: wellbeing.com.au