1. Kronični stres ili tjeskoba

Kronični stres glavni je razlog zašto ljudi obolijevaju. Stres je ujedno pokretač nezdravih navika, poput pušenja, alkohola, prejedanja nezdravom hranom prepunom rafiniranog šećera ili nezdravih ugljikohidrata. Svi ti čimbenici mogu povećati šanse da se razbolite.

Što učiniti:

Stres je normalan dio života, pa ga nikada nećete moći u potpunosti eliminirati, ali važno je pronaći načine kako ga držati pod kontrolom. Ako ste kronično pod stresom pokušajte ga ublažiti meditacijom, vježbanjem, zdravom prehranom, odlascima u prirodu ili nešto što vama najviše odgovara.

2. Nedovoljno sna

Jedno istraživanje objavljeno 2015. godine proučavalo je navike spavanja 164 zdravih muškaraca i žena i otkrilo da oni koji spavaju manje od šest sati noću imaju veću vjerojatnost da će se prehladiti od onih koji spavaju najmanje sedam sati.

Što učiniti:

Najbolji lijek je kvalitetan odmor. Dopustite tijelu da se regenerira. A kad se oporavite, pokušajte svake noći kvalitetno spavati barem 7 do 9 sati.

3. Loša prehrana

Mnogo je hranjivih sastojaka koji održavaju vaš imunološki sustav zdravim, ali vitamin D, vitamin C i cink danas su najpopularniji u svijetu.

Vitamin D je imunomodulator, što znači da pomaže u regulaciji i kontroli vašeg imunološkog sustava. Budući da sunčeva svjetlost pomaže pretvoriti tvar koja se naziva kolekalciferol u aktivni vitamin D u tijelu, mnogi ljudi imaju slabiji imunitet  u zimskim mjesecima.

U namirnicama koje jedemo vitamin D nije lako dostupan, pa mnogi ljudi imaju niske razine vitamina D.

Što učiniti:

Uz dobro uravnoteženu, zdravu prehranu, stručnjaci preporučaju svakodnevno uzimanje 1.000 mg vitamina C (podijeljeno u dvije doze), zajedno s 15 mg cinka i 2.000 IU vitamina D3. Također predlažu pojačan unos hrane bogate cinkom, poput kamenica, rakova, sjemenki bundeve i tamnog pilećeg mesa.

Ako u području u kojem živite nema puno sunčeve svjetlosti ili vam kronično nedostaje vitamina D, možda će vam trebati znatno više. Konzultirajte svog liječnika - i kontrolirajte razinu vitamina D godišnje - kako biste bili sigurni da unosite dovoljno.

4. Higijena

Ako nas je 2020. ičemu naučila, to je da su prljave ruke jedan od najbržih načina na koji možemo širiti klice i razboljeti se. Studije pokazuju da ljudi dodiruju lice otprilike 23 puta na sat, što znači da ste tijekom redovnog dana stvorili 368 prilika da klice uđu u tijelo kroz oči, nos ili usta.

Prljave ruke ne samo da mogu širiti viruse prehlade i gripe, već mogu uzrokovati trovanje hranom i želučane probleme.

Što učiniti:

Često perite ruke sapunom i toplom vodom pazeći da ih trljate barem 20 sekundi. Iako je sredstvo za dezinfekciju ruku privremeno rješenje kada sapun i voda nisu dostupni, ono nije zamjena redovitom pranju ruku - a neki dezinficijensi sadrže triklozan, sastojak koji je povezan s raznim zdravstvenim problemima i disbalansom crijeva.

Pokušajte ne dodirivati lice. Na taj način smanjujete šanse da se razbolite. 

5. Nedovoljno ili previše vježbanja

Kada je riječ o vježbanju, ako ga nema dovoljno, imunitet pati. Ali ako pretjerate, može dovesti do kroničnog umora – i opet imunitet pati.

Što učiniti:

Iako su vježbe visokog intenziteta ponekad u redu, idealno bi bilo vježbanje umjerenog intenziteta i aerobnih aktivnosti 30 do 60 minuta dnevno. Težina vježbi trebala bi biti kao kod brzog hodanja. Kako postajete fizički spremniji, vaša definicija "umjerenog intenziteta" povećavat će se, ali obratite pažnju na to kako se osjećate. Vježba bi vas trebala napuniti energijom, a ne iscrpljivati i opterećivati.

Preporučaju se i aktivnosti koje vraćaju energiju, kao što su joga, tai chi i hodanje te izbjegavanje teških vježbi ako ste bolesni.

6. Previše alkohola

Alkohol negativno utječe na imunološki sustav, oštećujući T-stanice, stanice koje pronalaze i uništavaju patogene. Alkohol također ubija dobre bakterije u vašim crijevima, slabeći vašu obranu i vašu crijevnu barijeru. Štoviše, može izazvati upalu.

Iako je kratkotrajna (ili akutna) upala dobra stvar i zapravo je važan dio imuniteta, dugoročna (kronična) upala čini vas osjetljivijima na bolesti i kronična stanja, poput bolesti srca, dijabetesa i raka.

Što učiniti:

Ograničite unos alkohola što je više moguće.

7. Previše šećera

Šećer utječe na vaš imunološki sustav na dva načina. "Kad vam šećer skoči, funkcija bijelih krvnih stanica [dio urođenog imunološkog sustava] se smanjuje, a to utječe na sposobnost našeg imunološkog sustava da se bori protiv patogena", Ali Miller registrirana dijetetičarka, izjavila je za mbg. "T-stanice, stanice koje reguliraju stečeni ili naučeni imunološki sustav, smanjuju se kada je razina inzulina povišena."

Istraživanje objavljeno u American Journal of Clinical Nutrition izvijestilo je kako učinkovitost bijelih krvnih stanica pada za 50 posto jedan do dva sata nakon unosa šećera, a imunološki pad traje do pet sati.

To znači da, ako stalno konzumirate šećer (ili rafinirane, prerađene ugljikohidrate koji imaju svojstva poput šećera), vaš imunološki sustav nikada ne funkcionira optimalno.

Što učiniti:

Ograničite šećer i prerađene ugljikohidrate koliko god možete. Usredotočite se na prehranu zasnovanu na cjelovitoj hrani koja je prepuna bogatim hranjivim sastojcima. A kada osjetite potrebu za nečim slatkim, budite umjereni.

8. Dehidracija

Voda održava sluznicu podmazanom i zaštićenom, tako da se virusi, bakterije i drugi potencijalno štetni patogeni ne mogu zalijepiti za tkivo, objašnjava dr. Catherine Waldrop.

S druge strane, kad ste dehidrirani, nosni vam se kanali isušuju i mogu puknuti, olakšavajući sitnim mikrobima da uđu u vaše tijelo.

Voda također pomaže izbacivanju toksina iz tijela, pa ako ste dehidrirani, nećete imati odgovarajuću detoksikaciju. 

Što učiniti:

Treba piti više vode! Unos koji trebate ovisi o raznim čimbenicima, poput tjelesne težine, razine aktivnosti i trenutne klime. I ne zaboravite da se ponekad dehidracija dogodi zbog nedostatka minerala.

9. Prečesto uzimate antibiotike

Antibiotici ubijaju sve bakterije, a ne samo loše, pa ako ih neprestano uzimate, vjerojatno je omjer vaših dobrih i loših bakterija u neskladu. Optimalno zdravlje crijeva ključni je čimbenik optimalnog imunološkog zdravlja, objašnjava Moday.

Osim toga, može proći i do šest mjeseci da se crijeva u potpunosti vrate u normalu nakon jedne kure antibiotika.

Što učiniti:

Nemojte nepotrebno uzimati antibiotike. Iako antibiotici mogu spasiti život kod bakterijskih infekcija, beskorisni su za viruse. Ako ipak morate uzimati antibiotike, uzmite probiotike i učinite sve što možete kako biste podržali svoja crijeva. Stručnjak za funkcionalnu medicinu Will Cole, ističe da korijen svih bolesti započinje u vašim crijevima, i preporuča pijenje juhe od kostiju. Ovo "tekuće zlato", sadrži želatinu, glukozamin, glicin i minerale koji pomažu crijevima i imunološkom sustavu. Minerali u juhi od kostiju pomažu i održavanju hidratacije. 

10. Loš imunološki sustav

Ako radite sve gore navedeno - ali obolijevate bez obzira što radili - moguće je da imate ugrožen imunološki sustav koji sprječava pravilan rad neophodan za zdravlje.

Što učiniti:

Ako imate ugrožen imunološki sustav, najbolje je potražiti savjet liječnika. Iako svi ovi savjeti mogu smanjiti rizik od bolesti, ako vaš imunološki sustav ne radi kako bi trebao, vjerojatno će vam trebati dodatna, stručna pomoć.

Izvor: mindbodygreen