Važnost zdravlja mozga
Prema neuroznanstvenici i autorici knjige Biohack Your Brain dr. Kristen Willeumier, još nekoliko osnova zdravlja mozga zaslužuje pažnju, piše portal mbg. A svi bismo se mogli poslužiti ovim podsjetnikom:
1. Hidratacija
"Jedna od prvih stvari koje radim kada podučavam ljude o brizi o zdravlju mozga je da osiguram da piju dovoljnu količinu tekućine", kaže Willeumier. Općenito, kao neku okvirnu količinu, možemo računati da svoju tjelesnu masu u kilogramima pomnožimo s 30 i dobijemo okvirnu količinu vode u mililitrima, ali možda će vam trebati više ili manje, ovisno o prehrani, okolini i slično.
"Vaš mozak sadrži 75 posto vode", nastavlja Willeumier. "Pomoći će vam u održavanju normalnog krvnog tlaka, u uklanjanju toksina iz stanica, održava vaše stanice metabolički aktivnima i zdravima, što je sve presudna funkcija za zdravlje mozga“. Willeumier objašnjava da čak i ako imate hidraciju od 1 do 2 posto, možete imati simptome povezane s moždanom maglom, poput umora, glavobolje i loše koncentracije.
Pobrinite se da popijete dnevnu potrebu za vodom. "20 posto te vode možete dobiti voćem, povrćem ili zelenim sokovima", napominje ona.
2. Protok krvi
Stručnjaci su razgovarali o vezi između vaskularnog zdravlja i opće dobrobiti, a zdravlje mozga nije iznimka. Protok krvi u mozgu je presudan: "Želimo da mozak ostane opskrbljen kisikom", kaže Willeumier, jer mozak koristi 20 posto protoka kisika i krvi u cijelom tijelu.
Puno toga možete učiniti za optimizaciju cirkulacije (vježbanje, upravljanje stresom i dr.), ali Willeumier naglašava važnost prehrane: "Regulirajte šećer u krvi jer s vremenom šećer u krvi zapravo može oštetiti vaš krvne žile ", kaže ona. "Ako vam u krvi cirkulira previše šećera, a on ne može ući u vaše stanice, to će stvarati probleme.“
Pokušajte što više stabilizirati šećer u krvi i odlučite se za hranu poznatu po tome da poboljšava krvotok, poput omega-3, repe i zelenog lisnatog povrća.
3. Čitanje i pisanje
Kada ste zadnji put otvorili knjigu ili rukom napisali stranicu? Prema Willeumier, ljudi uglavnom ne čitaju i ne pišu onoliko koliko bi trebali - a to utječe na zdravlje njihovog mozga.
"Kad čitate, mozak uči i formira kognitivne mape", kaže ona. "Dakle, što više čitate, mozak će vam biti oštriji; nastavit ćete učiti." A ona ne govori o čitanju tekstualnih poruka, tweetova ili popisa namirnica: "Pronađite knjigu koja vam se sviđa i čitajte 15 do 20 minuta - ugodno se smjestite.“
Pisanje rukom ima sličan učinak: kada pišete, kaže Willeumier, vaš um bolje organizira informacije. Zbog toga mnogi stručnjaci preporučuju vođenje dnevnika kao korisnu metodu za upravljanje svojim mislima. "Naučite kako se vratiti pisanju. Bit će to vrlo korisno za mozak", dodaje ona.
Zaključak
Toliko možete učiniti za optimizaciju zdravlja vašeg mozga - ovaj popis nikako nije dovoljan. Međutim, hidratacija, protok krvi, čitanje i pisanje nekoliko je podcijenjenih čimbenika koji zaslužuju pažnju. Prema Willeumier, fokusiranje na svaki od tih čimbenika može mozgu pružiti osnovnu potporu koja mu je potrebna.