Porast karcinoma

Čini se da je karcinom bolest 20. stoljeća jer za većinu tih oboljenja, poput karcinoma pluća, prostate, debelog crijeva ili dojke, prije ovog stoljeća mnogi nisu ni čuli. Dakako, u prošlosti ni medicinska dijagnostika nije bila razvijena kao danas, no smatram da je većina karcinoma ponajprije posljedica promjena koje je čovjek nanio prirodi. Ono što jedemo, pijemo i udišemo uzrokuje čak 90 posto karcinoma, tvrdi Richard Doll, vodeći britanski medicinski znanstvenik.

Istraživanje na 44.788 parova blizanaca iz Danske, Finske i Švedske, objavljeno u stručnom časopisu New England Journal of Medicine, potvrđuje da nasljedni čimbenici imaju mnogo manju ulogu u nastanku karcinoma od naših prehrambenih i životnih navika.

Naš tehnološki napredak u stopu prati i porast karcinoma. Prije samo 20 godina od karcinoma dojke obolijevala je svaka 20. žena, a danas obolijeva svaka osma. Uzrok toga što se neke stanice u tijelu odmetnu, mutiraju, umnožavaju se, počinju uništavati okolne zdrave stanice te otežavaju tijelu normalan rad ne leži samo u našim navikama nego je povezan i sa stresom.

Dodatni problem stvaraju i kemikalije kojima smo okruženi i koje unosimo s hranom, poput pesticida, a mnoge od njih imitiraju djelovanje hormona estrogena zbog kojeg hormonski ovisni tumori počinju rasti. Estrogen, naime, u tijelu potiče rast, pa tako djeluje i na stanice tumora.

Istok i zapad

Način na koji se danas hranimo, čini se, velik je dio problema. Na to upućuje usporedba prehrane stanovnika Zapada i, primjerice, Kineza. Studije pokazuju da žene u ruralnim dijelovima Kine gotovo i ne znaju što je karcinom dojke. U tim krajevima Kine od raka dojke obolijeva jedna od 9000 žena, za razliku od Zapada, gdje obolijeva jedna od osam žena. Žene u Kini prosječno unesu više kalorija nego žene na Zapadu, a ipak su rjeđe pretile.

Ugljikohidrati su, smatra se, glavni uzrok takva odnosa snaga jer od ukupnog unosa hrane u Kini na ugljikohidrate otpada 70 posto, a u zapadnom dijelu svijeta oni čine jedva 40 posto ukupnoga kalorijskog unosa. U Kini prehrana sadrži 14 posto masnoća, na Zapadu 30 posto. Životinjske su bjelančevine u prehrani zapadnjaka zastupljene sa 11 posto, u Kini čine udio od samo jedan posto. Žene u Kini gotovo ne jedu mliječne proizvode, a na Zapadu 40 posto kalorija koje se dnevno unesu potječe od mliječnih proizvoda.

Kakve to veze ima s karcinomom? Današnje moderno proizvedeno mlijeko najvjerojatnije sadržava antibiotike i hormone rasta, za koje se pretpostavlja da utječu na pojavu karcinoma dojke i prostate. Niskomasna prehrana povećava mogućnost da se višak estrogena izbaci iz tijela (koji se inače zadržava u masnom tkivu), a na našem području svjedočimo porastu opstipacije, koja otežava izbacivanje viška starih hormona.

Meso ili ne?

Upravo je zbog toga važno prilagoditi prehranu želite li spriječiti rak ili njegovo širenje ako se pojavi. U ovom drugom slučaju važno je prestati jesti meso kako biste do najveće moguće mjere smanjili unos kemijskih tvari koje remete hormonsku ravnotežu. Među njima su anibiotici, hormoni rasta i spomenute kemikalije koje imitiraju estrogen a mogu se naći u konvencionalno proizvedenom mesu. Odlučite li ipak konzumirati meso, neka bude ekološko, jedite ga tek povremeno i u vrlo malim količinama. Iz istog razloga iz prehrane privremeno izbacite i mlijeko.

Zabrinjava li vas da zato nećete dobiti dovoljno kalcija, možete ga nadoknaditi sezamovim sjemenkama, keljom i orašastim plodovima. Smanjite ili, još bolje, eliminirajte unos namirnica bogatih šećerom jer se kancerogene stanice njime hrane, a iz istog razloga izbjegavajte i alkohol, koji obiluje šećerima i toksinima opterećuje organizam. Alkalizirajte tijelo unosom zelenoga lisnatog povrća, a izbacivanje viška estrogena i njemu sličnih tvari potaknite unosom namirnica bogatih biljnim vlaknima kao što su leća, slanutak, grah, riža, heljda, sjemenke, orašasti plodovi i alfa alfa klice.

Kupovne namirnice

No uz izbacivanje namirnica koje opterećuju organizam, važno je i dodavanje onih koje ga jačaju. U prehranu je stoga važno unijeti ekološko voće i povrće kao što su brusnice, crveno bobičasto voće, brokula, rajčice, paprike, prokulice i gljive shitake, koje obiluje biljnim aktivnim ljekovitim tvarima. Dobro je unositi luk i češnjak jer sadrže aminokiseline bogate sumporom koje su jaki antioksidansi te pomažu u zaustavljanju daljnjeg rasta karcinoma. Kinesko istraživanje iz 1989. godine potvrđuje da te tvari preveniraju karcinom gastrointestinalnog sustava.

Izbacite sve kupovne namirnice koje sadrže slovo E na deklaraciji. Iako nisu svi aditivi koji se kriju iza slova E štetni, mnogi od njih uzrokuju brojne poremećaje u organizmu, a za neke se smatra da su i kancerogeni. Jedite ekološku plavu ribu, ali nemojte je peći na roštilju na ugljen jer će to stvoriti druge potencijalno kancerogene kemikalije. Tunu jedite najviše jedanput tjedno jer sadrži teške metale. Izbacite sve napitke koji sadrže umjetna sladila, čije dugoročno uzimanje također nije sigurno. Izbjegavajte pijenje vode iz plastičnih boca zbog mogućeg ispuštanja štetnih kemikalija iz plastike u vodu.

Hrana je lijek

Posljednjih godina sve više pozornosti privlače prirodne tvari salvestroli koje nalazimo u namirnicama poput ekstradjevičanskog maslinova ulja, bobičastog voća, bosiljka, kamilice, avokada, kadulje, mandarina i jabuka. Utvrđeno je da salvestroli imaju snažnu antikancerogenu aktivnost. Salvestroli se, naime, mogu aktivirati unutar stanice raka jer reagiraju na specifičan enzim koji se nalazi samo u oboljelim stanicama te ih tako uništiti bez dodatnih nuspojava za bolesnika. To znači da zdrave stanice ostaju očuvane. A da je hrana doista i lijek, potvrđuje i pripravak IP6 proizveden od ekstrakta smeđe riže koji pomaže da se maligne stanice vrate u normalno stanje.

U studenome 2003. objavljeno je istraživanje Ivane Vučenik i Abdula Kalama u američkom časopisu Journal of Nutrition kojim je dokazano antikancerogeno djelovanje kombinacije tvari inozitola i IP6. Upravo takva kombinacija poboljšala je učinak kemoterapije i kvalitetu života te kontrolirala metastaziranje tumora. Stroga medicinska struka ipak traži još kliničkih istraživanja. I koenzim Q10, koji također pronalazimo u hrani, pokazao se djelotvornim u zaštiti i usporavanju rasta karcinoma. Doza od 300 miligrama dva puta na dan pokazala se blagotvornom.