Kad smo spremne?

Želim li postati majka? Kada želim postati majka? Imam li životne uvjete da bih djetetu pružila sve što mu je potrebno? Je li partner onaj pravi? To su neka od pitanja koja si mnoge žene danas postavljaju. Majčinstvo je odavno prestalo biti obvezni dio ženina postojanja, a kamoli jedini smisao njezina života. No biološki sat neizbježno kuca i prije ili kasnije žena će se zapitati želi li potomstvo. Što kasnije se to zapita, bit će suočena ne samo s medicinskom činjenicom da joj plodnost opada s godinama već i s neugodnim porukama koje joj naše patrijarhalno društvo šalje, a to je da se djeca rađaju u 20-ima.

Dakako, rađanje u 20-ima podrazumijeva da ćete dugo, dugo imati energije, snage i zdravlja podizati svojeg mališana. No ono o čemu se rjeđe govori jest da smo u ranim 20-ima često još nespremne za odgovornost koja dolazi s novim bićem. O životu znamo malo, nezrele smo i nismo stvorile uvjete da bismo odgajale dijete, a ni naši odnosi nisu uvijek stabilni.

Majčinstvo nakon 35. - neinvazivni rani testovi koji otkrivaju da je s bebom sve u redu

„Prema riječima struke idealno bi bilo roditi između 20. i 24. godine. No od 2005. većina rodilja u Hrvatskoj ima između 25 i 29 godina, a trećina ih je između 30 i 34 godine. To govori da se trend mijenja i da sve više žena odgađa majčinstvo za vrijeme kada se potpuno mogu posvetiti djetetu.“, kaže dr. Lovorka Vidović Gajger, koja je postala majka u 40. godini. Danas je majka zdrave petogodišnje djevojčice i tvrdi kako između njezine trudnoće i porođaja i porođaja 20-godišnjakinje nije bilo razlike.

Prava dob

„Medicinske činjenice su nepobitne. S vremenom ne starimo samo izvana već stare i naša jajašca pa su mnogo veći izgledi za njihova oštećenja. Što smo stariji, skloniji smo bolestima i kroničnim tegobama i sve to utječe na činjenicu da iznad 35. sve teže ostajemo trudne, a kad se to dogodi, veća je mogućnost spontanog pobačaja, prijevremenog porođaja, porođaja carskim rezom ili teškog i produljenog porođaja u odnosu na žene mlađe dobi.

Nadalje, kod trudnica starijih od 35 godina češće se javlja trudnički dijabetes i visoki krvni tlak te intrauterine infekcije. Veća je mogućnost prirođenih anomalija pa je među starijim trudnicama veći postotak rođenja djece s Downovim sindromom i općenito komplikacijama u neonatalnoj dobi. No iako nam je dužnost izreći sve te medicinske fakte koji zvuče ozbiljno, u stvarnosti se takvi slučajevi događaju u malim postocima, a većina trudnoća protekne uredno.

Porodila sam puno žena i neke od njih su se bližile ili su prevalile 40-u, i uglavnom su to bile uredne trudnoće koje su rezultirale zdravom djecom. Stoga osobno potpuno podržavam rađanje u bilo kojoj dobi u kojoj se žena za to osjeća spremnom, a to joj dopušta zdravlje i njezin reproduktivni sustav“, kaže dr. Vidović Gajger.

Mama u četrdesetima? Zašto ne?

Iako smo svi pod dojmom da se zbog današnjeg načina života žene kasnije odlučuju za majčinstvo, dr. Vidović Gajger kaže da prošlost nije ništa drukčija. Naše majke i bake počele su rađati ranije nego danas, no imale su više potomstva, pa su najmlađu djecu rađale jednako kasno kao što to žene, iako prvi put, čine danas. Navodi svoj obiteljski primjer. „Moja je majka rodila u 39., a prabaka u 46. godini. Nitko to nije smatrao čudnim“, otkriva naša sugovornica.PageBreak

trudnoća1
Shutterstock trudnoća1
Lak porođaj

„I ja sam bila upoznata s rizicima trudnoće u 40-ima, no i tijekom trudnoće i poslije osjećala sam se odlično. Radila sam i operirala do 20. tjedna trudnoće, a porođaj je bio besprijekoran. Ne pretjerujem kad kažem da sam u njemu uživala“, kaže dr. Vidović Gajger i svojim primjerom pokazuje kako 40-godišnjakinje ne moraju zaostajati za 20-godišnjakinjama kad su majčinski potencijali u pitanju.

Za kraj nam je ispričala zanimljivu biblijsku priču koja govori da je oduvijek bilo i mladih i zrelih rodilja.
„Da starije prvorotkinje nisu ništa novo, uči nas i Evanđelje po Luki u kojem se opisuje Elizabeta, majka Ivana Krstitelja koja je bila nerotkinja u poznim godinama, a njezin suprug Ezakia starac. Božjom milosti postali su roditelji. Posebno me dirnuo susret dviju trudnica, mlade Marije koja je nosila Isusa i njezine rođakinje Elizabete, stare trudnice koja je nosila Ivana Krstitelja. Iako je razlika u godinama bila velika, ishod obiju trudnoća bio je doista božanstven“, zaključuje dr. Vidović Gajger.

Koje je pravo vrijeme za majčinstvo?

ZDRAVI ŽIVOTNI STIL I DOBRA KONDICIJA PRESUDNI SU ZA ZDRAVU TRUDNOĆU, bez obzira na to u kojoj dobi je planirali. Istraživanja s Harvarda sugeriraju da hidrogenizirane masnoće, a time i hrana pržena u dubokom ulju može smanjiti plodnost. Stoga planirate li trudnoću, nezdrave masnoće zamijenite onim zdravima poput maslinova ulja.

Tijekom trudnoće budite oprezni s unosom soli, budući da sol potiče zadržavanje tekućine u tijelu i time može potaknuti rast krvnog tlaka koji može biti izvor komplikacija. Izbjegavajte nepasterizirane mliječne proizvode poput sireva s plemenitim plijesnima te svježi sir i vrhnje jer mogu sadržavati bakteriju Listeria monocytogenes koja uzrokuje bolest listeriozu. Listerioza može uzrokovati pobačaj u prvom tromjesečju i čak ugroziti djetetov život kasnije u trudnoći.

Izbjegavajte jela koja sadržavaju termički neobrađena jaja, a to su kreme za kolače, majoneza, nedovoljno pečeni omlet, domaći sladoled. Jaja su najčešći izvor salmonele koja može ugroziti trudnoću.

Smanjite unos kofeina. Iako nema znanstvenih dokaza da šteti nerođenom djetetu, potvrđeno je da prolazi kroz placentu i ulazi u djetetov krvotok. A ako mališanima ne dajemo kavu, zasigurno ne bismo to trebali činiti ni s fetusom.

Osigurajte si bogate izvore vitamina i minerala, a to je voće i povrće jarkih boja. Boje jamče visoku razinu antioksidansa. Ne zanemarujte zeleno lisnato povrće jer je bogato folnom kiselinom, presudnom za sprječavanje nastanka deformacija u razvoju ploda. Ključ je u raznovrsnosti. Osim toga, bogate su vlaknima što će pridonijeti zdravoj probavi i sprječavanju zatvora od kojega pate mnoge trudnice.
Neka su u vašoj prehrani dobro zastupljene omega-3 masne kiseline koje ćete pronaći u ribi i orašastim plodovima. One sudjeluju u razvoju mozga i važne su za razvoj staničnih membrana. Slanutak, smeđa riža, grah, amarant izvori su vitamina B, željeza, cinka i kroma, važnih sastojaka za zdrav rast ploda.

Veoma je bitno da trudnice ne povećavaju unos hrane, a pogotovo da ne jedu za dvoje. Energetske potrebe trudnice minimalno se povećavaju, otprilike za 300 kalorija. To znači da energetski unos treba povećati sa 2000 kalorija na 2300-2500.