Budimo se umorni
Koliko ste se puta ujutro nakon sedam, osam ili čak i više sati sna probudili mrtvi umorni, a potom pokušali taj umor zaliječiti kavom ili slatkišima? Za umor će većina ljudi olako okriviti promjenu vremena ili pak intenzivnije razdoblje na poslu i ne sumnjajući da se iza nakupljenog umora skriva nešto više.
Akumulirani umor može biti simptom nakupljenog stresa, prevelikog konzumiranja brze hrane i (ili) slatkiša, ali i tzv. adrenalnog umora – stanja koje nastaje zbog preopterećenosti nadbubrežnih žlijezda i koje u svijetu sve više poprima razmjere epidemije. Uobičajeni simptomi adrenalnog umora su dugotrajan manjak energije i vitalnosti bez obzira na to koliko se odmarate ili spavate, loše raspoloženje, razdražljivost, česte prehlade, nesanica, a ponekad i manjak seksualne želje.
Što je adrenalni umor?
Ako se prepoznajete u ovim simptomima, imajte na umu da je stanje izlječivo, no problemu morate pristupiti sustavno i imati na umu da će za normalizaciju tjelesnih funkcija trebati onoliko vremena koliko je ovaj poremećaj nastajao. Puno puta liječnici ne zamjećuju ovo stanje jer se o njemu ne zna puno i teško ga je dijagnosticirati bez multidisciplinarnog pristupa zato što, uz osnovne, može imati i niz drugih, popratnih simptoma koje nemaju svi oboljeli.
Adrenalni umor nastaje nakon dugotrajne izloženosti stresu. Većina ljudi pogrešno vjeruje kako stres nastaje samo kao posljedica nekog ozbiljnog problema, a on može biti posljedica i neadekvatnog, ali danas vrlo uobičajenog, načina življenja. Mnogi od nas konstantno su „zakačeni“ za mobitele i računala, vječno dostupni, a svoje slobodno vrijeme provodimo uz uređaje i aparate. Katkada zaboravljamo istinski uživati u životu, zanemarujemo fizičku aktivnost i boravak na svježem zraku, u prirodi.
Telefoni nas troše
„Kao što trošimo baterije na svojim pametnim telefonima, tako i oni troše nas. Jedan od uzroka konstantnog umora može biti upravo ta ovisnost o tehnologiji. Pospanost, vrtoglavica, glavobolja i umor mogu biti simptomi takozvane električne osjetljivosti koja pogađa 35 posto populacije. Električna energija sukobljava se s prirodnim ritmom ljudskoga tijela, a na tom području najveći neprijatelji čvrstog sna su mobiteli i bežični telefoni.
Stoga bi bilo dobro prije spavanja ostaviti mobitel podalje od kreveta kako ne bismo bili izloženi električnim valovima koje on odašilje. No, pospanost mogu uzrokovati i drugi električni uređaji. Koristite li sušilo za kosu više od deset minuta, također možete osjetiti umor, kao i kad držite digitalni sat pokraj kreveta ili pak na poslu sjedite preblizu zaslona računala. Sve to utječe na organizam, a kao posljedica javlja se umor“, objašnjava jedan od naših najpoznatijih alternativaca Drago Plečko. Mišljenja je da su upravo takvi uređaji ono što crpi najviše naše energije, a da toga uopće nismo svjesni.
No prije donošenja zaključka kako vas električni uređaji umaraju, bilo bi dobro posjetiti liječnika. Naime, fizički uzrok umora može biti klasična anemija koja također pogađa sve više ljudi zato što jedemo manje kvalitetnu i manje raznovrsnu hranu. Ako liječnik isključi anemiju kao razlog umora, tada možete posumnjati i na hormonalni disbalans i adrenalni umor.
Pri adrenalnom umoru nadbubrežna žlijezda je iscrpljena i smanjeno proizvodi hormon kortizol koji se inače luči kod povećanog psihofizičkog napora. Taj nas hormon dovodi u stanje pripravnosti i omogućava nam da se borimo s izazovima koji su pred nama (u davna vremena to je, primjerice, mogla biti divlja zvijer, a u današnje vrijeme zahtjevni projekt na poslu i sl.).
No traje li taj zahtjev predugo, razina hormona kortizola u organizmu se smanjuje, što utječe na druge hormone i brojne procese u organizmu – primjerice, može uzrokovati povišen krvni tlak, glavobolju, lupanje srca, gastritis, a s vremenom i teže bolesti.
Nikako ne preskakati doručak
Na početku razvoja ovoga stanja osnovni krvni nalazi, kao i drugi zdravstveni pokazatelji, mogu biti posve uredni, ali umor perzistira. Može ga pratiti nesanica, površan san zbog stanja povećane alertnosti izazvane stresom, no kod nekih se ljudi ovi simptomi ne javljaju, dakle normalno spavaju, a i dalje su umorni. Dodatan problem nastaje kad liječnik taj umor pripiše psihičkom stanju pacijenta, odnosno njegovom subjektivnom doživljaju za koji, naizgled, nema fiziološke podloge. Tada ga obično dublje i ne istražuje.
Ljudi s adrenalnim umorom nikako ne bi smjeli preskakati doručak te trebaju unositi proteine sa svakim obrokom. Pritom je najvažnije isključiti slatkiše iz prehrane, kao i kofein ili energetska pića, koja samo kratkoročno umanjuju problem, a dugoročno pogoršavaju stanje.
Slab rad štitnjače
„Kronični umor prati većinu hormonalnih poremećaja, a mnogi se simptomi preklapaju pa se zbog toga poremećaji teško prepoznaju. Kronični umor najčešće se pripisuje slabom radu štitnjače koja je najčešće prva žrtva disbalansa kortizola i inzulina. Danas vrlo često stres već u iznimno mladih ljudi izaziva tzv. anksiozno-depresivni poremećaj koji se u prvoj fazi manifestira kao dugotrajan umor ili bezvoljnost.
No, antidepresivi ovdje nisu pravo ni dugoročno rješenje iako se često propisuju“, objašnjava dr. Sanja Toljan iz Poliklinike Orlando koja se i sama našla u situaciji da se dulje vrijeme osjećala bezvoljno, umorno, no svoje je probleme pripisivala stresnom poslu. Tada je radila u Klinici za dječje bolesti kao anesteziolog i smjene od 24 sata bile su joj uobičajene. Prema njenom mišljenju, baza liječenja kroničnog umora, pa i onog kod kojeg je već došlo do hormonalnih poremećaja, promjena je prehrambenih navika.
Zdravo se hraniti znači jesti, a ne biti na dijeti
„Zdravo se hraniti znači jesti, a ne biti na dijeti. Pritom treba jesti jednostavno, ono što dolazi iz prirode i što je sezonski, kuhati juhe s povrćem, mesom i ribom te začinjavati hranu sa što manje obrađenim uljima i začinima. Kada jedete hranu koju ste sami skuhali, primijetit ćete porast energije u tijelu i bit ćete spremni bolje savladavati zadatke.
Hrana je sinonim za energiju. Ono što unosimo u sebe, to dajemo van. Nitko u svoj automobil ne unosi loš benzin, no u sebe često unosimo hranu koja nam stvara umor i bezvoljnost“, objašnjava dr. Toljan i izvlači još jednu jednostavnu zanimljivu paralelu stresa, umora i bolesti kod male djece. „Vrtićka djeca, koja su često bolesna, obolijevaju od viroza, imaju poremećenu obranu organizma i slabo svladavaju streptokoke i ostale uzročnike bolesti. Iza toga najčešće stoji stres jer se mnoga djeca prerano šalju u vrtić, dok to još ne žele, odvajaju se od roditelja i obitelji, krade im se san, opterećena su raznim aktivnostima, a njihova prehrana sadrži previše slatkiša“, upozorava liječnica.
Bili veliki ili mali, umorom nas tijelo upozorava da usporimo i preispitamo svoj način funkcioniranja. Iako često ne možemo izbjeći ono što nas iscrpljuje, malim promjenama navika ipak možemo ublažiti stres. Kad u tome uspijemo, shvatimo da su zdravlje i posebna vrsta zadovoljstva koju donosi važniji od svega pa mu posvećujemo svoje vrijeme i energiju.
.png)
.png)
