Kralježnica - pokazatelj našeg emocionalnog stanja

Emocije koje narušavaju stabilnost stupa

Impulzivnost i bol u donjem dijelu leđa

„Osamdeset posto ljudi ima bolove u leđima. Najčešće su to problemi u lumbalnom, odnosno donjem dijelu leđa, a njihov je, pak, najčešći uzrok, suprotno uvriježenom mišljenju, upravo nagomilani bijes, ljutnja i frustracija“, objašnjava magistrica kineziologije Ana-Marija Jagodić Rukavina, koja ljudskom tijelu pristupa holistički. Bolovi u donjem dijelu leđa, uvjerena je, češći su kod ljudi impulzivnije osobnosti, koji streme uspjehu i imaju izraženu samokritičnost. Rjeđe se bolovi u leđima pojavljuju kod osoba čija je osnovna emocija tuga.

„Kada smo pod stresom, tijelo se počinje grčiti. Stišću se žile, što otežava cirkulaciju te ujedno i protok energije, a to za posljedicu ima teže izbacivanje štetnih tvari iz organizma. To je naš obrambeni mehanizam koji postoji koliko i ljudski rod, no nekada su stresne situacije kratko trajale i bile uzrokovane daleko drugačijim razlozima.

Danas smo pod stresom gotovo svakodnevno, a pri tom doslovce fizičkom grčenju prvenstveno se stišće torakalno-lumbalni dio kralježnice i uzrokuje nakupljanje toksina u potkožnom tkivu, što izaziva bol“, objašnjava Jagodić Rukavina. Kad nastupi bol, kod većine ljudi prvi impuls je odlazak liječniku klasične medicine. No, to zapravo rješava problem samo kratkoročno. Injekcije ili analgetici olakšat će bol, no na taj način nećemo riješiti njegov uzrok.

Povezanost s prehranom

Osim nagomilanog stresa, bol u donjem dijelu leđa može izazvati i ono što unosimo u organizam, odnosno ono što jedemo.

„Ljudi uopće ne razmišljaju o tome koliko je lumbalni dio kralježnice povezan s probavnim organima. Ako jedemo teško probavljivu ili naprosto nekvalitetnu hranu, nastaju upalni procesi u crijevima, jetrima, želucu, a sve to ponovo uzrokuje gomilanje toksina i bola koji se prenosi u leđa. Koliko je povezan probavni i urogenitalni trakt s leđima i bolom najbolje pokazuje primjer bola koji osjećamo u PMS-u. Gdje vas tada boli? Najčešće bole leđa“, objašnjava Jagodić Rukavina.

Svjetski poznati ajurvedski liječnik Rama Prasad uvjeren je kako je većina bolnih leđa u tijesnoj vezi s otrovima koji se gomilaju u jetrima. „Kad se smije vaš probavni sustav, smiju se i vaša leđa“, slikovito objašnjava Rama Prasad. Prema kineskoj terapiji Chi Nei Tsang, trebalo bi napraviti test intolerancije na hranu, potom opustiti unutarnje mišiće uzimanjem hrane bogate magnezijem i cinkom (primjerice, grahorice i žitarice), ojačati kosti vitaminom D i izbaciti slatko iz prehrane.

Kako se krećemo?

„Tek na trećem mjestu uzroka bolova u leđima naš je fizički stil života. Premalo se krećemo, no još je pogubnije to što se krećemo pogrešno. Zaboravljamo da nam je nakon rođenja trebalo godinu, pa i dulje, da naučimo hodati, a tri godine da se to hodanje poveže s mozgom u cjelinu te da se poslože svi neurološki spojevi bitni za kasniji normalni život“, objašnjava Jagodić Rukavina.

Ipak, tijekom života neke sposobnosti gubimo jer tijelo gotovo i ne koristimo. Stoga počinjemo, često zbog stresa, opet pogrešno hodati. Opterećujemo pogrešne mišiće i zglobove, što nam ponovo stvara probleme.

Otuđenost od tijela

„Otuđili smo se od vlastitog tijela. Ljudi često više nisu sposobni stajati na jednoj nozi, ne mogu jednostavno pomicati jednu od najvažnijih kosti u tijelu – zdjelicu, a sve je to dokaz da nešto pogrešno rade. Zato na pitanje koji je sport dobar za liječenje bolnih leđa zapravo nemam tako jednostavan odgovor, ali to svakako treba biti kombinacija vježbi u kojima nije dovoljno samo jačati površinske mišiće, nego i aktivirati dublje slojeve mišića“, objašnjava Jagodić Rukavina.

Za to je osmislila poseban program vježbanja u kojem kombinira više poznatih tehnika poput klasičnog pilatesa, gimnastike, joge i plesa. Iz njih je izvukla elemente potrebne da bi se tijelo vratilo u ravnotežu, probudili uspavani i zaboravljeni mišići te aktivirao protok unutarnje energije te pokrenuo i razgibao lokomotorni sustav.

PageBreak

Preporučuje i hodanje ili nordijsko hodanje, no napominje kako bi bilo dobro da netko stručan ipak procijeni koliko dobro znamo hodati jer mnogi ljudi pogrešno hodaju ili imaju problema sa stopalima, što može utjecati na cjelokupno držanje tijela pa od hodanja nema prevelike koristi.

I loš odabir cipela može prouzročiti ozbiljan problem s leđima. Previsoke potpetice, odnosno one više od pet centimetara, tjerat će vas na nepravilno držanje. Tijelo se tada naginje prema naprijed, pokreti postaju neuravnoteženi, a posljedice su bolovi.
„Idealno bi bilo kad bismo hodali bosi, no to ne znači da iz jedne krajnosti trebate otići u drugu i odmah posvuda hodati bosi.

Kod kuće možete zaboraviti na papuče, a pri izlascima i rekreaciji držite se ugodnije obuće“, savjetuje Ana-Marija. Jednako loše kao pogrešna obuća na leđa mogu djelovati i neadekvatni grudnjaci. Ako imate veće grudi i teško vam je naći odgovarajući grudnjak, razmislite o sportskom grudnjaku koji je možda manje atraktivan, ali će ravnomjerno raspodijeliti teret.

Sjedenje na poslu

Svaki udah doslovce rasteže kralježnicu, potiče cirkulaciju, popravlja držanje tijela i stanje leđa. Dr. Eric Goodman, australski kiropraktičar i autor razrađenog programa vježbanja Foundation Training pomoću kojeg su se mnogi riješili bolova i naučili pravilno držati tijelo, smatra da se dobar dio problema s leđima može riješiti upravo pravilnim disanjem. Predlaže jednostavnu vježbu – pet dubokih udaha iz dijafragme kako bi se rasteg­nuli unutarnji mišići, smanjilo opterećenje na leđa i općenito potaknula izmjena energije.

„U stojećem položaju stavite palce na zadnje rebro, a male prste na kukove. Pravilan udah je onaj koji će rastegnuti tako postavljene dlanove. Ovu vježbu bilo bi dobro ponavljati najmanje tri puta na dan“, predlaže dr. Goodman. Izuzetno je bitno, upozorava, prestati pušiti jer pušenje usporava cirkulaciju i troši kisik, a sve to utječe na gomilanje toksina, među ostalim, i u leđima.

Ustati, prošetati

Iako na nju utječu mnogi faktori, većina će liječnika reći da kralježnica najviše pati zbog sjedilačkog načina života, suvremenih radnih mjesta koja podrazumijevaju dugo sjedenje za računalom i nepravilan položaj tijela. Liječnici se slažu da je prevencija najvažnija te kako je iznimno važno raditi odgovarajuće vježbe za vrat, kralježnicu i udove.

„Svakih dva sata treba ustati od računala, prošetati. Također, kad se radi mišem, ruka ne smije biti u grču, a i korisno bi bilo imati klupicu na koju se mogu osloniti noge“, savjetuje dr. Ljiljana Buntić, specijalistica medicine rada iz zdravstvene ustanove Euromedica. Dugotrajno sjedenje za računalom, pogotovo ako je monitor postavljen sa strane, previsoko ili prenisko, vrlo često uzrokuje bolove i zakočenost u vratu ili u vratnoj kralježnici, a može uzrokovati i glavobolje, vrtoglavice ili tinitus (zujanje u ušima).

Pravilan položaj sjedenja za računalom

Osim vratnog, najčešće pati lumbalni (donji) dio leđa. U početku se bol osjeti lokalno i fizioterapeuti savjetuju da bi već tada trebalo reagirati jer se problem povećava kad se bol počne širiti u stražnjicu i nogu.

„Najbolje bi bilo skratiti vrijeme sjedenja i rada za računalom, ali kako mnogim ljudima to naprosto nije opcija, savjetujemo da se zauzme položaj koji najmanje opterećuje kralježnicu – monitor treba biti ravno ispred tijela, u razini očiju kada se zauzme sljedeći položaj; stopala u odnosu na potkoljenicu te koljena u odnosu na kukove trebaju biti pod kutom od 90 stupnjeva, stražnjica sasvim pogurana do naslona stolca, a lumbalni dio leđa ne smije biti uvinut, nego oslonjen na naslon. Pritom lopatice lagano treba približiti kralježnici, ramena spustiti, a bradu držati paralelno s podom i lagano uvući, tako da uši budu u ravnini s ramenima. Laktovi trebaju biti oslonjeni na naslon ili na stol“, savjetuje fizioterapeutkinja Jadranka Brozd.

Opuštanje i istezanje

Česta je zabluda da će ljudima koji puno sjede za računalom pomoći aktivnosti poput vožnje bicikla, trčanja ili klasičnog vježbanja u teretani. „Naravno, aktivnost je jako bitna i može itekako pomoći, ali trebala bi, barem u početku, biti ciljana i težiti opuštanju i istezanju blokirane i skraćene muskulature te aktivaciji inhibirane.

Vježbe istezanja muskulature vrata, prednjeg dijela ramena i prsa te ligamenata i mišića zdjelice i natkoljenice, kao i specifične vježbe aktivacije lopatica i dubokih stabilizatora vratne i lumbalne kralježnice od najveće su pomoći u ovoj problematici, ne samo kao kratkoročno nego i dugoročno rješenje“, kaže Brozd.

To znači da se ciljanim vježbama trebaju isprva probuditi, a potom i ojačati dublji slojevi mišića, i to prije svega mišići donjeg dijela tijela, koje je ujedno i potporanj za sve ostale dijelove. Bez zdravih leđa, nema ni zdravog, energijom ispunjenog života. No kako zadržati to zdravlje nije pitanje koje ima jednoznačan odgovor. Stoga, osluškujte svoje tijelo i preispitajte svoju svakodnevicu. Već i male korekcije dovoljne su da krenemo na put promjene.