Kad tijelo promijeni imunosni odgovor
Ako ste jedan od troje ljudi u zapadnom svijetu koji pate od sezonskih alergija, vama i proljeće i ljeto donosi kihanje, začepljenje ili curenje iz nosa i druge dosadne simptome.
Sezonske alergije, koje se nazivaju i peludnom groznicom i alergijskim rinitisom, mogu učiniti život izazovnijim, posebno sada u vrijeme pandemije koronavirusa jer se vađenje maramice u javnosti i kašljanje u lakat gleda poprijeko. No, prije nego što se zadovoljite plastičnim cvijećem i dobrovoljnom karantenom, isprobajte prirodni pristup dr. Lejle Kažinić Kreho da biste sezonske alergije držali pod kontrolom.
„Bez obzira na to jesu li vaši alergijski simptomi uzrokovani prašinom, peludi, zagađenim zrakom, sintetičkim mirisima, životinjskim dlakama, biljem ili pak hranom, tijelo reagira na sličan način – simptomima kao što su začepljen nos, glavobolja (koja je često migrenozna), iznenadan osjećaj stezanja u grlu, sniženje krvnoga tlaka, mučnina, svrbež, kašalj, kihanje, promuklost, nadutost trbuha, umor, bolovi u zglobovima“, navodi klinička nutricionistkinja i napominje da se alergije pojavljuju kada tijelo promijeni svoj normalni imunosni odgovor, i to zbog prisutnosti alergena.
Je li intolerancija na hranu povezana sa sezonskim alergijama?
No, još je upitno koji to čimbenici izazivaju takve simptome i zašto se povećava broj ljudi koji pate od alergija, kaže dr. Kažinić Kreho.
„Iako su alergije često nasljedne, to i dalje ne objašnjava veliki porast alergijskih reakcija u zapadnom svijetu. Stoga se postavlja pitanje zašto je to tako. Je li možda uzrok pad imunosnog sustava? Ako jest, zašto se to događa? Je li možda razlog povećana zagađenost okoliša ili možda unos namirnica koje u sebi sadrže razne aditive što opterećuju naš imunitet, pa on više nije u stanju zdravo funkcionirati?“
Klinička nutricionistkinja primijetila je da su mnogi koji boluju od sezonskih alergija intolerantni na određenu hranu ili imaju dijagnosticiran gastritis. „Naš imunitet s vremenom postaje preopterećen ako ne izbjegavamo konzumaciju teže probavljivih namirnica te možemo postati osjetljiviji i na okidače iz okoliša“, pojašnjava dr. Kažinić Kreho ističući da se danas koristi oko 3500 raznih aditiva u hrani. Navodi da godišnje, prema nekim procjenama, prosječno unesemo čak šest kilograma aditiva u svoj organizam!
Testovi na alergije
Dobro je da se danas putem raznih testova može utvrditi je li neka osoba alergična na neki od faktora iz okoliša ili određenu vrstu hrane. Međutim, istraživanja pokazuju da ovi potonji testovi mogu pokazati rezultate koji ponekad prilično variraju.
„Kada odlazite na testiranje, vrlo je važno prethodno ne konzumirati alkohol jer to može uzrokovati pogreški u testu – alkohol, naime, narušava integritet probavnog sustava“, objašnjava klinička nutricionistkinja pružajući nam niz savjeta koji nam mogu pomoći da prirodno ojačamo imunitet te se što uspješnije obranimo od raznih uzročnika alergijskih reakcija…
Kako se obraniti od uzročnika alergijskih reakcija:
- Izbacite iz prehrane gluten i mliječne proizvode životinjskog podrijetla.
- Probajte dnevno popiti hladno prešani sok od narezanog kupusa koji je bogat L-glutaminom poznatim po tome što poboljšava funkcije probavnog sustava. Dodajte mu malo korijena đumbira, jabuku i dvije stapke celera listaša. Sok popijte odmah, najbolje u ranim jutarnjim satima.
- Odlučite se za alkalnu detoksikaciju sokovima na bazi zelenog lisnatog povrća jer su bogati antialergijskim karotenoidima, magnezijem, vitaminom C i kvercetinom, koji oslobađaju dišne putove te poboljšavaju cjelokupno zdravlje.
- Pijte limunadu jer detoksicira, jača imunosni sustav i prevenira početak sezonske alergije.
- Jedite papaju jer sadrži probavni enzim papain koji blagotvorno djeluje na probavni sustav i razgradnju hrane.
- Koristite lanene sjemenke, i to najbolje tako da pola jušne žlice sjemenki potopite preko noći u čaši filtrirane vode. Napitak popijte sljedećeg jutra, a sjemenke sažvačite – izvrsno djeluju na probavni sustav te imaju protuupalni učinak.
- Pojačajte unos hrane bogate omega-3 masnim kiselinama, ako možete, konzumirajte divljeg lososa čiji unos umanjuje alergijsku reakciju zbog svojih protuupalnih svojstava.
- Uvedite u jelovnik protuupalnu kurkumu ili čajnu žlicu ovog žutog praha pomiješajte s čašom toplog biljnog mlijeka i pijte jednom na dan.
- Konzumirajte dovoljno vode - minimalno šest čaša dnevno. Mnogi koji su alergični i osjetljivi na kemikalije osjete poboljšanje kada vodu iz slavine zamijene s filtriranom vodom koja pomaže u čišćenju organizma od polutanata i raznih kemijskih tvari.
- Od suplemenata koji ublažavaju alergijske reakcije veoma je dobro istražen Butterbur ekstrakt, nazvan Ze 339. Istraživanja su pokazala da može djelovati isto kao antihistaminski medikamenti.
- Još jedan prirodni antihistaminski pripravak je Histazyme, koji sadrži kalcij, bromelain, vitamine C i A, cink, siliku i mangan, te dobro djeluje na suzbijanje alergijskih reakcija.
- Odaberite kvalitetne vitaminsko-mineralne suplemente i uzimajte ih ujutro nakon doručka. Pobrinite se da sadrže kompleks vitamina B (naročito B1-tiamin, B3-niacin, B5-pantonenska kiselina) jer pomažu tijelu da proizvede glukokortikoidni hormon kortizon i druge adrenalne hormone (injekcije adrenalina upotrebljavaju se u tretmanu anafilaktičkog šoka) te za supresiju histamina, glavnog krivca za razvoj alergijskih simptoma. Vitamin je C jednako je nužan jer djeluje kao prirodni antihistaminik i antioksidans. Prema podacima Alergijskog udruženja iz Engleske, postoje saznanja da ljudi s alergijama imaju nizak antioksidativni status, što znači da suplementacija antioksidansima, poput vitamina C i E, uz alkalnu prehranu može postići veoma dobre učinke.
- Mogu vam pomoći i multidigestivni enzimi s bromelainom (enzim ananasa), kao i Acidophilus/bifidus – konzumirajte dvije tablete dnevno za jačanje mikrobioma crijeva.
- Koristite „rinse kit“ za ispiranje sluznice nosa. Možete sami napraviti mješavinu: pomiješajte 1 čajnu žlicu sode bikarbone i 3 čajne žlice soli bez joda pa 1 žličicu mješavine pomiješajte s prethodno prokuhanom i ohlađenom vodom (na sobnoj temperaturi) i dobivenom otopinom ispirite nosnice jednom na dan.