Kfir sasvim opravdano zauzima važno mjesto na listi superhrane zbog svojeg snažnog antibiotskog i antimikotskog djelovanja, činjenice da smanjuje kolesterol, djeluje povoljno na gastrointestinalni sustav te općenito na imunološki sustav. Sadrži tri puta više probiotika od, primjerice, jogurta, a poznato je da probiotici uravnotežuju crijevnu mikrofloru koja je jedan od glavnih nositelja zdravlja cijelog organizma. Kefir sadrži puno kalcija te vitamina K2, oboje važnih za zdravlje kostiju, te vitamina B.
Za izradu kefira najčešće se koristi kravlje mlijeko (najbolje je koristiti domaće, punomasno), ali može se napraviti i u kozjem, ovčjem, pa čak i kokosovom. Osobe osjetljive na kravlje mlijeko obično nemaju problema s kefirom, jer se teško probavljivi sastojci mlijeka (kazein i laktoza) fermentacijom potrebnom za njegovu izradu razgrađuju te postaju lakše probavljivi.
Priprema ovog zdravog napitka često djeluje zahtjevno ali poznavajući osnovne savjete i proces fermentacije kefir se lako priprema kod kuće. Za početak je važno nabaviti kefirna zrnca. Što su kefirna zrnca? Sitni, gumasti, bijeli cvjetići nalik na one cvjetače. Zapravo su od prirode mudro složene nakupine, tj. jedinstvena mikrobiološka zajednica bjelančevina, lipida, aminokiselina i polisaharida raspoređenih u različite mliječne kiseline, octene bakterije i kvasce. Nabavite ih od prijatelja, od zajednice koja je posvećana upravo pripremi ovog zdravog napitka.
Idealna temperatura za rad kefirnih zrnaca u mlijeku je između 15 i 30 stupnjeva. Ispod toga zrnca se usporavaju i mogu prijeći u hibernaciju, a na temperaturama višim od 30 stupnjeva škodljive bakterije razmnožavaju se brže od korisnih, pa bi krajnji proizvod mogao biti zdravstveno neispravan. Za vrućih ljetnih dana fermentacija je završena za 12 do 14 sati, no ponekad je najbolje pauzirati s proizvodnjom, osim ako u prostoriji koristite klima uređaj. Još jedno pravilo za izradu kefira odnosi se na pribor. Naime, preporučuje se izbjegavanje metalnih žlica i posuda, jer metal slabi snagu kefira, a moguć je i prijenos čestica iz metala u kefir. Najzdravija opcija je spremati ga u staklenke i držati ga u hladnjaku.
Recept za pripremu kefira od kravljeg mlijeka
2 žlice aktivnih kefirnih zrnaca
800 ml mlijeka
U mlijeko dodajte kefirna zrnca, prekrijte čistom kuhinjskom gazom te je pričvrstite gumicom. Ostavite na sobnoj temperaturi da fermentira oko 24 sata, dok se ne zgusne. Procijedite, kefirna zrnca stavite u novo mlijeko, a kefir ulijte u staklenku. Nakon toga ga držite u hladnjaku. Kefirna zrnca s vremenom će rasti, pa višak možete podijeliti ili zamrznuti. Prije ponovnog korištenja dovoljno ih je otopiti, isprati i staviti u mlijeko. Kefirna zrnca, ako se redovito koriste, praktički su vječna i nemaju rok trajanja.