Dugoročni učinci stresa vode tihi rat na staničnoj razini

Živimo u užurbanom i ubrzanom svijetu i svakodnevno žongliramo s mnogo više stvari nego ikad prije.  S vremenom percepcija pritiska, visokog stresa i sve većeg opterećenja može uzeti veliki danak vašem živčanom sustavu, a zauzvrat i cijelom tijelu, što se očituje kao umor, oslabljen imunitet, loš san, razdražljivost, debljanje, probavne smetnje, hormonska neravnoteža i prerano starenje. Podrška vašem živčanom sustavu stoga je temeljna za životno zdravlje, sreću i dugovječnost.

Stres pokreće simpatički živčani sustav (poznat i kao borba ili bijeg živčanog sustava) da reagira i oslobodi hormone adrenalin i kortizol. Naša se fiziologija nije promijenila tisućama godina, pa kad se simpatički živčani sustav aktivira, naše tijelo opaža da smo u opasnosti, a reakcija na stres je brza kako bi osigurala našu sigurnost.

Problem je u tome što u današnje vrijeme često nema stvarne opasnosti od koje se može pobjeći (za razliku od naših predaka koji su pokušavali nadmašiti lavove i medvjede), mi smo samo previše stimulirani svakodnevnim stresorima u životu.

Iako se akutni simptomi stresa mogu osjetiti trenutno, poput ubrzanog rada srca, tjeskobe i otežanog disanja, dugoročni učinci, poput preranog starenja, s vremenom se pojavljuju tiho na staničnoj razini.

Odnos stresa i preranog starenja

Proces starenja nastaje zbog promjena u normalnim biološkim funkcijama koje proizlaze iz oštećenja DNA, upale i poremećene komunikacije između stanica u tijelu.

Kronični psihološki stres narušava sposobnost tijela da regulira upalu. Upala uzrokuje oštećenje tkiva i povezana je s brojnim kroničnim bolestima i stanjima starenja, uključujući kardiovaskularne bolesti, osteoartritis, osteoporozu, Alzheimerovu bolest, inzulinsku rezistenciju i dijabetes, gubitak mišića i slabost.

Pokazalo se i da dugotrajni stres i prekomjerna proizvodnja kortizola smanjuju duljinu telomera, koji su zaštitno kućište na kraju DNA lanaca: mislite na njih kao na kapicu na kraju vezice. Bez telomera DNA lanac postaje oštećen, slično trošenju vezice, što može dovesti do preranog starenja i kroničnih bolesti.

Šest načina za podršku živčanom sustavu

Uvijek će postojati određeni stupanj stresa u životu, a ponekad je to neizbježno. Cilj je redovito aktivirati parasimpatički živčani sustav (odmarati se i probavljati) tako da simpatički živčani sustav (borba ili bijeg) ne bude vaše dominantno stanje. To se može postići primjenom dnevnih tehnika smanjenja stresa kao što su sljedeće.

1. Meditacija i mindfulness

Znanstveno je dokazano da meditacija smanjuje razinu kortizola u tijelu, a istovremeno poboljšava nečiju sposobnost suočavanja sa stresom. Stvaranje redovite prakse meditacije može izgledati zastrašujuće; međutim, važno je zapamtiti da ne postoji osoba koja savršeno meditira. Cilj je stvoriti prostor za trenutak smirenja u vašem danu. Postoji izvrsna besplatna aplikacija pod nazivom "Headspace" koja vodi meditacije i vježbe mindfulnessa na svim razinama.

2. Umjerena tjelovježba

Redovito vježbanje poboljšava tjelesnu sposobnost upravljanja i suočavanja sa stresom poboljšavajući kardiovaskularni i živčani sustav te potičući lučenje dobrih hormona (dopamin i serotonin) i endorfine. Usredotočite se na restorativne postupke niskog intenziteta koji podržavaju vaš živčani sustav poput joge, tai chi-ja, pilatesa, hodanja i plivanja. Nastojte se kretati četiri puta tjedno najmanje 30 minuta.

3. Smanjite unos kofeina

Kava povećava hormone stresa kortizol i adrenalin. Zamijenite jutarnju kavu za nešto manje poticajno, kao što su kakao, zeleni čaj, chai ili biljni čaj.

4. Dajte prioritet spavanju

Dobar cilj je ciljati na osam sati sna svake noći i biti u krevetu do 22 sata. Kad spavamo, naše tijelo najintenzivnije zacjeljuje i živčani sustav ima priliku odmoriti se, što rezultira mirnijim, uravnoteženijim stanjem u našim budnim satima. Pazite da isključite sve uređaje barem jedan sat prije spavanja, jer plavo svjetlo sa zaslona ometa proizvodnju melatonina, što rezultira lošom kvalitetom spavanja.

5. Provodite više vremena u prirodi

Odlazak u prirodu je uistinu najbolji lijek i odličan način za odmaranje napetog živčanog sustava. Nastojte u svaki dan utkati neko vrijeme provedeno u prirodi, što bi moglo biti jedenje ručka u parku ili ispijanje jutarnjeg čaja u vrtu. Provedite više vremena u prirodi tijekom vikenda, poput odlaska na šetnicu ili kupanja u moru.

6. Biljna medicina

Kamilica, lavanda, pasiflora i pepermint blagi su biljni sedativi koji pomažu smiriti živčani sustav i smanjiti osjećaj tjeskobe, napetosti i stresa. Oni su lako dostupni kao biljni čajevi ili se jača terapeutska doza može kupiti kao tinktura od vašeg naturopata ili travara.

Izvor: wellbeing.com.au