Francuski 35-satni radni tjedan

Europska unija 1993. donijela je pravilo o maksimalnoj duljini radnog tjedna od 48 sati, međutim, Francuzi pokazuju da stvari funkcioniraju i sa 35 sati rada tjedno. Narod koji je zbog komocije izumio parfeme i nazalni izgovor, skratio je i radno vrijeme. Nakon što su uveli les 35 heures, porasli su upisi na tečajeve, izleti, a ljudi su počeli više trošiti, čime je ojačalo i gospodarstvo. Bruto domaći proizvod je porastao, a stopa nezaposlenosti opala.

Jedini su nedostaci takvog radnog vremena što ne znate hoće li vam vikend početi u četvrtak ili će trajati do utorka i kako ćete organizirati devet tjedana godišnjeg odmora. Naravno, ni u tom sistemu nije sve idealno. Recimo, ambiciozni se žale da ne mogu ostvariti prekovremene plaćene sate, a u padu je i dolazak stranog kapitala jer im se više isplati ulagati u jeftinije zemlje.

Dvostruko više bi Europljana voljelo kraće raditi nego dobiti na lotu

Nizozemci rade 38 sati tjedno; zemlja koja itekako cijeni užitak pronašla je način kako da uživa i u poslu. Naime, nakon što su sociološka istraživanja pokazala da bi dvostruko više Europljana više voljelo kraće raditi nego dobiti na lutriji, Nizozemska je uvela 38-satni radni tjedan, s tim da trećina radi skraćeno za manju plaću.

Premda Britanci na prvi pogled nisu narod na koji bi se trebalo ugledati jer najdulje ostaju na poslu, a najmanje su produktivni, neki modeli rada toliko su privlačni da bi im teško bilo odoljeti. Primjerice, raditi u British Telecomu, Bayeru, Lloyds TSB-u jer radnici mogu raditi i od kuće, a u tvornicama se radno vrijeme može pomicati tri sata gore-dolje.

Vrijeme više nije novac nego sreća

Kada je Benjamin Franklin 1748. rekao: "Vrijeme je novac", označena je era plaćanja radnika po satu, a ne više po učinku, a isprike "nemam vremena, jako sam zaposlen" postale su veoma moderne. No ako je vjerovati prognozama časopisa Time, zahvaljujući krizi vraća se vrijeme kada će nas poslodavci ponovno plaćati po učinku. Shvatili su ipak da radnik koji dođe na posao u 9, objesi sako na stolicu i nema ga tri sata troši mnogo vremena i energije i ne pridonosi proizvodnji.

Osim toga, sociološka su istraživanja pokazala da sreća nije povezana s napornim radom na radnom mjestu te da su mnogo zadovoljniji radnici koji rade pola radnog vremena. Nadamo se da će ove trendove slijediti i naši poslodavci.