Lijek ili otrov

Hrvati dnevno u organizam unesu tri puta više soli od preporučenih vrijednosti. Prema istraživanjima, umjesto preporučenih od četiri do šest grama, u prosjeku unose 12-16 grama soli na dan. Prekomjeran unos soli rezultira razvojem bolesti kardiovaskularnog sustava, a povezan je i s razvojem karcinoma. Uz ova glasna upozorenja nije teško zaboraviti kako je sol zapravo prijeko potrebna za organizam jer sudjeluje u vitalnim procesima.

Tako, među ostalim, omogućuje prijenos živčanih impulsa, utječe na osjet okusa i mirisa, potpomaže kontrakciju mišića, održava kiselo-baznu ravnotežu u organizmu, sudjeluje u regulaciji vode, razine šećera..., a svoj blagotvorni učinak dokazuje kao sastojak u mnogim kremama, kozmetičkim tretmanima i terapijama. Jedna od poznatijih terapija je i haloterapija, prirodna terapija solima koja se temelji na udisanju i izlaganju tijela česticama soli. Njome se ublažuju dišne i kožne tegobe, poboljšava cirkulacija i jača imunosni sustav. Hoće li nam sol poslužiti kao lijek ili otrov, najčešće ovisi o nama samima.

Himalajska sol

Dok se vode rasprave o tome koja je sol bolja za konzumaciju, kamena koja se dobiva iz rudnika ili morska koja se dobiva iz morskog taloga, jedna sol već neko vrijeme zaokuplja pozornost terapeuta, kozmetičara ali i gurmana. Riječ je o himalajskoj soli, koja se smatra se najčišćom i najvrjednijom vrstom. Riječ je o pradavnoj soli koja je nastala prije otprilike 250 milijuna godina, kada se na mjestu gdje je more isušila Sunčeva svjetlost izdignula Himalaja.

U teško dostupnim predjelima Himalaje ta je sol ostala sačuvana od onečišćenja civilizacije, a i danas se vadi ručno, bez upotrebe eksploziva i teških strojeva, za razliku od kamene ili morske soli koja dolazi iz oceana i mora onečišćenih kemijskim otpadima. Izvor je bogatstva elemenata, sadržava visok udio minerala koji joj daju poseban okus i potiču eliminaciju toksina iz organizma.

Slane sobe

Zbog svega toga, odlučili smo provesti poslijepodne u Himalayskoj spilji, prostoriji potpuno obloženoj himalajskom soli. Boravak u njoj ima terapijski učinak na astmu i bronhitis, čisti dišne puteve, djeluje protiv upala i alergija. Već i sam ulazak u spilju djeluje umirujuće. Prije nego što smo osjetili kako prija spiljski zrak, oku su ugodu pružile boje. Na blokovima od soli i kristalima prelijevaju se blijedoružičasti i crvenkasti tonovi. Osjećaj koji nam je pružilo udisanje toplog zraka bio je identičan onom kada šećemo gustom šumom, prolazimo ispod slapa ili se odmaramo uz obalu mora.

Sva ova mjesta sa spiljom povezuje visoka koncentracija negativnih iona koji blagotvorno djeluju na zdravlje. Prostorije u kojima boravimo ionima su zbog utjecaja uređaja i umjetnih materijala osiromašene. Sol nas je u spilji natjerala da zaboravimo da je gradska vreva tek nekoliko desetaka metara iza zatvorenih vrata. Taj se dobar osjećaj može produljiti ne samo tonama himalajske soli, kao što je slučaj u spilji, već i sa svega nekoliko žličica.PageBreak

Himalaja i u vašem domu

PLOČE – TANJURI
Zbog navedenih dobrobiti himalajska je sol, osim u terapijske svrhe, dobrodošla i u kuhinji. Pronaći ćete je u mnogim receptima slavnog kuhara Jamieja Olivera, koji je dizajnirao i mlinac za mljevenje ružičaste himalajske soli koji možete kupiti na internetu. Sve popularnije je i „posuđe“ izrađeno od himalajske soli. Na pločama soli, tzv. slanim tanjurima, hrana se može poslužiti, hladiti, ali i peći tako da se ploča postavi izravno na štednjak ili gril. Na taj se način može pripremati povrće, tanki mesni odresci, jaja, morski plodovi, a poslužiti sir, voće i sladoled.

Naslage minerala hrani daju specifičan okus koji se, tvrde kuhari, ne može dobiti običnim soljenjem hrane. Slani tanjur oduševio je i zaljubljenicu u kuhanje Amerikanku Elaine Mccardel. Na njezinu blogu www.theitaliandishblog.com pronaći ćete korisne savjete o uporabi ovog neobičnog posuđa koje možete nabaviti i u zagrebačkoj Himalayskoj spilji.

NETI POSUDA
I kod jogijske tehnike ispiranja sinusa s pomoću neti posude, koju preporučuje sve veći broj liječnika jer smanjuje tegobe izazvane alergijom na pelud i prašinu, probleme s disanjem i sinusitis, upotrebljava se himalajska sol. Za ispiranje sinusa, u neti posudu na čašu mlake vode (2,5 dl) stavlja se žličica soli. Ta koncentracija soli slična je koncentraciji soli u tjelesnim tekućinama i zato blago djeluje na sinuse a da pritom ne iritira nosnu sluznicu.

KUPKA
Kupanjem u himalajskoj soli, sol se zadržava u gorenjem zadebljanom sloju kože, veže na sebe vodu i na taj način prirodno štiti kožu od isušivanja. Tijelo otpušta toksine u vodu, dok se minerali apsorbiraju u kožu, što rezultira smanjenjem kiselosti organizma i ublaživanjem kožnih tegoba.

U kadu stavite kilogram himalajske soli i prelijte je vodom. Ostavite da se otopi, otprilike pola sata, i zatim napunite kadu vodom. Temperatura vode trebala bi biti 37 Celzijevih stupnjeva. Prije kupke ne jedite tešku hranu, a nakon kupke ne brišite se ručnikom nego pustite da tijelo upije vodu. Sol možete upotrijebiti i za piling. U keramičkoj zdjelici pomiješajte 20 g jestive himalajske soli s 1 dl djevičanskog maslinovog ulja i nekoliko kapi lavandina eteričnog ulja.

SVJETILJKA
Svjetiljke izrađene od himalajske soli u zrak otpuštaju negativne ione, čiju koncentraciju narušavaju ekrani i računala. Grumeni soli iskapaju se ručno, zatim se obrađuju, ispiru i suše na suncu. U njih se ugrađuje električna instalacija te postaju svjetiljke koje ispuštaju ione i reflektiraju ugodnu umirujuću svjetlost.