Fokusirajte se na potrebe druge strane. Pažljivo slušajte i otkrijte njezine interese i očekivanja. Pronađite međusobne dodirne točke. Stekne li sugovornik dojam da se zanimate za njega, lakše će uvažiti vaše prijedloge ili primjedbe.    

Izbjegavajte formulacije koje sugeriraju oklijevanje ili okolišanje, kao što su „pa, znate“, „htio sam reći“, „kako bi se reklo“, „ovaj“ i slično. Takve poštapalice čine govornika manje uvjerljivim, pokazalo je istraživanje objavljeno u reviji Journal of Applied Psychology.

Suptilno oponašajte kretnje druge osobe. Istraživanje pri INSEAD Business School utvrdilo je da su prodavači koji odražavaju govor tijela kupca pet i pol puta uspješniji u prodaji nego oni koji to ne čine. Ipak, nasluti li druga strana da namjerno i proračunato ponavljate njezine kretnje, pozitivan će učinak izostati. Između njezinih kretnji i vašeg oponašanja mora proći četiri ili pet sekundi, tako da sugovornik stekne dojam da mu prirodno sličite.   

Diskretno pohvalite drugu stranu. Primjerice „vidi se da ste temeljito proučili ovo gradivo“ omekšat će sugovornika, pod uvjetom da ne zvučite ironično ili forsirano. Osobito kićeno komplimentiranje, odnosno laskanje, nije nužno ni preporučljivo.

Budite realni. Psihologinja Jennifer Chatman sa Sveučilišta u Berkeleyju pokušala je pronaći situacije u kojima je pohvala neučinkovita, ali nije naišla ni na jednu. Ipak, pokazalo se da najbolje djeluju komplimenti utemeljeni na stvarnim pozitivnim osobinama druge strane. Realistična pohvala najjače podiže raspoloženje primatelja, a ujedno i najviše godi onom koji je upućuje.

Upakirajte prigovor. Ako morate izraziti prigovor ili neslaganje, učinite ih lakše probavljivima odajući sugovorniku priznanje za nešto dobro što je učinio. Umjesto da kažete izravno, „griješite u tome“, uvedite svoje protivljenje s „istina je što kažete, ali...“, ili „vaša je zamisao dobra, no jeste li razmotrili...“