U vremenu kada se vrijednost ljudi često procjenjuje prema diplomama, titulama i količini prikupljenog znanja, pravi pojam inteligencije lako se izgubi iz vida. Ipak, mnogi tek s godinama otkriju da se istinska mudrost ne očituje samo kroz rezultate testova ili školsku izvrsnost.
Kanadski psiholog i profesor Jordan Peterson je istaknuo da najpouzdaniji znak inteligencije nije ništa komplicirano, naprotiv, riječ je o sposobnosti da se pažljivo sluša i uči od drugih ljudi.
Peterson, koji već desetljećima proučava ljudsku psihu, radi sa studentima i promatra ponašanje ljudi iz različitih okruženja, primijetio je jednu stvar koja se stalno ponavlja: najinteligentnije osobe ostaju znatiželjne, otvorenog uma i spremne čuti perspektive koje se razlikuju od njihovih vlastitih.
Skriveni znak inteligencije
Petersonovi pogledi na inteligenciju odražavaju mudrost drugih velikih mislilaca u različitim kulturama i vremenima. U istočnjačkoj filozofiji postoji stara kineska poslovica: 'Mudar čovjek sluša, a budala samo govori.'
Drevna kineska filozofija pridaje veliku vrijednost slušanju, povezujući ga sa strpljenjem, zrelošću i dubinom razumijevanja. To implicira da je istinska inteligencija skrivena moć. Oni koji su razvili ovu moć prepoznaju vrijednost mišljenja i ideja drugih ljudi, znajući da nitko nikada neće imati sve odgovore.
Inteligencija nije samo akademsko postignuće
Još jedna izvrsna ideja inteligencije dolazi iz židovske tradicije, koja na mudrost ne gleda kao na statičnu osobinu, već kao na stalnu interakciju sa životom. Talmud kaže: 'Tko je mudar? Netko tko uči od svih.'
Odražava ideju da inteligencija nije samo akademsko postignuće, već i sposobnost da se uči iz života u svoj njegovoj složenosti, uključujući njegove radosti, tuge i neizbježne kušnje.
Za inteligenciju je potrebna hrabrost
Peterson tvrdi da je za inteligenciju potrebna hrabrost. Ne radi se o tome da budete najglasnija osoba u sobi ili ona koja ima sve odgovore. Umjesto toga, to je hrabrost da budete dovoljno ranjivi da priznate svoja ograničenja i preispitate svoja uvjerenja.
To se može vidjeti kod onih rijetkih pojedinaca koji se ne boje postavljati teška pitanja, čak i uz rizik da saznaju neugodne istine o sebi ili svijetu oko sebe. Istinu cijene više od udobnosti, a ova žeđ za istinom vodi ih do mudrosti.
'Kako misliti', a ne 'o čemu misliti'
U današnjem društvu lako je upasti u zamku 'znati što misliti' umjesto da naučimo 'kako misliti'. U mladosti smo nagrađeni jer znamo točne odgovore, ali rijetko smo potaknuti da sami razmišljamo ili pronađemo vlastiti put do rješenja.
Peterson vjeruje da je ovaj pristup doveo do društva koje cijeni pamćenje više od razumijevanja. Ljudi odrastaju učeći činjenice, formule i brojeve, ali ne razumiju uvijek kako to znanje primijeniti na nove načine. Prema njegovim riječima, to može potisnuti kreativnost i spriječiti stvaranje novih ideja.
Ljudi obično izbjegavaju mentalni napor i jednostavno čekaju da im se predoče mogućnosti. Nažalost, ova navika se brzo formira, a sposobnost da se osmisli nešto novo i originalno atrofira.
Što znači biti pametan?
Peterson nas podsjeća da je inteligencija više od pukog poznavanja činjenica. Riječ je o znatiželji, kritičkom mišljenju i hrabrosti da se istražuje nepoznati teritorij. Vjeruje da najpametniji ljudi nisu nužno oni koji imaju sve odgovore, nego oni koji znaju postaviti prava pitanja, koji prihvaćaju nepoznato i koji su spremni pronaći svoj put naprijed.
U doba u kojem smo preplavljeni informacijama, razvijanje sposobnosti razmišljanja vlastitom glavom možda je važnije nego ikada. Umjesto prihvaćanja onoga što nam se govori, trebali bismo razviti naviku postavljanja pitanja, istraživanja mogućnosti i kreativnog rješavanja problema, piše Sensa.rs.
