Iznenađuju nutritivnim vrijednostima
Zimski nam mjeseci ne nude mnogo svježeg zelenog povrća za koje znamo koliko je zdravo. Za povrće s tržnica i iz trgovačkih centara često nismo sigurni koliko je kvalitetno. U potrazi za zelenim draguljima među povrćem, prisjetimo se malih sjemenki koje u svako doba godine možemo staviti da prokliju i takve ih iskoristimo za hranu.
Ali ne bilo kakvu, nego osobitu i vrlo vrijednu jer ta zrnca u sebi kriju pravo blago korisnih tvari. Proklijale sjemenke i male biljčice pripadaju skupini vrlo zdravih namirnica i iznenađuju svojim nutritivnim vrijednostima. Smatra se da su kineski liječnici prvi (još prije 5000 godina) prepoznali vrijednost proklijalih sjemenki – vjerojatno zbog visokog udjela vitamina C. Poslije se njihovim konzumiranjem sprečavalo obolijevanje od skorbuta tijekom dugih oceanskih plovidbi.
Umanjuju apsorpciju masnoća i poboljšavaju crijevnu mikrofloru
Klijanjem nastaju pozitivne biokemijske promjene. Neproklijale sjemenke sadrže ugljikohidrate, bjelančevine te obilje vitamina i minerala (ovisno o vrsti), ali i fitinsku kiselinu koja sprečava klijanje. Ona tako čuva sjeme dok ne nastupe povoljni uvjeti za nicanje i rast biljke. No ista ta kiselina u ljudskome organizmu djeluje kao antinutrijent – sprečava apsorpciju kalcija, magnezija, željeza, bakra i cinka, čak i nekih bjelančevina.
Kada se sjemenke natope vodom i pri povoljnoj temperaturi počnu klijati, počinje razlaganje fitinske kiseline, čak i alfa-toksina, za koje se smatra da su kancerogeni. Istodobno se aktiviraju korisne tvari poput enzima, vitamina B2, B5 i B6, karotena i vitamina C. Smatra se da mlade biljčice zbog mnoštva vlakana umanjuju apsorpciju masnoća i blagotvorno djeluju na crijevnu mikrofloru, a brojni enzimi potiču probavu i pospješuju metabolizam. Klice izložene svjetlosti, kao i mlade salate, sadrže i pigment klorofil koji je koristan za ljudsko zdravlje.
Za samo nekoliko dana možemo uzgojiti nešto svježe i zdravo
Ove dobrobiti možemo dobiti iz klica i mladih salata. Za salate nam je potrebna zemlja i svjetlost, a za klice nije. Tako za samo nekoliko dana uvijek možemo uzgojiti nešto svježe i zdravo. Važno je upotrijebiti sjemenke iz organskoga uzgoja. Katkada možemo nabaviti sjemenke namijenjene samo za klijanje pa ćemo biti sigurni da nisu previše stare, oštećene i da će pouzdano niknuti. To se osobito odnosi na neke žitarice (npr. pir) i sezam, koji se pri ljuštenju mogu oštetiti pa će nicanje biti loše. Neke sjemenke i orašasti plodovi mogu biti prženi (kikiriki u ljusci) ili blanširani (bademi) pa neće niknuti.
Sve žitarice možemo staviti da klijaju. Osobe osjetljive na gluten trebaju biti oprezne jer ima ga u pšenici, kamutu, piru, ječmu i raži. Osim spomenutih, pogodni su kukuruz i zob te heljda, amarant, kvinoja, proso, alfa-alfa, suncokret, bućine golice, sezam… Najbrže niču kupusnjače (brokula, cvjetača, gorušica, hren, kelj, kupus, kres salata, rikula, rotkvica, potočarka…). Koristimo i mahunarke (grah, grašak, leća, azuki, mungo, slanutak), bademe, salate, radiče, celer, peršin, koromač, kopar, luk, vlasac…
.png)
.png)
