„Pomoću gljiva možemo spasiti svijet“, poručuje proslavljeni mikolog Paul Stamets, osnivač američkog laboratorija Fungi Perfecti, koji se već četrdeset godina bavi jestivim i ljekovitim gljivama. U svojim znanstvenim radovima i knjigama Stamets je predstavio ideju o uzgoju gljiva za izlječenje okoliša od onečišćenja (mycoremediation).
Tri vodeće ljekovite vrste
„Budući da su gljive ključne za prirodnu reciklažu – primjerice, prerađuju ostatke uginulih biljaka i životinja u plodan humus – tu bismo njihovu sposobnost pretvorbe otpadnih u korisne tvari mogli upotrijebiti za pročišćenje voda, održavanje populacije insekata važnih za prirodnu ravnotežu te općenito za unapređenje zdravlja šuma i vrtova.
Ujedno bismo riješili i zdravstvene probleme čovječanstva“, ističe mikolog koji je zajedno s profesoricom imunologije i mikrobiologije Heather Zwickey, s Nacionalnog sveučilišta prirodne medicine u Portlandu, objavio niz članaka o ljekovitosti gljiva u časopisu Integrative Medicine: A Clinician’s Journal (IMCJ).
Ovi prirodoslovci pripadaju sve širem krugu znanstvenika koji proučavaju drevna znanja o gljivama s Dalekoga istoka, gdje su one već više od pet tisućljeća omiljeni prirodni „podizači“ imuniteta te lijekovi za upalne, degenerativne i zloćudne bolesti. Gljive se najdulje koriste u tradicionalnoj kineskoj i japanskoj medicini, a vodeće ljekovite vrste danas su najpoznatije pod japanskim nazivima: shiitake, reishi i maitake.
Gljiva chaga
Europski pandan im je gljiva chaga koja je tipična za rusku i skandinavsku narodnu medicinu, a cijenjena je i u Sjevernoj Americi. U istraživanjima koja se objavljuju na međunarodnim znanstvenim platformama PubMed, ResearchGate i ScienceDirect pripisuju joj se snažna protuupalna, antialergijska i antitumorska svojstva.
Spomenute vrste gljiva sve češće nalaze se u popularnim „funkcionalnim“ napitcima u obliku čaja, kave i smoothijea, koji su kao dodaci prehrani široko dostupni te se nude i u kafićima. Svjetski institut za wellness (Global Wellness Institute) navodi da su ljekovite gljive jedan od najistaknutijih ovogodišnjih trendova, a u znanstvenoj literaturi uobičajen je naziv za njih medicinske gljive (engl. medicinal mushrooms). No, u službenoj zapadnoj medicini gljive su u mnogočemu još nepoznato područje.
Konferencije
Da bi se rasvijetlile nedoumice, u Kijevu je 2001. godine organizirana prva Međunarodna konferencija o ljekovitim gljivama IMMC (International Medicinal Mushrooms Conference), koja se otad održava svake druge godine na različitim kontinentima. Otad se znatno povećao broj istraživanja i uzgajališta, i to ne samo u Kini koja drži 85 posto svjetskog tržišta ljekovitih gljiva, nego i u Sjevernoj i Južnoj Americi, Africi, Australiji...
Premda se u Europi ne uzgajaju tako masovno, ipak postoje vrsni znanstvenici koji se bave mikoterapijom, a koji su već više puta bili domaćini IMMC-a – četvrta konferencija održana je 2007. godine u Ljubljani, šesta 2011. u Zagrebu, a najnovija, deveta, potkraj rujna 2017. u Palermu.
„Na konferencijama mikolozi, farmakolozi, biokemičari, ekolozi, genetičari, liječnici, nutricionisti i drugi stručnjaci predstavljaju najnovija znanstvena otkrića o ljekovitim gljivama, s posebnim naglaskom na njihova antikancerogena svojstva, što je nepoznanica za većinu zapadnjaka.
Iako je proizvodnja lijekova u suvremenom svijetu nezamisliva bez takozvanih nižih gljiva, osobito plijesni za penicilin i druge antibiotike, službena zapadna medicina i farmakologija gotovo se uopće ne bave takozvanim višim gljivama.
Među najznačajnijima su pojedine vrste gljiva stapčarki: shiitake (Lentinus edodes), lingzhi ili reishi (Ganoderma lucidum), drvenasta guba (Trametes versicolor) (takozvani puranov rep) te maitake ili zec gljiva (Grifola frondosa) od kojih se u Japanu i Kini proizvode antitumorski preparati, uvršteni na tamošnje službene liste lijekova još prije tridesetak godina“, kaže vodeći hrvatski stručnjak za ljekovite gljive dr. sc. Ivan Jakopović, osnivač tvrtke Dr Myko San – Zdravlje iz gljiva i član Međunarodnoga znanstvenog komiteta konferencija IMMC.
Jakopović, koji više od 35 godina proučava ljekovite gljive te od njih proizvodi ekstrakte i druge prirodne dodatke prehrani, ističe da su brojna azijska istraživanja u proteklih pola stoljeća, npr. u Nacionalnom centru za rak u Tokiju i Kineskoj akademiji znanosti u Pekingu, pokazala kako neki sastojci ljekovitih gljiva snažno koče rast tumorskih stanica i potiču njihovo samouništenje, a istodobno pospješuju rast zdravih stanica. Također je uočeno da, ako se uzimaju preventivno, smanjuju rizik obolijevanja od zloćudnih bolesti.
Antitumorske i antivirusne tvari
To su, primjerice, polisaharidi – prvenstveno beta-glukani, među kojima su najpoznatiji lentinan iz shiitake i PSK (ili PSP) iz gube (Trametes versicolor), a također i polifenoli (osobito flavonoidi) i druge tvari.
Ljekovitim gljivama sustavno se bavi i američki Nacionalni institut za rak. Tamošnji je znanstvenik Richard Donovick, u suradnji s kolegom Shung-Changom Jongom iz Američke zbirke tipskih kultura (American Type Culture Collection - ATCC), nabrojio više od 420 vrsta gljiva za koje je dokazano da proizvode antitumorske i antivirusne tvari. Njihovi radovi mogu se naći na internetskoj znanstvenoj platformi ScienceDirect.
50.000 istraživanja
„Najveća znanstvena monografija o ljekovitim gljivama objavljena je 2015. godine u Kini: grupa autora navodi čak 825 vrsta gljiva koje povoljno djeluju na zdravlje. Prema podacima Međunarodne konferencije o ljekovitim gljivama, dosad je u svijetu o njima objavljeno više od 50.000 znanstvenih radova, među kojima je 400-tinjak kliničkih studija, odnosno istraživanja na ljudima.
Analizirao ih je akademik Solomon P. Wasser s izraelskog Sveučilišta u Haifi, jedan od vodećih svjetskih mikologa i glavni urednik časopisa International Journal of Medicinal Mushrooms, koji je predsjedao nedavnom konferencijom IMMC u Palermu. Odabravši 79 kliničkih istraživanja koja smatra najznačajnijima, među njih je uvrstio tri naša, i to o učincima ljekovitih gljiva na oboljele od raka pluća, dojke i debeloga crijeva“, otkriva dr. sc. Jakopović.
Dr. Jakopović je istraživanja provodio u razdoblju od 2004. do 2010. godine, a u njima je sudjelovalo 65 pacijenata s rakom pluća, 52 s rakom debeloga crijeva i 105 s rakom dojke. Kod većine pacijenata bolest je bila u poodmaklom stadiju, a uz standardno medicinsko liječenje, uzimali su u visokim dozama, u trajanju od 30 do 100 dana, kombinacije ekstrakata gljiva shiitake, maitake ili zec gljive, lingzhi ili reishi, bukovače (Pleurotus ostreatus), brazilskog šampinjona (Agaricus brasiliensis) i vitezovke (Tricholoma matsutake).
„Naši rezultati, dobiveni analizom službenih medicinskih nalaza, podudaraju se s iskustvima u Japanu i Kini: pacijenti koji uz uobičajenu onkološku terapiju – dakle, u kombinaciji s kirurškim zahvatima, kemoterapijom i(li) zračenjem – uzimaju ekstrakte ljekovitih gljiva u prosjeku žive dulje te lakše i s manje nuspojava podnose standardne načine liječenja“, navodi osnivač Dr Myko Sana koji je u proteklih petnaestak godina proveo i nekoliko laboratorijskih istraživanja o djelovanju ljekovitih gljiva na stanice različitih vrsta tumora, u suradnji sa zagrebačkim Institutom Ruđer Bošković i Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom.
Primjerice, testiranje antitumorskih svojstava 30 vrsta ljekovitih gljiva pokazalo je da one koče rast stanica raka, osobito shiitake, maitake ili zec gljiva i guba.
Izgradnja kostiju i hrskavica
„Ustanovili smo da kombinacije ekstrakata više vrsta ljekovitih gljiva imaju daleko snažnije antitumorsko djelovanje od pojedinačnih aktivnih tvari iz gljiva zato što dolazi do sinergije koja u organizmu aktivira veći broj obrambenih imunosnih procesa“, objašnjava Jakopović.
Kombinacija više vrsta pokazala se ključnom i u višegodišnjim laboratorijskom istraživanjima o utjecaju ljekovitih gljiva na izgradnju kostiju i hrskavica, koje je ovaj stručnjak proveo zajedno sa znanstvenicima iz Laboratorija za mineralizirana tkiva Medicinskog fakulteta u Zagrebu na čelu s akademikom Slobodanom Vukičevićem, jednim od vodećih međunarodnih autoriteta na tom području.
Prema dobivenim rezultatima, koji su prošle godine objavljeni u časopisu International Journal of Medicinal Mushrooms, tretman kombinacijom ekstrakata shiitake i maitake ili zec gljive značajno poboljšava izgradnju kostiju te smanjuje gubitak koštane mase, pa može biti dobrodošla pomoć u prevenciji ili liječenju osteoporoze.
O ljekovitosti gljiva svjedoče i ljudi koji su se suočili s dijagnozama raka pluća, maternice, kostiju i kože te oboljeli od hepatitisa B i C, HIV-a i Guillain-Barreova sindroma (autoimune bolesti koja uzrokuje paralizu).
Nema čarobnog štapića
Ivan Jakopović kaže da je od 1990. godine do danas više od 20.000 ljudi koristilo njegove proizvode. Pritom naglašava da nipošto nije riječ o nekom čarobnom štapiću.
„Nitko ne može jamčiti ozdravljenje pomoću ljekovitih gljiva. No, u praksi se pokazalo da one povećavaju mogućnost ozdravljenja, a najtežim bolesnicima mogu poboljšati kvalitetu života, primjerice, tako što pridonose smanjenju bola i boljoj pokretljivosti.
Uzimanje pripravaka preporučuje se na temelju medicinskih nalaza, uz propisanu standardnu terapiju. Neki liječnici ne priznaju ljekovitost gljiva, a neki smatraju da mogu biti korisne, dok ih neki i sami uzimaju. Mi, pak, proizvodimo i preporučujemo dodatke prehrani s ljekovitim gljivama isključivo na temelju znanstvenih dokaza“, objašnjava Jakopović.
Za herpes, hepatitis, HPV, ali i Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest
U časopisu International Journal of Medicinal Mushrooms i već spomenutim znanstvenim bazama PubMed, ScienceDirect i ResearchGate, objavljena su brojna istraživanja u blagotvornim učincima svih dosad spomenutih ljekovitih gljiva na stvaranje imunosnih stanica važnih za obrambeni sustav organizma, povećanje snage i izdržljivosti te regulaciju krvnoga tlaka, masnoća i šećera.
Također je utvrđeno njihovo snažno antivirusno i antibakterijsko djelovanje zbog čega, kako se navodi, pospješuju liječenje virusnih bolesti poput gripe, mononukleoze, herpesa, hepatitisa, HPV-a i side, kao i liječenje bakterijskih infekcija, uključujući i bakterije otporne na antibiotike.
Kao pomoć u liječenju neurodegenerativnih bolesti, poput Alzheimerove i Parkinsonove te multiple skleroze, koristi se ekstrakt gljive Hericium erinaceus, poznate pod nazivom lavlja griva, koja je cijenjena i kao kulinarska delicija. Vodeći svjetski istraživač ljekovitih svojstava lavlje grive Hirokazu Kawagishi, s japanskog sveučilišta Shizouka, otkrio je da ona sadrži erinacine i hericenone, tvari koje poboljšavaju provođenje živčanih impulsa i potiču stvaranje novih živčanih stanica (neurona).
Rješenje za bol i alergije
Jakopović dodaje da se intenzivno istražuju i svojstva brazilskog šampinjona koji ima značajan antitumorski i antialergijski učinak, kao i gljive Judino uho (Auricularia auricula-judae) koja smanjuje rizik stvaranja ugrušaka u krvnim žilama i pridonosi uravnoteženju tlaka.
„Na konferenciji u Palermu zapazio sam i sve veće zanimanje znanstvenika za to kako ljekovite gljive (osobito shiitake) potiču rast korisnih probiotskih bakterija u crijevima, o čemu je govorio poznati istraživač Peter C. K. Cheung, s Kineskog sveučilišta u Hong Kongu. Istaknuti nizozemski mikolog i onkolog Leo van Griensven, sa sveučilišta Wageningen, predstavio je pak istraživanja u kojima je otkriveno da brazilski šampinjon i gljiva Phellinus linteus, koja se u Kini naziva sang-hwang, a u Japanu meshimakobu, potpomažu ublažavanje bola“, navodi Jakopović.
Uvrstiti u prehranu
Ističe da je znanstveni tim neurologa s malezijskog Sveučilišta u Kuala Lumpuru donio nove spoznaje kako gljiva tigrova mliječnica (Lignosus rhinocerotis) potiče stvaranje stanica očne mrežnice, što bi u budućnosti moglo pomoći u liječenju oštećenja vida.
Čuvena njemačka farmakologinja Ulrike Lindequist, sa Sveučilišta Greifswald, ukazala je da, osim gljive lingzhi ili reishi koja je već poznata po antialergijskim svojstvima, smanjenju alergijskih reakcija pomažu topolova vitezovka (Tricholoma populinum) i jelenovo uho (Grifola umbellata).
„Alergija na same ljekovite gljive vrlo je rijetka, u praksi dosad nisam vidio nikakve ozbiljnije probleme. Aktivne tvari u gljivama vrlo su stabilne i mogu se uzimati uz raznu hranu, napitke i lijekove, a da s njima ne stupaju u nepovoljne interakcije“, ističe Ivan Jakopović, preporučujući da bi, za opću vitalnost i jačanje imuniteta, dvaput tjedno bilo dobro uživati u ukusnim i hranjivim gljivama poput vrganja, bukovača, jablanovača, shiitake...
.png)
.png)
