Priče za djecu od jedne minute
Kad je početkom drugog milenija kao dotadašnji ovisnik o brzom ritmu življenja koji mu je nametnula ne samo novinarska struka nego i općeprihvaćeno uvjerenje „nemam dovoljno vremena“ pročitao članak o knjizi dječjih priča prije spavanja koje traju jednu minutu, Carl Honoré duboko se zamislio. Shvatio je da od života u petoj brzini koji vodimo imamo više štete nego koristi jer osim što žrtvujemo dragocjene trenutke za sebe i svoje najbliže u konačnici ne postajemo nimalo produktivniji na poslu, a kamoli bliži sretnijem i ispunjenom životu.
To ga je iskustvo nagnalo da provjeri kako bi sve izgledalo kad bi jednostavno usporio. Pozitivna iskustva s promijenjenim ritmom navela su ga da ih pretoči u svjetski bestseler Pohvala sporosti (Algoritam, Zagreb, 2005.) nakon kojeg su uslijedile jednako uspješna Pod pritiskom (Algoritam, Zagreb, 2008.) i niz drugih knjiga u kojima na primjeru raznih aspekata svakodnevice dokazuje da je krilatica Sporije je bolje u suvremeno doba putokaz do kvalitetnijeg življenja.
Već je svojim prvim naslovom potaknuo osnivanje pokreta za usporavanje koji danas ima sljedbenike širom svijeta, a kao govornik redovno nastupa na konferencijama neprofitne organizacije TED, posvećene promicanju „zamisli vrijednih širenja“. Želite li se uvjeriti kako vam sporije življenje može donijeti pozitivne promjene, počnite primjenom jednostavnih i lako primjenjivih savjeta „gurua sporosti“ Carla Honoréa:
1. Dišite
Kad se osjećate užurbano i tjeskobno, zastanite na trenutak pa duboko udahnite nekoliko puta. To će odmah smirujuće djelovati na vaš um i tijelo.
2. Provjera brzine
Tijekom dana naglo zastanite i zapitajte se radite li nešto ubrzano i što je to. U slučaju da je tako, duboko udahnite nekoliko puta, a onda se ponovo posvetite toj obavezi, no puno sporije.
3. Pravilno ručajte
Ručate li na poslu, uvedite pravilo da to bude daleko od radnoga stola. Čak i kad imate samo pola sata vremena, u miru i polako pojedite svoj obrok u kantini ili na klupi u parku. Zaboravite na brzu hranu s nogu.
4. Koristite prostorije za odmor
Mnoge tvrtke imaju tihe sobe za meditaciju, jogu, molitvu, čak i za drijemanje. Ima li vaša tvrtka „tihu zonu“, tijekom dana napravite predah i otiđite u nju. U slučaju da je nema, pokrenite inicijativu da se napravi ili jednostavno nađite mjesto na kojem se barem petnaestak minuta možete osamiti i potpuno opustiti, pogotovo ako radite na stresnom projektu ili radnome mjestu ili iznenada osjetite kako ste na najboljem putu da izgubite živce.
5. Neplanirano vrijeme za sebe
Tijekom tjedna odvojite nekoliko sati samo za sebe onda kad nemate nikakvih dogovora ili obaveza. Dok vrijeme prolazi, radite sve što odgovara vašem trenutačnom raspoloženju ili jednostavno uživajte ne radeći ništa.
6. Meditirajte
Postoji opravdan razlog zbog kojeg sve više ljudi to čini. Meditacija je možda najmoćnije oruđe koje nam pomaže usporiti jer uklanja tjeskobu i stres, smiruje i poboljšava koncentraciju. Čini nas sretnijim, energičnijim i kreativnijim.
7. Sastavljajte slagalice
Raširite dijelove teške slagalice (puzzle) na poslu ili kod kuće. Promatrajte kako to mjesto postaje zen oaza ne samo za vas, već i svakoga tko se nađe u blizini.
8. Predahnite
U svoj radni raspored uključite vrijeme za kratke predahe. Namjestite alarm da vas na njih podsjeti, no budite fleksibilni. Ako vam je baš krenulo, na pamet vam padaju sjajne zamisli ili ste usred važnog posla, malo odgodite predah, za poslije, kad budete spremni za njega.
9. Reducirajte popis obaveza
Napravite popis stvari koje ne morate napraviti. Svakodnevno provjeravajte raspored da biste pronašli obaveze koje tog dana možete preskočiti ili sastanak koji možete odgoditi. Možda je to poslovna večera koju možete izbjeći? Prebacite je na spomenuti popis i radite ono što biste u tom trenutku željeli, odnosno provedite vrijeme u društvu u kojem vam je ugodno.
10. Prepustite drugima
Male nam stvari uzimaju više vremena nego što zaslužuju, stoga ih počnite prepuštati drugima. Možete, recimo, zamoliti nekoga od bližnjih da vam prepiše važne bilješke, odradi neki kućanski posao umjesto vas ili organizira putovanje na koje želite otići. Osjetite li da ste pretrpani poslom, zamolite susretljivog kolegu koji se dosađuje da vam priskoči u pomoć.
11. Prošećite
Šetnja, a pritom nikako ne mislimo na brzo hodanje, predstavlja smirujući način na koji se možemo povezati s prirodom, drugim ljudima i samima sobom. Istovremeno je to i dobra tjelovježba. Sljedeći put kad budete spremni uskočiti u automobil da biste prešli kratku relaciju, radije otiđite pješice.
12. Produljite stanku između obaveza
Ljudi su naviknuli planirati toliko zgusnut dnevni raspored da moraju trčati s jedne obaveze na drugu. Odvajate li obično desetak minuta za predah nakon završena posla, a potom brzo započinjete novu aktivnost, produljite to vrijeme između obaveza barem za 5 minuta.
13. Isključite se
Odredite određeno doba dana, recimo po jedan sat ujutro i navečer, za odgovaranje na elektroničku poštu i druge stvari koje obavljate online. Ostatak dana isključite se s interneta. Koristite automatsko odgovaranje na poruke da biste objasnili zbog čega trenutno niste dostupni i kad ćete ponovo biti. Isto tako, ostavite uputu kako doći do vas u hitnim slučajevima.
14. Zastanite, promatrajte, razmišljajte
Prije negoli pošaljete elektroničku poštu ili poruku nekome tko se nalazi u vašoj blizini, zapitajte se bi li bilo učinkovitije riješiti problem u četiri oka. U slučaju da je odgovor potvrdan, nemojte pritisnuti „pošalji“, nego otiđite osobno razgovarati s tom osobom.
15. Stop obavijestima
Stanite na kraj stalnom prekidanju onoga što radite isključujući automatske obavijesti na računalu i pametnom telefonu. Radije ručno provjeravajte nove poruke, elektroničku poštu i ažurirane statuse u vrijeme kad vam to odgovara.
16. Ustajte ranije
Namjestite budilicu tako da vas svako jutro probudi deset minuta ranije negoli ste naviknuli. Vjerujte, ova taktika uistinu vrijedi jer ćete imati vremena započeti dan opušteni i puno bolje raspoloženi.
17. Jednostavno recite `ne`
Naviknite se reći „ne“ barem jednom dnevno, kad vam netko predloži ili od vas traži da učinite nešto što zapravo niste u mogućnosti ili jednostavno ne želite.
18. Uživajte kad ste u kući
Odredite posebno vrijeme za odgovaranje na elektroničku poštu iz svog kućnog ureda i obavljanje drugih poslovnih zadataka u vlastitom domu, a potom sve uređaje i spise koji su u vezi s poslom spremite u ladice i ormariće pa ostatak vremena posvetite sebi i svojim najbližima.
19. Odaberite svoj spori obred
Pronađite neku aktivnost koja vam pomaže funkcionirati sporije i uvrstite je u svoj dnevni raspored. To mogu biti vrtlarenje, čitanje, pletenje, slikanje i slično.
20. Vrijeme za razmišljanje
U svoj dnevni raspored uključite razdoblja koja ćete posvetiti razmišljanju, a ne radu. Smjestite se na tiho i mirno mjesto pa misli usredotočite na neki tekući problem ili na veća, važna pitanja koja vas muče. Budite opušteni, pustite da odgovori dođu sami od sebe.
.png)
.png)
