Kenan Crnkić: Kako život učiniti manje prolaznim

Da sam zaista umro, je li to trag koji sam želio ostaviti?

Sreća je poput vjetra – ne vidiš je, ali je osjetiš

Mnogima je smisao života da budu sretni, ali ne znaju kako definirati vlastitu sreću i primjenjivati je u svakodnevnom životu. Neki kažu da je sreća poput vjetra – ne vidiš je, ali je osjetiš, međutim, nitko ne otkriva gdje se ona krije i kako se postaje sretan. Iako nisam uspio pronaći egzaktnu definiciju sreće koja će nam, očito je, i dalje ostati zagonetka, shvatio sam gdje se ona nalazi, kako je možemo uloviti i čvrsto držati.

Za razliku od mnogih terapeuta i autora knjiga za samopomoć, tvrdim da možemo biti konstantno sretni, ali prvo je potrebno razlučiti radost od sreće, što mnogi od nas miješaju. Možemo, primjerice, biti radosni zbog finog ručka, druženja s prijateljima koje nas očekuje, kupnje nečeg što nas veseli, ali ta je sreća površinska i prolazna. Prava sreća nastaje unutar nas samih. Zato se ne slažem s onima koji kažu da je sreća stvar trenutka – sreća je permanentno stanje, a radost je stvar trenutka.

Kako bismo bili kontinuirano sretni, moramo otkriti vlastitu formulu sreće, a ona polazi od toga da smo sretni kada smo usklađeni s onim što sami definiramo kao sreću. I premda je ona potpuno individualna i svatko je treba pronaći sam za sebe, tri faktora značajno utječu na našu sudbinu.

Tri faktora koji značajno utječu na našu sudbinu

Prvi faktor smo mi sami. Svakog jutra biramo svoj stav kojim ćemo krenuti u dan. Izgovori, poput „Ustao sam na lijevu nogu“, „Pada kiša“ ili „Nema Wi-Fi-ja“ ne smiju utjecati na našu sreću. Problem je što ljudi ne priznaju odgovornost za vlastitu sreću, nego je svaljuju na vanjske prilike, odnosno neprilike. Život je samo 10 posto onoga što nam se događa, a 90 posto čini ga ono kako mi na to reagiramo.

Drugi faktor su ljudi s kojima se družimo. Na Interliberu me jedna studentica zamolila da joj navedem samo jednu stvar koju može učiniti, a koja bi dramatično utjecala na njezin život. Odgovorio sam joj da bira ljude s kojima se druži. Obitelj ne možemo birati, ali zato prijatelje i poznanike možemo.

Birajte one koji su pozitivni, puni energije, koji vjeruju u najbolju „verziju“ vas, a pod svaku cijenu izbjegavajte tzv. energetske vampire koji crpe vašu energiju i radost. Zamislite da vam netko dođe u stan i nasred dnevnog boravka istrese kantu smeća. Kako biste reagirali? Zašto onda, s druge strane, tolerirate ljude koji istresaju kante smeća u vas?

Treći faktor koji utječe na našu sreću su informacije koje primamo. Sve ono što, svjesno ili nesvjesno, čitamo, slušamo i gledamo utječe na nas i kreira naše misli, a boja naših misli u konačnici oslikava naš život. Lijepih je vijesti danas malo, jednako kao i magazina poput ovoga koji donosi pozitivne vibracije, zato pazite kojim riječima hranite svoju podsvijest. Nemojte kao prvu stvar ujutro čitati dnevne novine. Ako volite ujutro čitati uz kavu, neka to radije bude stranica kakvog lijepog romana ili knjige za samopomoć koja će potaknuti ono najbolje u vama i inspirirati vas da poletno krenete u dan.

PageBreak

Moć informacija koje primamo indirektno utječe i na ono na što ćemo se fokusirati u životu. Svi vodimo neku bitku i svakome je njegov problem najveći, no pitanje je hoćemo li vidjeti samo taj problem ili ćemo opažati i dobre stvari. Jednom me netko pitao kako ljudi kojima prijeti ovrha mogu biti sretni. „Što da im netko dijagnosticira rak, koliko bi ih onda u životu zabrinjavala ovrha?“ odgovorio sam. Naime, i kada imamo poteškoće i probleme, sami biramo ono na što ćemo se fokusirati.

Primjerice, moj otac je 100-postotni invalid i ima svako pravo da bude ogorčen, ali je jako sretan čovjek. I sâm sam imao velikih problema s djetetom, kao i poslovnih poteškoća, nepravednih otkaza i podmetanja s kojima sam se susretao u vođenju multimilijunskih kompanija. Nisam uvijek imao dobro plaćen posao, cijeli sam život studirao i usporedo radio i sjećam se kako sam se znao namučiti da bih zaradio samo 10 eura.

Ali borba za sreću mora postojati. Koliko god problem bio velik, uvijek imamo prostora za sreću jer nije cijeli svijet u tom problemu. Iako je usađeno u mentalitet naših ljudi da im uvijek nešto nedostaje, vi odlučujete hoćete li se fokusirati na ono što vam nedostaje ili na ono što imate. Ono dobro u životu ne uzimajte zdravo za gotovo.

Priča o dobrom i lošem vuku

S druge strane, i sam problem može imati pozitivnu stranu. Nekad se zbog problema više zbližimo s partnerom ili djetetom, ili nas gubitak novca i posla poslije učini zahvalnijima i pametnijima. Tko zna zašto je nešto dobro?! Točkice, kao što je rekao Steve Jobs, osnivač i direktor tvrtke Apple, možemo povezati samo unatrag. Kada se prisjetim nekih stvari iz prošlosti koje sam smatrao katastrofama kolosalnih razmjera, uviđam da su se pokazale kao fascinantne stvari koje su od mene napravile ono što sam danas.

Svaki se dan iznova trebamo boriti s dobrim i lošim „vukom“ u sebi. Ovisno o Vuku kojeg svjesno ili nesvjesno hranimo, o čemu pišem u knjizi Pazi kojeg Vuka hraniš, ovisi hoćemo li imati sretan i ispunjen život. Zato, više od hrane koju jedemo, trebamo svakodnevno voditi računa kojeg Vuka u sebi duhovno hranimo, čime, koliko često i na koji način, jer onaj kojeg hranimo definirat će naš identitet, karakter, život i na kraju sudbinu. Stoga je potrebno redovito preispitivati sebe, svoj život, svoje odluke.

U posljednjem poglavlju knjige potičem čitatelje na stvaranje rituala autorefleksije, a svih 77 pitanja koje postavljam mogu se svesti samo na jedno: ako želite biti sretni, uspješni i ispunjeni, pitanje svih pitanja je „Zašto – zašto radim to što radim?“ Odgovorom na njega pronaći ćete svoju svrhu. Ako ne znate što je vaša svrha, ako ne znate što je ono što vas pokreće i inspirira, onda nećete imati razloga da poboljšate svoj život. Zato je jako važna redovita autorefleksija, a pitanje „Zašto?“ daje odgovor na sva pitanja jer razjašnjava vaš motiv.

Pronađite svoj poziv

Moj proces autorefleksije donio mi je pisanje. Ono je, osim vođenja kompanije i predavanja na sveučilištima, postalo moja svrha života, moj poziv. Pišem zato što vidim koliko pozitivno utječem na živote mnogih pojedinaca. Ispunjavaju me srčane, iskrene, intimne poruke mojih čitatelja koji mi se javljaju s pričama kako im je moja knjiga promijenila život.

Svakome preporučujem da u sebi pronađe još jedan „sloj“ jer svatko je od nas višedimenzionalan i ne treba se ostvariti samo kroz jedan. Vi niste samo vaša karijera i niste samo kućanica. Uza svoj „redovni posao“ pronađite svoj „poziv“, ono što ćete raditi sa strašću i iz srca. To će biti svrha vašeg života, ono što će vas činiti stalno sretnima.

Ne dopustite da zbog straha od promjene proživite život bez svrhe i sreće. Ako povećate svijest o tome da smrt dolazi i da zapravo ne znate kada će doći, nemate se čega bojati, nego samo živjeti. Ne dopustite da vam život prođe u oklijevanju! I pogrešne odluke su dobre odluke, svaka odluka je bolja od neodlučnosti. Zapamtite: iz života nitko ne izlazi živ! Pa kako ga nadživjeti? Živite svaki dan misleći da vam je posljednji i za sobom ostavite trag!

Više o dr. Kenanu Crnkiću doznajte na kenancrnkicacademy.com