Samo ću se malo odmoriti i sve će biti u redu

Ima dana kad jednostavno ne želimo izaći iz kuće. Svi smo to prošli. Hvata nas umor, sjeta, melankolija ili neka vrsta zlovolje, no to najčešće prođe za koji dan. Dogodi se, međutim, da osjetite kako ne želite toga dana poći na posao, već samo spavati. Nemate snage podići rolete, ustati, susresti se s prijateljima. Posljednji put ste s njima razgovarali prije nekoliko tjedana, ne raduje vas pomisao na jutarnju rutinu – kava, tost, novine.

Kad doista potonete u depresiju, ništa više ne funkcionira. Posve ste bez energije, krajnje nezainteresirani za bilo što, ne možete ni jesti. Kad se to dogodi, najgore što možete pomisliti jest da je dovoljno da se malo naspavate, odmorite i sve će biti dobro. Ova stanja u današnje vrijeme, ako nisu izravno povezana s traumom (gubitak posla, smrt, bolest), najčešće imaju veze s osjećajem da smo pregorjeli na poslu, radili do iznemoglosti i zaboravili vidjeti svrhu toga.

Pregorjeli od posla ili ipak depresivni?

Osobi koja doista boluje od depresije najmanje mogu pomoći dobri prijateljski savjeti u stilu "Samo se ti malo odmori" ili "Hajde, nemoj klonuti, sigurno to nije tako strašno". Kad takve stvari govorite depresivnim ljudima, njihovo tijelo na vaše nerazumijevanje reagira oduzeto, glava je prazna, u njima nema više motivacije ni za što. U društvu koje nameće da budemo uvijek dobre volje, na visini zadatka, da odradimo zadanu normu, priznanje da vam je zaista loše i da bolujete od depresije znak je slabosti.

Ljudi zaobilaze depresivne osobe, uglavnom zato što prepoznaju opasnost – znaju duboko u sebi koliko je lako kliznuti u to stanje. U strahu da nam se to ne dogodi, katkad postanemo i agresivni, pa govorimo "Ma, samo se pravi važna". Nekome tko je energičan, jak, entuzijastičan, depresivna su stanja strana i ne može zamisliti da bi takvo što moglo zadesiti i njega. No način života, norme na poslu, pritisak kredita i stalna prijetnja da ćemo ostati bez posla pa posljedično i bez stana, auta... naprosto nas jednoga dana slomi.

"Dijagnoza" pregorjelost brzo je prihvaćena među poslovnim ljudima jer je lakše prihvatiti da smo previše radili pa privremeno pregorjeli. Premda si mnogi poslovnjaci sami postavljaju upravo tu dijagnozu, njihovo je stanje ipak rubna ili ozbljna depresija.

Do 2030. depresija će biti bolest broj jedan

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će 2030. godine depresija biti bolest broj jedan. Iza pojma depresija krije se čitava paleta tegoba koje se razlikuju težinom i trajanjem. Zbog toga je katkad teško razaznati simptome, oni su doista raznoliki. Neki osjećaju fizička ograničenja poput poremećaja teka ili sna, drugi pak izgube osjećaj vlastite vrijednosti i gube se u bezbroj crnih misli, preplavljeni pesimizmom.

Simptomi, međutim, mogu biti i sasvim oprečni tome. Hiperaktivnost, uzrujan, brz govor, djelovanje pod pritiskom. Uz sve to, teško je procijeniti i kad je stanje prešlo u bolest te odlučiti kad je trenutak za odlazak psihoterapeutu ili liječniku, a što kasnije stignemo na terapiju, veći su izgledi da stanje prijeđe u kronično.

Osim što je simptome teško prepoznati, nije lako otkriti ni uzrok bolesti i zašto je u porastu u moderno doba. Što je društvo naprednije, broj oboljelih od depresije sve je veći. Jedni smatraju nam je mozak i dalje programiran kao u pradavna vremena kad smo lovili hranu te da za nas nije prirodno da toliko sjedimo, konzumiramo brzu hranu i premalo spavamo. Drugi tvrde kako je suvremena percepcija poraza, podbačaja i pogrešaka dramatičnija nego prije, a svaki poraz usto u nama otključava traume iz djetinjstva, kada nas nisu dovoljno voljeli ili bodrili, štitili i pazili. Taj smo osjećaj potisnuli, no poraz u odrasloj dobi otvara stare rane.

Dvostruko više depresivnih žena nego muškaraca

U svemu i genetika ima svoju ulogu pa su osobe s depresivnim oboljenjima u obitelji podložnije takvim stanjima. Osnovni uzroci depresiji kreću se, dakle, od genetike preko trauma u djetinjstvu do suvremenog, preopterećenog načina života.

Zanimljivo je da dvostruko više žena ima dijagnozu depresije nego muškaraca. Zanimljivo, no ne i čudno. Žene su danas pod dvostruko većim pritiskom od muškaraca jer su emancipacijom uz "svoje" dosadašnje poslove (kućanstvo, odgoj...) dobile i posao kojim zarađuju za obitelj. Svaka žena s obitelji radi dvostruko više od muškarca i ima dvije karijere, karijeru kućanice i poslovne žene.

I srednje teške depresije daju se prevladati bez lijekova

Nekoliko je simptoma i oblika depresije, od depresivnih epizoda preko bipolarnog poremećaja do blažeg oblika depresije (distimije), poremećaja prilagodbe itd. Liječnici, međutim, često stvar rješavaju brzo, u skladu s današnjim vremenom: prepišu lijek, a pacijent očekuje instant rješenje. Time farmaceutska industrija zarađuje golem novac. Lijekovi (koji često imaju neugodne nuspojave), međutim, nisu uvijek potrebni.

Novija su istraživanja pokazala da psihoterapija može imati dugotrajan učinak i kod srednje teških depresija jer pacijenti uče dugoročne strategije prevladavanja problema.

Svatko mora pronaći vlastitu metodu

Jednom kad prevladate depresivnu epizodu ne znači da se ona nikad više ne može vratiti, ta opasnost je uvijek prisutna i zato se držite "antidepresivnog stila života" s mnogo kretanja, druženje i dovoljno sna. Mnogi su profitirali i od planinarenja, rada u vrtu ili udomljavanja kućnog ljubimca, po mogućnosti psa koji vas svaki dan tjera da izađete na svjež zrak, prošećete, a često i porazgovarate s ostalim vlasnicima u parku.

Savršena i univerzalna metoda ne postoji, svatko mora pronaći vlastiti put iz tame, često i uz pomoć profesionalnog terapeuta. Pomoć grupa koje se povezuju na sličnoj osnovi također je dobrodošla, ako im je svrha upravo to – podrška. Ne zadržavajte se na forumima gdje ljudi u detalje opisuju svoju depresiju.

Terapija bez lijekova

"Antidepresivni životni stil" obuhvaća sljedeće stavke:

Kretanje: Kretanje potiče aktivnost semiokemikalija kojih nemamo dovoljno kad smo u depresiji. Istraživanja su pokazala da i mala doza kretanja (pola sata brzog hoda tri puta tjedno) ima isti učinak kao lijekovi.

Aktivnosti: Depresija je povezana s navikama koje uvijek iznova u naše misli vraćaju negativne misli. Svaka vrsta aktivnosti koja iziskuje našu potpunu pozornost može prekinuti negativan unutarnji monolog. Sastavite popis stvari koje volite raditi i dosljedno ih obavljajte unatoč snažnom porivu da se vratite u negativna razmišljanja.

Socijalni kontakti: Napravite usput i popis ljudi s kojima možete razgovarati kako biste zaustavili negativan unutarnji monolog. Razgovarate li s drugima, manje ćete energije trošiti na monolog koji vam šteti.

Danje svjetlo: Svakodnevno prošećite, osobito ako je sunčan dan, izložite se svjetlosti i to će vam sasvim sigurno podići raspoloženje. Probudit će i bioritam, pa će vam se manje spavati. Razina hormona doći će u ravnotežu i moći ćete opet normalno jesti.