Tajna veza probiotika i ljepote

Veza crijeva i kože

Bakterije su dio našeg mikrobioma, zajednice živih bića koja obitavaju u nama i po nama, a 99 posto njih nalazi se u crijevima. „Naš crijevni mikrobiom teži i do dva kilograma, a sadrži, ni manje ni više, 100 bilijuna bakterija“, navodi mlada njemačka liječnica i mikrobiologinja Giulia Enders u svojoj debitantskoj knjizi Crijeva sa šarmom.

Pojašnjava kako polako sazrijeva svijest o tome da je većina bakterija u našim crijevima bezopasna, čak i korisna. „Zajednica mikroba razlaže neprobavljenu hranu, opskrbljuje naša crijeva energijom, proizvodi vitamine, razgrađuje otrove ili lijekove te vježba naš imunosni sustav“, piše Giulia koja se već kao 17-godišnjakinja zainteresirala za funkcioniranje probavnog sustava jer je imala ozbiljnih problema s dermatitisom, za koji se ispostavilo da je posljedica intolerancije na pšenicu.

Crvenilo i akne

Ta kompleksna zajednica bakterija u crijevima nužna je za optimalno funkcioniranje imunosnog sustava te indirektno i za zdravlje kože. Prema teoriji povezanosti, tzv. osi crijeva-mozak-koža, sam stres ili stres u kombinaciji s procesiranom hranom i prehranom lišenom vlakana usporava probavu uzrokujući promjenu mikrobioma i gomilanje štetnih bakterija u crijevima.

Bakterije, u tom slučaju, mogu otići iz crijeva u krvotok te uzrokovati upalne procese koji su vidljivi na koži u obliku crvenila ili akni. Naspram toga, probiotici, dobre bakterije, pozitivno djeluju na stanice imuniteta, a snažan imunitet štiti sve organe, uključujući i naš najveći organ – kožu.

Giulia Enders kao primjer navodi psorijazu koja se povezuje s pretjerano aktivnim imunosnim sustavom, ali i različite tipove kože. „Interakcija određenih crijevnih bakterija i naših gena može utjecati na to da koža bude masnija ili suša, ili pak sklonija nastanku akni. Jednako tako, i sve kožne alergije, pokazala su istraživanja, mogu se ublažiti dobrim bakterijama“, kaže Enders.

I pomlađivanje...

Ako se takvi kožni poremećaji mogu ublažiti ili ukloniti pomoću probiotika, može li se njihovo moćno djelovanje proširiti – na pomlađivanje? Prema podacima iz magazina The British Journal of Dermatology, iz 2010. godine, dobre bakterije, korištene i oralno i lokalno, mogu uvelike utjecati na izgled kože.

Mogu pomoći crijevima u eliminaciji toksina i slobodnih radikala koji oštećuju kožu i uzrokuju preuranjeno starenje. Također, mogu poboljšati zaštitnu barijeru – kožni mikrobiom koji nas štiti od štetnih, loših bakterija te slobodnih radikala i onečišćenja, elemenata koji ubrzavaju proces starenja – ali i pomoći u održavanju kože optimalno hidratiziranom, što bore čini manje vidljivima.

„Probiotički pripravci koji služe kao pomoć u nadomještanju dobrih bakterija živi su mikroorganizmi, najčešće iz rodova Lactobacillus, Bifidobacterium i Bacillus“, kaže biokemičarka Donatella Verbanac, stručnjakinja za prehranu s Medicinskog fakulteta u Zagrebu i voditeljica projekata o mikrobioti Minute for IBD. Slaže se da probiotički pripravci pozitivno utječu na održavanje mikrobiološke ravnoteže u crijevima te blagotvorno djeluju na opće stanje organizma i kože.

PageBreak

Međutim, razvoj specifičnih sojeva bakterija za specifične tegobe u farmaceutskoj industriji tek je u povojima i zato je probiotičke suplemente potrebno iskušavati na principu pokušaj-pogreška dok ne otkrijemo one čija nam kombinacija najbolje odgovara. Ako nakon četiri tjedna, uz redovitu konzumaciju određenog probiotičkog dodatka prehrani, ne primijetite nikakve promjene (čišća koža, bolja probava, snažniji imunitet), dajte priliku nekom dugom, s drugim vrstama bakterija.

Tražite one koje imaju od 20 do 50 milijuna živih organizama u jednoj dozi te kombiniraju različite sojeve Lactobacillus i Bifidobacteria. Pritom treba znati da je djelovanje probiotika ograničeno – čim ih prestanete svakodnevno uzimati, one obično opet brzo nestanu iz crijeva. „Prestanete li ih uzimati, vaša flora mora nastaviti taj posao“, pojašnjava Giulia Enders.

Osim kao dodaci prehrani, probiotičke bakterije se nalaze i u određenim namirnicama. Neka se što češće na vašem jelovniku nađu jogurt, kefir, kiseli kupus, usoljeni krastavci, sir, masline, miso juha, umaci od soje. Postoje i određene namirnice kojima možemo stimulirati napredak dobrih bakterija.

To su prebiotici koji su, najjednostavnije rečeno, hrana namijenjena probioticima, objašnjava Donatella Verbanac. „Prebiotici su nerazgradive sastavnice hrane koje potiču rast i aktivnost dobrih crijevnih bakterija. To su uglavnom vlakna iz voća i povrća koja se ne apsorbiraju u tankom crijevu, već 'netaknuta' dospijevaju u debelo crijevo, gdje služe kao hrana dobrim bakterijama.“

Prebiotička hrana

U prebiotičku hranu ubrajaju se hladni kuhani krumpir, hladna kuhana riža (npr. sushi), banane, kiseli kupus, češnjak, luk, artičoke, šparoge, cikorija, poriluk, čičoka, endivija, ječam, raž, zob... Iako su sve to uobičajene namirnice, Giulia Enders upozorava da rijetko jedemo dovoljno prebiotika: „Od 30 grama balastnih tvari, koliko bismo dnevno trebali pojesti, većina Europljana dođe negdje do polovice. To je toliko malo da u crijevima nastane žestoka borba konkurenata, a pritom mogu prevladati i štetne bakterije.“

Da biste to izbjegli, pronađite omiljeno prebiotičko jelo i jedite ga što češće. No ako ste do sada redovito jeli hranu s malo balastnih tvari, kao što je tjestenina ili bijeli kruh, Enders ne savjetuje naglu promjenu prehrane jer „velike porcije jela bogatih balastnim tvarima mogu preopteretiti bakterijsku zajednicu tako da počne sve previše euforično prerađivati.“ Posljedica su nadutost i vjetrovi pa namirnice s biljnim vlak­nima u prehrani treba polako povećavati, a ni tada do pretjerano velikih količina.

Budućnost kozmetike

Iako prebiotike i probiotike uglavnom povezujemo s hranom i dodacima prehrani, u posljednje su se vrijeme kolonije korisnih bakterija „preselile“ i u kozmetičke proizvode. S dobrim razlogom, jer stručnjaci procjenjuju da mogu izrazito blagotvorno djelovati na kožu – ne samo kroz probavni trakt nego i lokalnom primjenom – putem krema. Enders kaže da je blagotvorno djelovanje probiotika na kožu odavno primijećeno.

„Kada se Yakult (japanski mliječni probiotički napitak, op. a.) prodavao u staklenim bocama, žene koje su ih prale primijetile su, nakon godina rada, da im koža ruku izgleda bolje naspram kože drugih žena.“ Slična priča povezuje se i s iskustvom žena u Grčkoj, domovini grčkog jogurta. „Žene koje su prije običavale same praviti sir i jogurt imale su mekšu i finiju kožu ruku“, kaže Anastasia Tzioumaki, urednica bloga Women Inside.

Kao što pokazuju nova istraživanja, što imamo brojniju i raznovrsniju zajednicu bakterija na koži, to imamo učinkovitiji prirodni štit i manji rizik razvoja upala i osjetljivosti. Drugim riječima, manjak bakterija ili poremećena ravnoteža mikrobioma kože može rezultirati osjetljivošću, aknama ili upalnim poremećajima.

PageBreak

Na licu, najviše bakterija obitava na čelu, kapcima, nosnicama i bradi, navodi Cyrille Telinge, vlasnik i osnivač francuske kozmetičke kuće Novexpert, koja u svojoj liniji Magnesium sadrži pomlađujuće proizvode na bazi prebiotika i probiotika za jačanje prirodne zaštite kožne flore. „Bakterije vole vlažnije i masnije dijelove tijela, zato ih suha koža ima manje, ali začudo – upravo zato suha koža ima veći rizik da bude osjetljiva“, objasnio je Telinge.

Prema saznanjima ovog pariškog kozmetologa, bakterije na koži štite nas od onih loših i od direktnog kontakta s alergenima te posredno potiču proces zacjeljivanja ožiljaka. Telinge pojašnjava da kožni mikrobiom potiče imunosni sustav na proizvodnju antitijela, koja su nam potrebna u procesu zacjeljenja, tako što „čisti“ oštećenja uništavanjem svih loših bakterija.

Osim toga, kožni mikrobiom djeluje antialergijski. Poznato je da je jedan od glavnih uzročnika alergija poroznost zaštitnog sloja kože, zbog čega se alergeni uspiju probiti do epiderme. Kako se to ne bi dogodilo, bakterijski „prekrivač“ na našoj koži tvori prvu crtu obrane – smanjuje direktni kontakt alergena i našeg imunosnog sustava.

Zrela koža

Naš je imunitet u stalnom „kontaktu“ s mikrobiomom kože i oni zajedničkim snagama reguliraju količinu i vrstu bakterija. Kožna flora jako dobro razlikuje dobre od loših bakterija te, prema potrebi, u suradnji s imunitetom pokreće protuupalno djelovanje. Kad je mikrobiom kože uravnotežen, može prevenirati prisutnost loših bakterija i tada nema potrebe za imunosnom reakcijom dok, s druge strane, narušena kožna flora kao da poziva najezdu loših bakterija, što aktivira imunitet koji tada odgovara upalnim procesima.

„To se često događa upravo osjetljivoj koži, i to ne zbog prisutnosti nekih specifičnih patogena ili neuravnotežene količine bakterija, nego zato što takvoj koži nedostaju neke određene bakterije“, pojašnjava Telinge. Još jedan dokaz u korist te teorije jest to da je mlađa koža osjetljivija od zrele, navodi Telinge. Pretpostavlja se da je jedan od razloga to što je koža starije osobe tijekom godina „sakupila“ više različitih vrsta bakterija koje ju učinkovitije štite.

Život u „sterilnom“ svijetu

Američko istraživanje iz 2012. godine, objavljeno u stručnom magazinu Journal of Allergy and Clinical Immunology, pokazalo je da Amiši – američka zajednica koja živi tradicionalnim načinom života na selu i udaljena od zagađenog zraka i gradske vreve, na farmama, bez tekuće vode, struje, antibiotika i sličnih „blagodati“ modernog doba – imaju 10 puta manje problema s astmom i različitim alergijama. Možemo samo pretpostaviti da imaju i manje problema s kožnim oboljenjima. Naspram života u prirodnom okruženju, u gradskoj sredini nije lako održati kožni mikrobiom u ravnoteži.

Život u „sterilnom“ svijetu odvojio nas je od zemlje, izvorske vode, kišnice, biljnog i životinjskog svijeta, od kojih smo skupljali bakterije. Umjesto toga, sve smo izloženiji antibioticima, kemijskim konzervansima, agresivnim čistačima kože, dermokozmetičkim tretmanima (npr. laseri, pilinzi) i drugim elementima koji remete ravnotežu mikrobioma kože.

Ljepota i zdravlje

„Svi konvencionalni kozmetički proizvodi koje svakodnevno koristimo prepuni su konzervansa. Oni su dobri za čuvanje proizvoda od bakterija, ali i na koži djeluju jednako – razaraju naše bakterije, bez obzira na to jesu li one dobre ili loše“, upozorava Telinge, „a ako se unište sve dobre bakterije, tada sve bakterije mogu naseliti našu kožu – i one dobre, i one loše. S druge strane, ako je kožna flora u ravnoteži i 'netaknuta', tada se loše bakterije neće osjećati dobrodošlo.“

Probiotici su veliko otkriće u kozmetičkoj industriji i njihovo će se djelovanje još godinama proučavati zato što je pravilan odabir probiotika presudan za konačni rezultat. Vrlo je vjerojatno da ćemo uskoro moći očekivati gotovo individualno osmišljene probiotičke režime, za svakog pojedinca i njegovo stanje kože. Do tada, častite se što češće prebioticima i probioticima.

Hrana bogata korisnim bakterijama, probiotički dodaci prehrani i kozmetički proizvodi s probiotičkim kulturama, u kombinaciji s uravnoteženom prehranom, pokrenut će lančanu reakciju poboljšanja koja će utjecati na ljepotu, ali i na cjelokupno zdravlje.