S obzirom na mali broj posjetitelja, Transkavkazija još uvijek nije među omiljenim turističkim destinacijama. Ipak, upravo ta tišina bez gužvi, uz pristupačne cijene i iskrenu nepretencioznost ovih zemalja, ostavljaju snažan dojam na one rijetke, ali znatiželjne putnike.
Jedan od bisera južnoga Kavkaza upravo je Armenija - država slojevite i često turbulentne prošlosti, koja ipak izgleda kao da se polako budi iz dugog sna, okovanog nekadašnjom vlašću Osmanskog Carstva i sovjetskog režima.
Iako se na prvi pogled putovanje u Armeniju može učiniti pomalo kompliciranim, zapravo je iznenađujuće jednostavno. Zahvaljujući gotovo svakodnevnim direktnim letovima iz Beča i Budimpešte, za samo tri sata moguće je promijeniti vremensku zonu i ugledati veličanstvene obronke Kavkaza, koji okružuju ovu planinsku zemlju.
Erevan - urbano i moderno središte Armenije
Centar glavnoga grada Armenije u neočekivanoj je suprotnosti s ostatkom zemlje - Erevan obiluje luksuznim i boutique hotelima, urbanim barovima te raznolikim restoranima koji rade do kasno u noć, kao da glasno pozivaju na hedonizam i prepuštanje. Grad je poznat i po svojoj živahnoj umjetničkoj sceni koja okuplja umjetnike, glazbenike i pisce.
Među njima je i legendarni Charles Aznavour, francuski pjevač armenskog podrijetla, čiji je rad duboko povezan s domovinom njegovih predaka. Ipak, trenutačna boemska atmosfera nije glavni adut ove države, već i sama povijest krije neke vrijedne, ali pomalo zaboravljene priče.
Široke avenije i zeleni parkovi u kojima se buketi cvijeća prodaju za samo nekoliko centi podsjećaju na nešto siromašniji Pariz, a moderne zgrade političkih i kulturnih institucija ne odaju dojam da se nalazite u državi niske kupovne moći i istih takvih plaća.
Grad nudi i brojne kulturne znamenitosti - osim Povijesnog muzeja smještenog u velebnoj palači, u Erevanu turisti ne smiju zaboraviti posjetiti tvornicu Ararata, konjaka kojim se Armenci izrazito ponose. Ovo je nacionalno piće ime dobilo po planini kojoj se može diviti iz mnogih kuteva Armenije, ali se iz povijesnih okolnosti više ne nalazi na njezinu teritoriju.
Naime, nakon Prvog svjetskog rata, Armenija je nakratko uspostavila kontrolu nad većinom svojih povijesnih teritorija. Međutim, sukobi s turskim snagama doveli su do novog rata i gubitka dijelova zemlje, među kojima je i regija oko planine Ararat. Za vrijeme Prvog svjetskog rata počinjen je i genocid nad armenskim narodom u Osmanskom Carstvu - događaj koji i danas ostaje najbolnija rana u kolektivnoj memoriji Armenaca.
Što je katolicima Vatikan, to je Armencima Ečmijadzin
Naravno, Armenija nije samo Erevan, a svi putevi vode prema svetim mjestima ove zemlje. Njezini hramovi i samostani smješteni na uzvišenjima svjedoče o stoljetnoj duhovnosti, a upravo je Armenija država koja je prva proglasila kršćanstvo svojom službenom religijom.
Tradicionalno Armenci pripadaju Armenskoj apostolskoj crkvi, a sjedište njihova katolikosa je u Ečmijadzinu - gradu do kojega se za pola sata i oko jednog eura može doći maršrutkom iz glavnoga središta zemlje.
Gehard, Hor Virap, Sevanavank, Noravank i Tatev najpoznatija su sveta mjesta ove zemlje, a svakako vrijedi posjetiti i antički poganski hram Garni. Do ovih je lokacija također moguće putovati maršrutkama, ali i taksi prijevoznicima koji nude izuzetno prihvatljive cijene uz veliku uštedu vremena.
Okusi kavkaskih puteva na tanjuru
Armenska kuhinja prava je simbioza gruzijske, ruske i bliskoistočne tradicije, ali zadržava snažan vlastiti identitet. Njihovo najpoznatije jelo je beskvasni kruh lavaš, koji se savršeno sljubljuje s raznim okusima. Osim lavaša, na menijima se često mogu naći punjene knedle hinkali, pogača hačapuri, dolma, lahmadžun, kao i razne salate od svježeg povrća i domaćeg sira.
Od tradicionalnih armenskih jela posebno se ističu i harisa, gusta kaša od pšenice i mesa, koja se priprema satima i često poslužuje za posebne prilike te gapama, pečena bundeva punjena rižom, suhim voćem i orašastim plodovima. Armenci se vole zasladiti sušenim marelicama, voćem koje je i njihov nacionalni simbol, a kvalitetan obrok teško može završiti bez čaše domaćeg vina. Ipak, riječ je o zemlji koja se smatra jednim od najstarijih vinorodnih područja na svijetu.
I za kraj, nakon što se nauživate tišine armenskih samostana i nepreglednih pogleda na kavkaske gore, postaje jasno da Armenija nije tek još jedna destinacija na karti svijeta. Riječ je o državi ponosnih i ugodnih domaćina, gotovo netaknute prirode te prevrtljive povijesti koja tiho, ali postojano traži pažnju - i lako osvaja one koji joj je poklone.