Neki povjesničari pretpostavljaju da datira iz 1582., kada je Francuska prešla s julijanskog kalendara na gregorijanski, po nalogu trentskog vijeća 1563. godine. Ljudi koji nisu shvatili da je početak nove godine pomaknut na 1. siječnja, i nastavili je slaviti tijekom zadnjeg tjedna ožujka i prvog travnja, postali su meta šala i podvala.

Tako su se znali šaliti s njima, lijepeći im papirnate ribe na leđa i nazivajući ih “poisson d’avril” (travanjskom ribom), koja simbolizira mladu ribu koju je lako uloviti i lakovjernu osobu.

Povjesničari također povezuju 1. travnja s festivalima kao što je Hilaria, koji se obilježavao u drevnom Rimu krajem ožujka. U njemu su sudjelovali prerušeni ljudi.

Tu je i još jedno nagađanje, da se 1. travnja vezuje uz proljetnu ravnodnevicu, ili prvi dan proljeća na sjevernoj polutci, kada Majka priroda vara ljude promjenjivim, nepredvidljivim vremenom.

Prvi travnja proširio se po Velikoj Britaniji tijekom 18. stoljeća, a u Škotskoj je postao dvodnevno događanje koje započinje lovom na kukavice, ptice koje simboliziraju budalu, tijekom kojeg se ljudi šalju na lažne zadatke, lijepe im se lažni repovi i natpisi "udari me".

U moderna vremena novine, radio i TV postaje te internetske stranice sudjeluju u tradiciji obilježavanja 1. travnja, izvještavajući o nevjerojatnim događanjima kojima, više ili manje, uspijevaju prevariti publiku.

Tako je na primjer 1957. britanski BBC izvijestio da su švicarski farmeri imali rekordnu žetvu špageta i pokazali su snimku ljudi koji beru tjesteninu sa stabala. Mnogi su gledatelji povjerovali.

Imate li vi svoju omiljenu prvotravanjsku šalu?