Nijedna životinja ne može usmjeriti pažnju na disanje

Disanje je jedno od mnogih refleksa koje izravno kontrolira mozak bez naše voljne akcije. Mozak kontrolira i druge funkcije čija je svrha održavanje života, kao što su otkucaji srca i spavanje. No, jedno nedavno provedeno istraživanje ukazalo je na to da promjena načina disanja može promijeniti način funkcioniranja mozga...

Način na koji kontroliramo misli, potiskujući jedne a dopuštajući drugima da prevladaju, jedinstven je u odnosu na druga živa bića. Isto je s disanjem. Nijedna životinja ne može usmjeriti pažnju na disanje i kontrolirati ga.

Mnoge terapije, kao što je kognitivna bihevioralna terapija, uključuju regulativno disanje. Ali pitanje je, može li kontrola udaha i izdaha doista utjecati na um?

Studija

Studija koju je proveo dr. Jose Herrero u suradnji s dr. Asheshom Mehtom kaže da postoji poveznica između daha i uma. Istraživanje je započelo promatranjem aktivnosti mozga kada su ispitanici disali normalno. Zatim im je dan jednostavan zadatak da ih omete. Trebali su stisnuti gumb kada se pojavi krug na ekranu računala. Potom im je rečeno da broje svoje udahe.

Uočeno je da bi se, kada bi se obrazac na ekranu promijenio, promijenila i aktivnost njihovog mozga. Upravljanje disanjem aktiviralo je različite dijelove mozga. To je dokaz o povezanosti obrazaca disanja i njihovog učinka na aktivnost mozga. Bude li ova tvrdnja dobila još dokaza, to bi moglo koristiti sportašima za upravljanje disanjem u svrhu postizanja optimalnog funkcioniranja mozga.

Dakle, savjet "udahni duboko" nije kliše, već doista pomaže u kontroliranju mozga i aktivaciji nekih njegovih teže dostupnih dijelova. Duboko disanje je dobro za zdravlje jer omogućuje dotok kisika u mozak, što potiče aktivnost mozga i osigurava dobro zdravlje. Osim toga, duboko disanje usko je povezano s aktivnošću živaca i pomaže u boljoj kontroli tijela.

Izvor: www.consciousreminder.com