Mare Milin - dijalog s prirodom kroz objektiv fotoaparata

Čuvstveno iskustvo

Bez zahtjevnosti

Zbog toga su njezini pejzaži više poetski i terapeutski nego tehnički zahtjevni. Tehnika joj, kaže, u snimanju prirode ne predstavlja mnogo, samo sredstvo prijenosa ugledanog na sliku. U šetnje prirodom ne nosi neki od svojih profesionalnih fotoaparata, nego bira one „lakše kategorije“, omiljeni s crno-bijelim filmom, mali digitalni aparat ili polaroid, a zna se poslužiti i mobitelom. „Rijetko kad krećem u prirodu u namjeri da snimim epohalne pejzaže, uglavnom to budu spontane slikovne zabilješke onog što sam usput vidjela i doživjela. Više kao dnevnička crtica u obliku ‘poetskoga’ zapisa.“ Kad joj srce zatreperi, snima čime god može. „Ponekad, kad berem šparoge ili šećem našu kujicu Moru, uza se imam jedino pametni telefon pa i on posluži svrsi. No nekad mi poslije bude žao jer neke divne fotografije mogu, zbog male rezolucije, postojati samo kao minijature.“ Slaže se s većinom fotografa da dobru fotografiju ne čini skupocjena oprema, jer fotoaparat je samo alat koji pomaže u prenošenju doživljaja na sliku.

Bez kompliciranja

Dakle, ne trebate imati profesionalni aparat ili certifikat o završenom tečaju fotografiranja. Uzmite koji god imate pri ruci, stari analogni, crno-bijeli ili digitalni, a poslužit će i pametni telefon, ali u tom slučaju, (budući da je priroda mjesto za opuštanje) isključite mu mobilnu i internetsku vezu.
Prije nego što krenete otkrivati prirodu kroz objektiv, možete razmisliti što biste voljeli zabilježiti. Odaberite temu ili predmet snimanja, primjerice, pčele, oluju na moru, slapove, školjke, sjene, mahovinu, korijenje pa razmotrite različite načine gdje i kako ih „uhvatiti“. Američka glumica Drew Barrymore prošle je godine izdala knjigu svojih fotografija Find It in Everything (Pronađi ih u svemu) sa svojim omiljenim lajtmotivom – srcem. Srcolike predmete i uzorke posljednjih je deset godina aparatom bilježila posvuda: u šalici kave, oblaku, rupi na majici, vodenoj mrlji na stolu... Kolekcija istih motiva može biti izrazito efektan način ukrašavanja zidova, unikatan dar ili poseban album.

Ideja i emocije

Nije naodmet inspirirati se prelistavajući pokoju knjigu fotografija o flori i fauni. Pritom ćete otkriti da dobre fotografije, one koje zaustavljaju pogled na više od sekunde, ne prenose samo informaciju nego i ideju i emocije. Zato, savjetuju stručnjaci, pokušajte slikom dočarati prvi dojam koji je na vas ostavila neka scena, nešto zbog čega vam u danom trenutku poskoči srce i poželite taj osjećaj sačuvati putem slike. Primjerice, spokoj koji vlada na suncem spaljenoj tratini, strahopoštovanje pri pogledu na planinu, blagost povjetarca koji povija grane, zadivljenost prilikom susreta s divljom životinjom... odnosno, sve ono što dvodimenzionalnu sliku pretvara u više­osjetilno iskustvo. Kako biste to dočarali, potrebno se potruditi u odabiru kuta slikanja, kompozicije ili najprikladnijeg svjetla. Ako ne dobijete trenutačnu inspiraciju, neki svjetski poznati fotografi predlažu da razmislite kojim biste pridjevima opisali neki pejzaž ili detalj koji planirate snimiti. Potom potražite kadrove koji nabolje ocrtavaju vaš opis. Pritom je važno dati si vremena i ne žuriti sa snimanjem odabranog kadra. Radije sačekajte onaj savršeni trenutak koji traje samo treptaj oka ili škljocaj aparata: prelet ptice, kap rose, obrušavajući val, zraku svjetla među oblacima...

Mirno čekanje

Budući da prirodu ne možemo požurivati, fotografiranje nas može naučiti strpljenju, pomalo zaboravljenoj vrlini. Naime, kako smo u suvremenom društvu naviknuli na instant  rješenja, ova nas vještina uči kako cijeniti vrijeme i dopuštati da se situacije razvijaju same od sebe bez našeg upliva. Zato, shvatite sebe kao promatrače pa u mirnom čekanju idealnog kadra pokušajte osvijestiti da ne trebate neprestano biti zabavljeni i aktivni da biste se osjećali ispunjeno. Pri takvom fokusiranju na idealan kadar, primijetit ćete i da njegujete moć koncentracije i prisutnost u sadašnjem trenutku. Fotografiranje, stoga, može biti i oblik meditacije u kojoj istovremeno doživljavate okolinu i osjećaje koje ona u vama izaziva. Dobivate priliku ušutkati stalan unutarnji dijalog i uživati vlastitim osjetilima. Zbog toga je fotografiranje idealan hobi za smanjenje stresa i krvnog tlaka. Naime, jedna je studija pokazala da od svih načina izražavanja kreativnosti, najviše opušta snimanje prirode i životinja. To je ujedno i moćan način obnove ili produbljenja odnosa s prirodom. Američko istraživanje od prije nekoliko godina dokazalo je da dulji boravak u prirodi povećava razinu kreativnosti te olakšava rješavanje problema za čak 50 posto.

Igra bez pravila

Zalutate li u prirodu bez fotoaparata, zabavite se skupljanjem zanimljivog lišća, bobica, ptičjih pera, kamenja posebnih oblika, otvorenih i zatvorenih češera, osušenih morskih ježinaca ili puževih kućica, grančica i korijenja pa ih kod kuće iskoristite kao modele za fotografije mrtve prirode. Snimite ih na bijelom papiru i pri dobrom osvjetljenju iz najrazličitijih kutova. Svaki predmet možete fotografirati pojedinačno pa osmisliti lijep triptih ili kolaž slika kojim ćete unijeti dašak prirode svoj u dom. Ako ste vješti u stiliziranju, desetak sitnijih pronađenih „artefakata“, sličnih nijansi, posložite jednog do drugog pa ih fotografirajte kako biste dobili jednu veću, skupnu fotografiju.

Dokumentirajući prirodu, nemojte se toliko zanijeti tehničkim detaljima da ne biste zaboravili uživati u onome što vas okružuje. Fotografiranje, ipak, treba biti igra pa slobodno smetnite s uma sva pravila jer kako Mare Milin kaže: „I ljudi se rađaju izvan pravila, kanona ljepote, neproporcionalni i raznoliki, ali su nam lijepi i dopadljivi zbog nečega što nose u sebi – tako je i s fotografijama.“