"Tek kada smo počeli zajedno raditi, primijetila sam koliko su mi ramena podignuta. Kada mi dođu ponekad do ušiju, govorim si: 'Ma, opuštena sam.' Pokušavam ih spustiti, ali ne ide. Primjećujem kako u danu stišćem vilicu, a sada sam postala svjesnija koliko to često radim. Uhvatim sebe kako mičem lijevo-desno da bih je olabavila."
Ovo su samo neke od izjava koje čujem od svojih klijenata. To su oni koji su počeli ostvarivati povezanost sa svojim tijelom. S druge strane, postoji i ona skupina koja kaže: "Ne osjećam ništa." Oni su disocirani od sebe. Disocijacija, u kontekstu stresa i napetosti u tijelu, može biti zaštitni mehanizam uma kako bi se osoba zaštitila od prevelikog emocionalnog ili fizičkog stresa. Kada osoba doživljava disocijaciju od tijela, to znači da se osjeća odvojeno od svojeg tijela ili svojih tjelesnih senzacija. Osoba može imati osjećaj kao da nije povezana sa svojim tijelom ili da ne osjeća tjelesne senzacije poput boli ili dodira kao što bi ih inače osjećala. Kada smo u tijelu i prisutni s njegovim senzacijama i osjećajima, mi smo prisutni u sadašnjem trenutku. Naše tijelo je uvijek s nama. Naš um vrluda, od prošlosti do budućnosti, analizira, planira, sanjari, brine... Um ima posla. Misli koje se vrte po njemu ostavljaju trag na našem tijelu, a da toga nismo ni svjesni.
Pokušajte sada pomisliti na dragu vam osobu i primijetite kako vaše tijelo reagira. Dah postaje plići, lice se opusti, toplina se javi u području srca, a lagani osmijeh pojavi se na licu. Ovo su samo neke od izjava koje čujem od osoba kada radimo ovu vježbu. Što se kod vas pojavilo? Zamislite sada kako misli djeluju na vaše tijelo. One misli kojih nismo ni svjesni. Prema istraživanjima, na autopilotu i nesvjesno provodimo 47% dana. Timothy Wilson i Daniel Gilbert, zajedno s drugim suradnicima, u svom istraživanju objavljenom 2010. godine u znanstvenom časopisu "Science", istraživali su mentalno stanje sudionika u svakodnevnim situacijama. Studija je pokazala da sudionici provode značajan dio svog dana u automatskim i nesvjesnim reakcijama. Prema rezultatima istraživanja, prosječna osoba provede oko 47% svog vremena u ovim stanjima. Ove aktivnosti uključuju razmišljanje o prošlosti i budućnosti, maštanje, odlazak u mislima i provođenje zadataka s minimalnom svjesnošću. Danas, s obzirom na situaciju, ne bih rekla da se postotak poboljšao. Prije bih rekla da se pogoršao, ali to je samo moje zapažanje.
Na svojoj sam koži osjetila što znači ne osjećati svoje tijelo. Ne osjećati napetost, zamor, premor. Tjerati se do granica izdržljivosti. Ja sam doživjela burnout. Sada imam iskustvo kako je to bilo živjeti odvojeno od svog tijela i što znači osjećati ga. Termin je to "be embodied" - biti tjelesno prisutan. I koliko mi je život sada lakši, iako su neke od okolnosti ostale iste ili su se dodatno pogoršale. Meni je lakše i jednostavnije nositi se s njima. Povezivanje sa svojim tijelom zahtijeva vježbu i kontinuiranu svjesnost. Pronađite tehniku/tehnike koje vam odgovaraju i redovito ih prakticirajte kako biste izgradili jaču povezanost sa svojim tijelom i osjećali se cjelovito i uravnoteženo.
Moja su mindfulness i meditacija. Redovita praksa pomaže vam postati svjesnima svojih tjelesnih senzacija, osjećaja i misli. Tijekom meditacije možete usmjeriti pažnju na različite dijelove tijela, pratiti senzacije i povećati svjesnost o tome kako se osjećate fizički i emocionalno. Mindfulness vam može pomoći u povezivanju sa tijelom na nekoliko načina:
- Postat ćete svjesni tjelesnih senzacija, poput napetosti, opuštenosti, boli ili ugodnih osjeta: Osvještavanje ovih senzacija pomaže vam bolje razumjeti kako se osjećate fizički i emocionalno u određenom trenutku.
- Dah će vam postati prijatelj: Jedan od ključnih aspekata mindfulnessa je fokusiranje na disanje. Usmjerite se na ritam disanja. To vam pomaže uspostaviti vezu između uma i tijela te postati svjesniji vlastitog tijela.
- Iskustvo u sadašnjem trenutku: Mindfulness vas potiče biti prisutnima u sadašnjem trenutku. Kada ste svjesni sadašnjeg trenutka, postajete svjesniji svojih tjelesnih senzacija, osjećaja i reakcija na vanjske i unutarnje podražaje.
- Tijelo je naš hram: Mindfulness vas uči prihvatiti tijelo onakvim kakvo jest, bez osuđivanja ili kritike. Ovaj aspekt mindfulnessa pomaže vam razviti pozitivniji odnos prema svom tijelu i svjesnost o njegovim potrebama.
- Stres off: Redovita praksa mindfulnessa pomaže vam smanjiti reaktivnost na stresne situacije. Kada ste manje podložni stresu, lakše je ostati povezan s vlastitim tijelom i osjećati se prisutnije u njemu.
- Tijelo i um jedna su cjelina: Mindfulness vas potiče na dublje razumijevanje veze između uma i tijela. Kroz praksu postajete svjesni kako vaša emocionalna stanja utječu na fizičko blagostanje i obrnuto, što vam omogućuje bolje upravljanje svojim emocionalnim i tjelesnim stanjem.
Samim čitanjem dobit ćete razumijevanje, a bez prakse i vježbe nema rezultata. Vjerujem da to već znate.
U videu je jedna jednostavna vježba za oslobađanje stresa i napetosti.