Što je ljubav, a što nije?

Još su nas u mladosti učili: „tko se tuče, taj se voli“. No, je li uistinu tako i ima li nasilje ikakve veze s ljubavlju? Većina parova povremeno prolazi kroz teška razdoblja ili obiteljske nesuglasice. One se mogu prevladati ako među partnerima vlada normalna komunikacija i ravnopravnost. Međutim, kad je riječ o nasilju, ono nadilazi svakodnevne probleme u odnosima i bračne nesuglasice. Nastupa kad trenutni ili bivši partner ili bračni drug koriste neprihvatljive načine ponašanja s ciljem postizanja kontrole nad drugim partnerom.

Suprotno općeprihvaćenim stavovima, obiteljsko nasilje pojavljuje se češće nego što mislimo. Obitelj je okruženje u kojem bismo trebali biti sigurni i zaštićeni. No, ponekad to nije tako jer sklad i mir narušava nasilnik, a žrtve mogu biti supružnik, djeca, roditelji, braća, sestre... Većinom su nasilnici muškarci, pogotovo kad je riječ o fizičkoj manifestaciji, no nasilne su i žene. Prema statističkim podacima MUP-a, u samo šest mjeseci protekle godine u Hrvatskoj je zabilježeno 1316 slučajeva zlostavljanja supruga nad suprugom i 306 slučajeva zlostavljanja supruge nad suprugom.

U prosjeku, svakih 30 dana u Hrvatskoj jednu ženu ubije njezin trenutni ili bivši partner. Statistike su porazne, a zlostavljanje se može dogoditi bilo kada za vrijeme odnosa. Događa se i u homoseksualnim i heteroseksualnim vezama. Pojavljuje se u svim etničkim skupinama i na svim socijalnim i ekonomskim razinama. Znakovi obiteljskoga zlostavljanja često se prikrivaju, negiraju ili opravdavaju.

Što nije ljubav?

Istina je, međutim, da za nasilje ne postoji dovoljno dobar razlog. Jedini način za prekid nasilja je, za početak, osvijestiti ga, a nakon toga poduzeti određene korake za izlazak iz njegova začaranog kruga. Ako ste doživjeli nasilje, to nije vaša sramota - to je sramota nasilnika. Obiteljsko nasilje može biti fizičko, psihičko, ekonomsko ili seksualno. Fizičko nasilje uključuje bilo koju vrstu nasilja koje rezultira fizičkim povredama i ozljedama.

Seksualno nasilje je bilo koji oblik seksualne prisile i sudjelovanja u seksualnim aktivnostima u kojima ne želite sudjelovati, koje su nesigurne ili vas degradiraju kao osobu. Emocionalno nasilje svaka je vrsta verbalnog i neverbalnog zlostavljanja koja umanjuje vaše samopouzdanje i samopoštovanje vikanjem, galamom, vrijeđanjem, optuživanjem i ponižavanjem. Ekonomsko nasilje podrazumijeva kontrolu prihoda, novca i trošenja te uključuje ograničavanje slobode i samostalnosti zlostavljane osobe.

Jeste li žrtva obiteljskog nasilja?

Svako od navedenih nasilja kazneno je djelo i zato se o njemu ne smije šutjeti. Vaše je pravo i dužnost protiv nasilja se boriti jer je ono otrov za vašu obitelj i partnerstvo. Niste li sigurni jeste li žrtva obiteljskoga nasilja, razmislite čini li vaš partner nešto od navedenoga:

• sramoti vas i vrijeđa pred drugima

• ima ljubomorne ispade

• gleda vas agresivno ili njegovo ponašanje u vama izaziva strah

• kontrolira što činite, koga viđate i kamo idete

• sprečava vas da se družite i viđate s prijateljima i članovima vaše obitelji

• uzima vam i uskraćuje novac ili kontrolira vaše trošenje

• ne preuzima odgovornost za svoje ponašanje

• vrijeđa vas i optužuje da biste se osjetili manje vrijednima

• donosi većinu odluka umjesto vas pod izlikom preuzimanja odgovornosti

• govori vam da ste loš roditelj ili vam prijeti oduzimanjem ili povređivanjem djece

• prijeti vam da će se ubiti ili će ubiti vas

• sprečava vas u profesionalnom napredovanju, karijeri ili školovanju

• ponaša se kao da nasilje nije velik problem, kako je to vaš problem ili kao da ne postoji

• uništava vaše stvari ili prijeti da će učiniti nešto vašim kućnim ljubimcima

• straši vas nožem, pištoljem i drugim vrstama oružja

• seksualno vas zlostavlja.

Samo sam imao loš dan?

Nasilnici često koriste različite taktike kako bi uspostavili kontrolu nad svojim žrtvama. Ponižavaju svoju žrtvu da bi izgubila samopouzdanje i samopoštovanje te ostala u za nju nepovoljnom odnosu. Velik broj žrtava počinje vjerovati da ne zaslužuju ništa bolje i kako ih nitko drugi ili bolji ne bi htio. Međutim, ništa nije dalje od istine! Nasilnik to čini svjesno da bi uspostavio kontrolu i najčešće je opravdava „preuzimanjem odgovornosti“. Prijetnje su često put kojim zlostavljač kontrolira svoju žrtvu. Čak i kad prijetnje nisu fizičke, treba ih ozbiljno shvatiti. Zlostavljači su majstori u umanjivanju posljedica svog ponašanja i u prebacivanju krivnje. Rečenice kojima se opravdavaju su npr: Nije bilo tako strašno; Pretjeruješ; Ne bih to učinio da me nisi toliko naljutila; Samo sam imao loš dan...

Ako vam se kontinuirano događaju neke od navedenih stvari, zatražite pomoć što prije! Postoje brojne službe koje će vam pružiti pomoć i zaštititi vas. Važno je znati da niste sami. Način na koji se vaš partner ponaša nije vaša krivnja, a pomoć je dostupna. Ne ostajte u takvom odnosu radi  financija, djece, iz straha, srama, ali ni zbog dugotrajne povezanosti s partnerom. Ne ostajte ni zbog jednog razloga. Prekinite šutnju! Nasilje nema nikakve veze s ljubavlju. Ljubav pretpostavlja poštovanje i podršku u odnosu u kojemu su partneri ravnopravni - tko se voli, taj se ne tuče!

Dom 'Duga-Zagreb' - utočište za žrtve obiteljskoga nasilja

Zamislite ženu stariju od 70 godina, u spavaćici, kako usred noći, po zimi, hoda do policijske postaje „jer joj je bilo dosta“. Ta je žena prije nešto više od godinu dana prvi put, nakon 55 godina braka, zatražila pomoć zbog obiteljskoga nasilja. U skloništu Doma „Duga-Zagreb“ provela je otprilike godinu dana, gdje joj je pružena i psihološka podrška, a trenutno se nalazi u jednom domu umirovljenika. Ova je žena spasila sebe. Ona je pravi primjer da nikad nije kasno, kako uvijek, pa čak i na zalasku života, ima smisla ići prema svojoj slobodi i životu u miru.

Ovakva i slična svjedočanstva prikupio je Dom za djecu i odrasle žrtve obiteljskoga nasilja „Duga-Zagreb“ u kratkom filmu koji će biti prikazan 15. studenoga u zagrebačkom hotelu International u povodu obilježavanja njihove 10. godišnjice rada. Taj film daje jasnu poruku da za nasilje nema opravdanja te kako je važno da žrtve, zbog sebe i svoje djece, zatraže pomoć. A počiniteljima nasilja poručuje da je svatko odgovoran za svoje ponašanje te da nije kriva „žrtva i njezino ponašanje“.

Dom „Duga-Zagreb“ na tajnoj adresi pruža sklonište žrtvama obiteljskoga nasilja na godinu dana ili dulje, ovisno o potrebi. Kroz njihovo je sklonište dosad prošlo otprilike 850 žena i djece. Ovo je ujedno i jedino sklonište u Hrvatskoj koje prima muškarce, no dosad, možda zbog stigmatizacije, nisu primili zahtjev nijednog muškarca.
Za smještaj u sklonište žrtve trebaju nazvati policiju na broj telefona 192 ili 112, ali i posjetiti ili nazvati nadležni centar za socijalnu skrb u svojemu mjestu življenja. Svi oni će posredovati i uputiti žrtvu u sklonište Dom „Duga-Zagreb koje je otvoreno 24 sata za osobe iz cijele Hrvatske.

Posljednjih 12 godina Dom „Duga-Zagreb“ žrtvama nasilja (djeci i odraslima) pruža i mogućnost besplatnog savjetovanja u Domu zdravlja u Sesvetama, u Ninskoj ulici 10/2. Savjetovalište radi tri dana u tjednu, ponedjeljkom, srijedom i petkom, od 16:30 do 19:30 h, kad su vam na raspolaganju psihologinja, socijalna radnica, odvjetnik, socijalna pedagoginja i drugi stručnjaci. U navedenim terminima možete im se obratiti i na besplatni telefon 0800 8898.