Znakovi da ste osjetljiva osoba

Smetaju vam glasni zvukovi i jaki mirisi, a grube su tkanine za vašu kožu poput brusnog papira. Užasavate se mase ljudi, izbjegavate nasilje na filmu i TV-u. Iznimno cijenite glazbu i ostale umjetnosti. Imate bogat unutarnji život.

U svome okruženju primjećujete detalje koje drugi ne opažaju. Osjetljivi ste na promjene raspoloženja drugih ljudi. Lako se uznemirite. Maksimalno nastojite izbjeći pogreške. Kad se mnogo toga događa, osjećate se preplavljeno time.

Gleda li vas tko dok nešto radite, postanete nervozni i to obavite gore nego kada to radite sami. Isto se događa i kad se trebate natjecati... Ako ste za nešto (ili možda sve) od ovoga odmah pomislili da je upravo tako i vama, vi ste vrlo osjetljiva osoba, upućuje Margarita Tartakovsky, mr. sc., autorica tekstova s područja psihologije i mentalnog zdravlja.

Vaše su potrebe drukčije

To ste vjerojatno i sami znali, ali možda ne znate kako sebi možete olakšati svakodnevni život brigom o sebi koja će vam pomoći da, poštujući svoje sklonosti, sami odaberete kako ćete proći kroz dan umjesto da to, zbog vaše izrazite osjetljivosti, na ovaj ili onaj način određuju drugi.

"O svojim svakodnevnim potrebama razmišljajte u kontekstu osjetljivosti", savjetuje M. Tartakovsky i daje niz ideja da se lakše počnete brinuti o sebi u skladu s tim:

  • Stvorite dom koji je utočište, koji vas umiruje i inspirira. To bi moglo zahtijevati i raščišćavanje nereda i uklanjanje viška stvari kako biste dobili mnogo prostora. Možda ćete trebati meku posteljinu i debele zastore u spavaćoj sobi; biljke u svakoj sobi, promijeniti boje detalja ili čak zidova kako biste bili okruženi umirujućim nijansama kao što su boja bjelokosti, svijetloplava, srebrna i boja metvice.
  • Što više budite na svježem zraku, šećite po parku ili, ako ste te sreće, uz obalu.
  • Nađite 10-ak minuta svakoga dana da stavite slušalice i slušate omiljenu glazbu te pišete o svojim mislima, osjećajima, brigama, čežnjama – o svemu što vam padne na um. Imate li više vremena, zagrebite dublje i istražite zašto se osjećate tako.
  • Svako jutro, odmah nakon buđenja, odvojite nekoliko trenutaka da zapišete što se sjećate da ste sanjali. Naši su snovi često prozor u nutrinu našeg srca. Često se čini kako nemaju smisla, no možete početi od toga kako ste se osjećali u svom snu. Usto, nakon nekog vremena, možete pogledati svoje zapise te možda zamijetiti neke obrasce, koji vam mogu ponešto otkriti.
  • Zbog svoje osjetljivosti morate paziti na mirise u svome domu, stoga budite oprezni s mirisnim svijećama jer su im mirisi najčešće prejaki i umjetni. No nekoliko kapi eteričnog ulja lavande svakako će pridonijeti ugodnoj atmosferi i smirenju.
  • Nosite udobnu odjeću od mekih tkanina.
  • Nađite načine da se osamite tijekom dana, bilo da je to jednosatno razgledanje neke izložbe, 5-minutno pijenje omiljenog čaja, nekoliko minuta slušanja vođene meditacije ili jednostavno minuta-dvije da zaklopite oči i duboko dišete.
  • Redovito se doslovno isključite kako biste na minimum smanjili buku koju bez sumnje internalizirate. Ako je moguće, isključite se cijeli dan i nemojte paliti elektroničke uređaje. Dajte si prostora da raščistite um.
  • Pokrećite tijelo na način koji vas osvježava i pomlađuje – to može biti bilo što, od plesa do satova joge, kao i od trčanja do vožnje bicikla. Iskušajte različite aktivnosti i pristupe, otkrijte što vas umiruje i uveseljava.
  • Izgradite čvrste granice. Odbijte pozive na događaje koji vam ne odgovaraju ili bi pretrpali vaš raspored. Izbjegavajte ljude od kojih se osjećate iscijeđeno i/ili zatrovano. Razmislite o odnosima u kojima vam nije ugodno, koji vas iscrpljuju, gdje osjećate zamjeranje ili čak bijes – to su znakovi da su u njima potrebne granice.
  • Radite nešto rukama: možete izrađivati kolaže, figurice od plastelina ili glinamola, bojiti bojanke, početi šiti... Takve nam aktivnosti daju prostora i dopuštaju umu da slobodno diše.