Neravnopravnost uzrokuje nepovjerenje

U zemljama s većom ekonomskom ravnopravnošću stanovnika veći je i postotak osoba koje smatraju da se „većini može vjerovati“. Isto vrijedi za pojedine američke savezne države – što je neka država ekonomski ravnopravnija, to više njezinih stanovnika vjeruje drugima. Ako si međusobno vjerujemo, osjećamo se sigurno i manje se brinemo – i skloni smo doživljavati druge kao suradnike, a ne kao konkurente.

Razina povjerenja ne stagnira, u zemljama poput Ujedinjenoga Kraljevstva i SAD-a čak je doživjela pad. Već pola stoljeća SAD akumulira bogatstvo; međutim, i neravnopravnost je naglo porasla, što je dovelo do drastičnoga pada osjećaja povjerenja.

Neravnopravnost uzrokuje nepovjerenje, međusobno nadmetanje, ogorčenost i ljutnju. U porastu je na svjetskoj razini; nekoć smo doživljavali „učinak dizala“ jer su bogati i siromašni zajedno rasli i padali, a danas se siromašniji osjećaju zapostavljeno. Kako je neravnopravnost sve prisutnija, sve više osoba osjeća se isključeno i živi u strahu i bijesu.

Kad su pripadnici više društvene klase svjesniji svojega statusa, češće se upuštaju u društveno neprihvatljive oblike ponašanja, rjeđe su suosjećajni i češće očekuju povlastice. Drugim riječima, poslužim li se znanstvenim izrazom za pojedince koji pribjegavaju takvom protudruštvenom ponašanju, češće se ponašaju poput „seronja“.