Zašto ljudi lažu?

Laži se ugrubo mogu podijeliti na 25 različitih tipova, od kojih su najčešći – blefiranje, pretjerivanje, šaljiva laž, ljubazna laž, krivokletstvo, bijela laž i plemenita laž.
"Priroda laži je udovoljiti drugima", rekla je spisateljica Katherine Dunn.

Osim straha, izbjegavanje kazne također je jedan od najčešćih zbog kojeg ljudi lažu. Kada je osoba svjesna da će biti kažnjena za svoje djelo, pribjegava laganju. To je prirodna, refleksna ljudska reakcija za distanciranje od svog nedjela ili pogreške. Koriste je i djeca da se izvuku iz nevolje.

Čest razlog za laganje je i popravljanje slike o sebi ili spašavanje ugleda. Ljudi se žele prikazati kao dobre, ljubazne, uspješne itd, ukratko kao osobe koje posjeduju sve pozitivne ljudske kvalitete. Pretjerivanje i blefiranje druga su dva tipa laži koje služe tome da impresioniraju i zavedu druge.

Premda svi znamo da se odnosi temelje na povjerenju i iskrenosti, ljubavnici često lažu jedno drugome ili skrivaju tajne. Zavođenje nekoga na taj način u ljubavi je neoprostiv zločin, jer kada se istina dozna, to vodi u nepovjerenje, strepnju i prekid odnosa. Obmanjivanje partnera laganjem je vrlo štetno. U odnosima lažemo da bismo sačuvali ugled i impresionirali partnera.

Izricanje laži u obliku šale ili da bi se s nekim našalilo je bezopasna vrsta laži. Prenošenje informacije bez potpunog znanja, poznato kao ogovaranje, također je jedan oblik laganja. Ponekad ljudi ne žele prihvatiti činjenicu da ne znaju istinu pa stoga lažu. To se zove izmišljanje.

Socijalni razlozi za laganje

Ljudi lažu u društvu da bi se suglasili, održali dobre odnose i izbjegli neslaganja s drugima. Te laže poznate su kao "bijele laži". Općenito, ljudi su skloniji laganju kada su u drušvu. U takvoj situaciji, nema razlike između ženskog i muškog laganja. Oba spola lažu da bi zaštitili svoju ili tuđu privatnost, te da održe osjećaj vlastite vrijednosti i samopouzdanja. Ako se laže da se ne bi povrijedili osjećaji druge osobe, tada se laganje ne smatra štetnim i obmanjujućim.

"Laganje propustom" danas se smatra dijelom poslovanja, kada trgovac stvara pogrešnu sliku izostavljajući neke činjenice. U poslu netko možda mora lagati da bi zadržao dobre odnose ili prodao proizvode. To se smatra štetnom vrstom laganja. S druge pak strane, kada liječnik ne kaže istinu o zdravlju svog pacijenta da bi izbjegao zastrašivanje njegove obitelji, a policajc laže da bi izbjegao paniku, to se smatra plemenitom laži.

Kompulzivno laganje

Neki ljudi pate od poremećaja zvanog kompulzivno laganje. Ti ljudi, poznati kao kronični lažljivci, stječu naviku laganja uvijek i u svakoj situaciji. Laganje im ide prirodno i gotovo je nemoguće da izgovore istinu. Ovaj se poremećaj razvija od rane mladosti i rezultat je loših odnosa s bliskim osobama. Kronični lažljivci ne lažu da bi nanijeli nekome štetu, već to čine nenamjerno. Kompulzivno laganje može biti simptom nekog drugog ozbiljnog poremećaja i potrebno ga je što prije liječiti.

Kako prestati lagati?

Jedan od osnovnih razloga za laganje je nedostatak samopouzdanja. Osoba možda laže da bi zadržala dobru sliku o sebi u društvu i prihvaćanje drugih. Izgradnja samopouzdanja kroz samomotivaciju i druge inspirativne metode može biti korisna, a rezultati su najbolji kod djece i tinejdžera.

Pojašnjavanje posljedica laganja, osobi koja laže, druga je korisna metoda. Također ima bolje učinke kod djece i tinejdžera.

Kompulzivno laganje poremećaj je prema kojem se treba odnositi pažljivo. Osoba koja od njega pati prvo mora prihvatiti da je kriva i potrebna joj je pomoć da to prebrodi. Samohipnoza i savjetovanje sa psihijatrom neke su od učinkovitih metoda za zaustavljanje kompulzivnog laganja.

Važno je da osoba shvati da su priznanje i isprika, premda se čine teškima, učinkoviti načini za prestanak laganja i stvaranje pozitivne slike o sebi, kao i samopoštovanja.
Ako vama draga osoba često laže, pokušajte razumjeti zašto to čini. Možete joj pomoći prije nego joj to postane navika i prouzroči neke ozbiljne posljedice.

www.psychologenie.com