Domaći fermentirani gazirani napitci od zrnaca vodenog kefira

Ne morate se odreći gaziranog

Bogati korisnim bakterijama i kvascima

Sva prirodno fermentirana hrana i napitci bogati su korisnim bakterijama i/ili kvascima koji pomažu našem tijelu u održavanju dobroga zdravlja. Domaći gazirani napitci prave se pomoću nekoliko vrsta starter kultura (zrnaca vodenoga kefira, kombucha „gljive“, đumbir startera, sirutke) koje se hrane ugljikohidratima, tj. šećerima iz tekućina u koje ih stavljamo, te ih pretvaraju u alkohol, ugljični dioksid, mliječnu kiselinu, octenu kiselinu i slično.

Budući da prisutni mikroorganizmi koje na taj način hranimo ne dopuštaju razvoj nepoželjnih bakterija, nema straha da će se domaći gazirani napitci pokvariti.

Tibicos - kako djeluje i kako se spravlja probiotički kefir bez mlijeka?

Koje dobrobiti donose?

• Imaju visoku nutritivnu vrijednost jer „dobri“ mikroorganizmi koji su uključeni u proces fermentacije dodaju žive enzime, vitamine B i bjelančevine namirnicama koje fermentiramo (u slučaju napitaka, najčešće voću i povrću).

• Proces fermentacije povećava dostupnost minerala. Naš organizam tako može lakše apsorbirati prisutne nutrijente.

• Mikroorganizmi razlažu složene bjelančevine, ugljikohidrate i masnoće na lakše probavljive molekule. Na taj način djelomice ih probavljaju umjesto nas, pa naš probavni sustav nije opterećen.

• U napitcima koji se prave pomoću zrnaca vodenoga kefira i kombucha „gljive“ odvija se laktofermentacija tijekom koje bakterije iz porodice Lactobacillus prisutne ugljikohidrate iz dodanog šećera i voća pretvaraju u mliječnu kiselinu, pri čemu je jedan od nusproizvoda ugljični dioksid koji te napitke čini prirodno gaziranima. Ove bakterije ne doprinose samo boljoj probavi nego i balansiraju pH crijeva, a uravnotežen pH crijeva povezuje se s dugovječnošću i dobrim zdravljem. Iste te bakterije proizvode omega-3 masne kiseline, nužne za snažan imunitet!

U receptima za pripremu napitaka za ovu temu koriste se zrnca vodenog kefira koja se hrane zaslađenom vodom ili sokom, pa su nastali napitci gazirani i obogaćeni probioticima. Zrnca sadrže laktobakterije i nešto kvasca pa nisu slična mliječnom kefiru iako imaju sličan naziv. Potrebno ih je redovito hraniti šećerom, a osim običnog šećera mogu se koristiti i nerafinirani šećeri, agavin ili javorov sirup, rižin slad, kao i prirodni sokovi napravljeni od slatkog voća.

Nabavite starter

Napitci napravljeni pomoću vodenoga kefira najbolja su zamjena za komercijalne gazirane napitke i stoga su moj prvi odabir, no možete eksperimentirati i s drugim spomenutim starterima. Startere je najlakše nabaviti putem interneta na stranicama koje ih prodaju ili u mnogobrojnim grupama na društvenim mrežama čiji članovi vrlo rado besplatno dijele višak, jer svi se starteri prilično brzo razmnožavaju.

Na radionicama fermentiranja koje održavam često me pitaju kakvu je vodu najbolje koristiti za pripremu domaćih gaziranih pića? Voda koju koristimo u kućanstvu prilično je klorirana, a klor ubija bakterije i usporava fermentaciju, pa bi bilo dobro koristiti neki filtar za pročišćavanje vode ili vodu prokuhati i ostaviti da se ohladi, tijekom čega će klor ishlapjeti.

Osnovni recept za vodeni kefir:

4 šalice filtrirane vode
4 žlice zrnaca vodenoga kefira
½ šalice sladila, prema izboru
2 žlice suhog voća ili ½ šalice svježeg voća
tegla od 1,5 l s čvrstim poklopcem

U teglu stavite sve sastojke i dobro promiješajte. Zatvorite i ostavite da fermentira na sobnoj temperaturi (idealna temperatura je između 22 i 29 °C). Obavezno dvaput dnevno otvorite i promiješajte kako biste izbjegli stvaranje snažnog pritiska u tegli. Nakon 2 - 3 dana tekućina bi trebala postati blago kiselkasta i gazirana, no ponekad je potrebno dulje vrijeme, pogotovo ako se zrnca tek „navikavaju“ na novi okoliš ili je sobna temperatura nešto niža od idealne.

Možete ostaviti da fermentacija traje do postizanja željenog okusa – napitak će biti slađi kad kraće fermentira, a kiseliji ako ga ostavite da dulje odstoji. Dobivenu tekućinu procijedite kroz plastično cjedilo u drugu teglu ili bocu, suho/svježe voće odstranite i bacite, a preostala zrnca ponovo „nahranite“ na opisani način. Gotov napitak čuvajte u dobro zatvorenoj boci u hladnjaku.

Osim osnovnog recepta, postoje brojne mogućnosti kako pomoću vodenog kefira dobiti ukusne gazirane napitke obogaćene sezonskim voćem i povrćem, začinskim biljem i sl. pa evo dvije zanimljive ideje...

2 kg organskih jabuka (ili 1,2 l svježe cijeđenog jabučnoga soka)
4 žlice zrnaca vodenoga kefira
3 - 4 slatke organske jabuke (za drugi krug fermentacije)

Ako sami pripravljate sok, jabuke narežite i ocijedite kroz sokovnik na hladno prešanje. Sok stavite u teglu od 1,5 l i dodajte zrnca. Dobro zatvorite i ostavite da fermentira 48 sati na sobnoj temperaturi. Povremeno protresite teglu.
Nakon prve fermentacije pažljivo otvorite teglu i procijedite.

Operite zrnca pod mlazom hladne vode i koristite dalje prema uputama. Procijeđenu tekućinu vratite u teglu, dodajte očišćene i narezane jabuke (s korom), dobro zatvorite i ostavite da odstoji još 48 sati. Ako je temperatura viša od 29 °C, druga se fermentacija može odvijati i u hladnjaku, ali će trajati nešto dulje.

Izotonični zeleni napitak

2 krastavca srednje veličine
2 grejpa ili naranče, srednje veličine
4 žlice zrnaca vodenoga kefira
vezica lišća celera ili dvije stapke celera listaša
šaka svježe metvice
1 šalica kokosove vode
2 žlice demerara šećera ili drugog sladila

Ako koristite organske krastavce, nemojte im guliti koru. Pomoću sokovnika na hladno prešanje iscijedite sok iz krastavaca, voća, celera i začinskoga bilja. Prebacite ga u teglu od 1,5 l i dodajte kokosovu vodu, šećer i zrnca vodenoga kefira pa dobro promiješajte. Dobro zatvorite i ostavite da fermentira 48 sati na sobnoj temperaturi.

Povremeno protresite teglu. Kušajte i ako želite manje sladak napitak s još više mjehurića, produljite proces fermentacije. Kad napitak bude gotov, procijedite ga, zrnca operite pod mlazom hladne vode i nastavite ih koristiti, a zeleni napitak ohladite prije konzumacije. Za malo drugačiji okus grejp ili naranču možete zamijeniti limunom, krastavce lubenicom, a celer zelenom salatom.