Najveća zabluda u organiziranju

No, unatoč činjenici da svaka osoba teži postići zadovoljstvo vlastitim životom, velik broj ljudi ipak gleda na organiziranje i kontroliranje kao na nešto rigidno i ograničavajuće.

To je jedna od najvećih zabluda o organiziranju jer znati upravljati vlastitim životom i resursima poput prostora, stvari i vremena nikako nije ograničavajuće. Upravo suprotno, osobna organiziranost osnovni je preduvjet za uspješan, ispunjen i zdrav život.

Ovo su neki od osnovnih savjeta kako se bolje organizirati i ne robovati nepotrebnim stvarima, obavezama, ali i ljudima...

1. Uvijek sagledajte širu sliku

Svaka vrsta organizacijskog problema, pa i ona najbanalnija, dio je ukupne životne priče. Na primjer, osoba koja nema naviku delegiranja zadataka ukućanima ili kolegama vrlo često ima problema s povjerenjem, previsokim kriterijima ili pogrešnim očekivanjima. Neizbježna posljedica za tu osobu je konstantna prezauzetost i vječni nedostatak vremena.

Sagledati širu sliku značilo bi razumjeti da stvarni uzroci prezauzetosti ne leže u ukućanima, kolegama ili premalom broju sati u danu, nego u vlastitim prioritetima. Jednako tako, problem prevelike količine odjeće neće riješiti lijepe kutije ili veći ormar, nego promjena svijesti o stvarnim potrebama i samodisciplini prilikom kupnje.

Sve dok ne postoji adekvatna svijest, svaka vrsta organiziranja bit će samo neuspio pokušaj gašenja požara, tj. fokusiranja na posljedice umjesto na uzrok. Jednostavnije rečeno, organizacijske vještine ništa ne vrijede ako njima organiziramo pogrešne stvari, a to se događa upravo onda kad zanemarimo ili previdimo istinski uzrok problema.

Red u domu znači red u umu

2. Prostor i stvari

Organiziranost i urednost nisu sinonimi, ali uredan i ugodan prostor itekako doprinosi boljoj organiziranosti osobe koja u takvom prostoru živi ili radi. Neuredan, pretrpan, a time i nefunkcionalan prostor direktna je smetnja aktivnostima koje bi se u tom prostoru trebale neometano odvijati te je vrlo često izvor mentalnog opterećenja i problema u međuljudskim odnosima.

Da biste postigli dobru organizaciju prostora i kontrolu nad količinom stvari koje posjedujete, imajte na umu ova jednostavna pravila:

  • vaš dom treba biti vaše utočište, a ne skladište
  • prostorija smije sadržavati samo onaj namještaj i stvari koje podržavaju osnovnu namjenu te prostorije, a za to morate znati postaviti granice
  • vaše stvarne potrebe i sugestije iz reklama dvije su potpuno različite stvari
  • raščišćavanje (eng.: decluttering) bilo koje hrpe odlična je prilika za sagledavanje već spomenute šire slike i za uvođenje nekih novih, boljih promjena u vlastiti život
  • ni najveći stan ili kuća neće vam biti dovoljni ako unos novih stvari u prostor nije popraćen proporcionalnim izbacivanjem onih suvišnih.

3. Vrijeme

Prezauzetost i neravnoteža između poslovnog i privatnog života danas su najveći uzroci stresa većine ljudi. Problem je zapravo u trošenju vremena na tuđe umjesto vlastite prioritete, a to znači organizacija vremena iz pogrešnih razloga. Pogrešni razlozi potkopavaju motivaciju, a bez motivacije nema ni fokusa ni učinkovitosti.

Drugim riječima, ne uvrstite li svoje životne želje i ciljeve u svoje planove i rasporede, okolina će vam nametnuti neke sasvim drugačije.
Uz definiranje vlastitih ciljeva, za bolje organiziranje vremena i učinkovitost svakako biste trebali:

  • naučiti određivati prioritete na osnovi njihovog utjecaja na vaš život
  • otkriti svoje tzv. kradljivce vremena i truditi se izbjegavati ih
  • izbjegavati multitasking jer je on najveći neprijatelj fokusa i učinkovitosti
  • steći naviku zapisivanja
  • uvrstiti brigu o sebi u planove i rasporede.

4. Ljudi

Na kraju, ali nikako manje važno, ostaje pitanje ljudi i međuljudskih odnosa. Ovdje vrijedi pravilo, jedno jedino i vrlo jednostavno – provodite što više vremena s ljudima koji to zaslužuju, a toksične ljude i one sklone kukanju izbjegavajte koliko god možete. Primijeniti ovo pravilo nije nimalo jednostavno, ali o njemu najviše ovisi vaša osobna organiziranost, vaš uspjeh i vaš mentalni mir.