Jeste li dignuli ruke od novogodišnjih želja?
Zatvorite na trenutak oči, vratite se godinu dana unatrag, otprilike u ovo isto (kasnoprosinačko ili ranosiječanjsko) vrijeme, i prisjetite svojih razmišljanja za godinu koja je tada bila ispred vas, a čiji odlazak sad svi s nestrpljenjem iščekujemo, nadajući se da će nam iduća donijeti nešto ljepše. Sjetite se na trenutak svojih očekivanja, planova, želja i novogodišnjih odluka koje ste pritom donosili.
Čak i ako prošle godine niste donosili nikakve velike novogodišnje odluke, prisjetite se svojih razmišljanja o tome što će vam godina zasigurno donijeti i razmislite o tome zašto pritom niste donosili nikakve velike odluke (je li to stoga jer im nikad niste bili skloni ili zato jer ste od njih možda odustali poučenim višegodišnjim iskustvima neuspjeha).
Ako ste kao većina ljudi, barem ste u nekom razdoblju tijekom života donosili novogodišnje odluke. Ako ste od njih odustali, velika je vjerojatnost da se to dogodilo zato što ih iz godine u godinu niste uspijevali ostvariti, pa ste od jalova posla u jednom trenutku jednostavno dignuli ruke.
Znate li uistinu što će vas usrećiti?
Ako ih i dalje donosite, zapitajte se koliko ih uistinu i uspijevate ostvariti. Ako vam dobro ide, istinski čestitamo jer ste, statistički barem govoreći, u manjini: veliki broj ljudi pred Novu godinu donosi odluke kojima nešto u svom životu želi promijeniti nabolje, ali u njihovoj realizaciji nerijetko ne uspijevaju.
Pitanja su pritom dva: zašto je tome tako i kako možemo unaprijediti naš proces odlučivanja da nam novogodišnje odluke ne postanu samo novi izvor frustracije već uistinu ono što od njih očekujemo, prvi korak u bolju i kvalitetniju budućnost.
Odgovor na prvo pitanje je višeslojan i vezan uz više činitelja: činjenice da ljudi ponekad, zbog niza pristranosti koje karakteriziraju naše svakodnevno prosuđivanje, očekuju da će ih u životu usrećiti pogrešne stvari, činjenice da ne poznajemo dovoljno sebe i svoje potrebe, kao i sklonosti tome da se pri zamišljanju budućnosti usmjeravamo samo na njezine selektivne aspekte, zanemarujući pritom cjelokupni kontekst u kojem ćemo se jednog dana naći.
Neispravno postavljene novogodišnje odluke
Dobar je primjer ovog posljednjeg aspekta ilustriran poznatim istraživanjem Davida Schkadea i Daniela Kahnemana koji su pokušali otkriti „čini li život u Kaliforniji ljude sretnijima“. Ti su istraživači ispitivali zadovoljstvo životom kod stanovnika Kalifornije i Srednjeg zapada SAD-a, kao i njihova očekivanja o razini zadovoljstva njima sličnih osoba iz drugog kraja.
Iako su sudionici istraživanja iz obiju regija bili podjednako zadovoljni životom, očekivali su da će osobe koje žive u osunčanoj i klimatski ugodnijoj Kaliforniji biti sretnije stoga što su se u svojoj procjeni usmjerili na samo jedan aspekt te regije (njezinu klimu), zaboravljajući pritom sve druge činitelje koje mogu utjecati na zadovoljstvo životom njezinih stanovnika, kao i subjektivni aspekt vlastitog temperamenta koji doprinosi svim doživljajima pojedinca, uključujući procjenu zadovoljstva životom.
Dakle, jedan od razloga zašto novogodišnje odluke često vode u frustraciju jest taj što ih ne znamo dobro postaviti. Drugi smo itekako dobro naučili tijekom godine s kojom se upravo opraštamo: čak i ako dovoljno poznajemo sebe i već znamo ili polako učimo kako donositi „bolje“ novogodišnje odluke, život nekad jednostavno napravi po svom i dogodi se… korona, potres, gripa, puknuta guma na automobilu, ekonomska kriza ili neka druga „kugla iza ugla“.
Ponekad, čak i kad sve napravimo točno onako kako treba, naše novogodišnje odluke zbog vanjskih okolnosti jednostavno nemaju šanse za uspjeh. Iako na to ne možemo utjecati, ono što možemo napraviti jest naučiti se bolje nositi s ovakvim životnim iznenađenjima i stalno razvijati vlastitu fleksibilnost, mentalnu čvrstoću, sposobnost prihvaćanja onoga što nam život donese, kao i sposobnost toleriranja nesigurnosti i frustracije.
Postavite svoje ciljeve MUDRO
Godine kao što su 2020.-a do sada su bile rijetke; nadamo se da će tako i ostati te da ćemo u onima koje slijede imati znatno više kontrole nad svim aspektima svoje svakodnevnice. Pogotovo ako se to dogodi, ali čak i ako ne, važno je naučiti uspješnije postavljati ciljeve i donositi što kvalitetnije odluke, podjednako one svakodnevne kao i ove novogodišnje. U tom kontekstu, kada pričaju o postavljanju ciljeva, psiholozi najčešće kažu da se oni trebaju postavljati MUDRO, odnosno na način da budu mjerljivi, uvremenjeni, dostižni, relevantni i određeni.
Novogodišnje bi odluke trebale biti otprilike takve: prije svega konkretne (dakle, ne „iduće godine ću vježbati“ – već „iduće godine ću vježbati to i tamo, tad i tad, tamo i tamo, tako i tako“), ostvarive (dakle, ne „iduće godine ću izgubiti 50 kg“, već se zadovoljiti, primjerice, gubitkom „samo“ 5 ili 10 kg), i vama osobno važne.
Osim toga, važno je ne pretjerivati: nemojte istovremeno postavljati osamnaest odluka kojima ćete zahvatiti sve aspekte svog života u želji da postanete neki idealni, „novi Vi“. Umjesto toga, radije odlučite da ćete pokušati malo bolje prihvatiti sebe takve kakvi jeste, pa se usmjerite na jednu ili dvije najvažnije stavke na kojima želite poraditi i tako sebi povećajte šansu za uspjeh.
Svaki dan je Nova godina
Nakon što ciljeve postavite mudro, pokušajte ih i ostvariti. Za ostvareno se nagradite. Ne odustajte nakon što prvi put pokleknete: samo to primijetite i onda idući put napravite bolje.
I najvažnije od svega… razmislite o tome koliko vam Velike Novogodišnje Odluke u životu zaista trebaju. Jedna ili dvije simbolične kao dio blagdanskog rituala koji ovom razdoblju daje posebnu draž su i više nego u redu.
Ali, ako zaista želite biti zdraviji, sretniji ili štogod već sebi želite… zašto čekati Novu godinu ili poslovični ponedjeljak? Zašto za neko novo sutra ostavljati ono što možete napraviti danas, pogotovo ako smatrate da će Vas to usrećiti i povećati vam kvalitetu života? Zašto ne odlučiti da vam svaki dan u Novoj bude poseban dan, da svaki u sebi nosi zrnce malog novog početka?
.png)
.png)
