Godinama radite na sebi, a cilj vam je svakim danom biti sve bolja osoba. Zdravo se hranite, bavite se tjelovježbom, meditirate. Uspješni ste na svim područjima života. Sve je u redu i baš ste zadovoljni. No jednog dana vaša prijateljica (koja je u braku) upozna čovjeka iz (vaših) snova (iako je potpuna „bezveznjača“), dok vi i dalje samujete; čovjek kojeg poznajete (koji je izrazito lijen i ne baš pametan) ostvari svojim poslom nevjerojatan financijski uspjeh; netko tko je sve samo ne pošten dobije priznanje koje vama stalno izmiče. Slomljeni ste! Zavist vas izjeda i ne znate kako biste umanjili ljutnju na nepravdu u svijetu koji vas okružuje.
Je li uopće moguće ne uspoređivati se s drugima
Sve smo više okrenuti materijalnom, stalnim postignućima, povećanju zadovoljstva i strahu od gubitka. Želimo biti jedinstveni, no u svijetu u kojem nemaju svi iste prilike nije rijetkost da se uspoređujemo s drugima i pri tome se osjetimo zakinutima, pomislimo na nepravdu i zavidimo drugima na uspjehu, postignućima, talentu, sreći, imovini… Vjerujem da ste i sami osjetili koliko uspoređivanje sebe s drugima može život ispuniti osjećajem manje vrijednosti, no je li danas uopće moguće ići kroz život ne uspoređujući se s drugima uz stalnu izloženost natjecanju i osjećaj da, ako netko uzme svoj dio, ništa neće ostati za nas. Ako pri tome osjetite ubod zavisti, vrijeme je da pospremite prtljagu kojom ste se natrpali i koja vas truje.
Pokažite mi osobu koja nikad nije bila zavidna i pokazat ću vam lažljivca (ili sveca). Kad razmislite o tome što je zavist i otkuda dolazi, što vas je „programiralo“ da budete zavidni i zašto je to izrazito loša emocija i navika za sve nas i naše rezultate, izaći ćete iz začaranog kruga i napokon moći živjeti punim plućima.
Zavist je nelagoda koju doživimo zbog tuđe sreće koja u nama izaziva osjećaj zakinutosti. Slična je ljubomori, no razlika ipak postoji. Dok ljubomoru najčešće izaziva strah od gubitka onoga što već imamo, zavist je uzrokovana osjećajem da nam nedostaje nešto što netko drugi ima (a mi ne, ili ne u dovoljnoj mjeri). Zavist pretvara nečiju tuđu sreću, postignuće, talent, sposobnost ili imanje u izvor naše odbojnosti prema njemu. Nekima se divimo, nadahnjuje nas njihova nadarenost ili uspjeh, no drugi u nama izazivaju negativne osjećaje. U čemu je stvar?
Povrede iz djetinjstva
Doživljaj da nam je nečijim uspjehom na neki način nanesena nepravda najčešće potječe još iz ranog djetinjstva kada je ljubav naših skrbnika ovisila o tome koliko su zadovoljni nama te pohvalama koje su nam značile: voljen/a sam.
Bez obzira na to što je temelj zavisti koju osjećamo, najčešće je u pitanju nešto materijalno, no nerijetko je riječ i o statusu koji uspjeh toj osobi donosi, a mi ga nemamo. Što god bio povod, uzrok zavisti je ono što bismo trebali istražiti. Ona nas time upozorava da je vrijeme da se suočimo sa svojim strahovima kako bismo umjesto gubitka energije ostvarili osobni rast, prerasli povrede iz djetinjstva, naučili svoju lekciju i tako krenuli naprijed.
Upravo je u tome simbolizam zavisti kao smrtnog grijeha. Dok se ne iscijelimo i ne pretvorimo taj negativni osjećaj u njegovu suprotnost, na neki način izlažemo se samouništenju. Zavist je, dakle, otrovna – smrtni je grijeh! Posljedica je – vlastito uništenje! Prevladavši zavist preuzimamo kontrolu nad vlastitim životom. Kako nadvladati zavist i pretvoriti je u ljubaznost, pa i ljubav?
Osvijestite kad ste zavidni. Naučite prepoznavati situacije, osobe, događaje koji u vama izazivaju taj osjećaj kojim se trujete. Što osjećate, kako reagirate, na što vas taj osjećaj tjera? Najčešće je riječ o potrebi da umanjite vrijednost osobe čije vas postignuće čini zavidnima. Odustanite od potrebe da kritizirate druge.
Promijenite uvjerenje koje je temelj vaše zavisti. Jednom kada osvijestite otkuda dolazi taj osjećaj i na što vas podsjeća, lakše ćete odustati od potrebe da racionalizirate vlastitu bol potrebom da ponizite druge. Uvjerenja mijenjajte nekom od tehnika koje djeluju na podsvijest (hipnoza, psych-k, theta, tehnika emocionalne slobode – EFT...).
Ne uspoređujte se s drugima. Često sami nastavljamo nešto što je bio (loš) običaj naših primarnih skrbnika. Jednom kad njihov glas utihne, u nama se rodi njihov „pravni sljednik“ i sustavno nam zagorčava život. Ovladajte unutarnjim kritičarem, koji često ima potrebu gledati druge kao uzor, ali je i izvor osjećaja naše nedovoljne uspješnosti. Usmjerite svjetla pozornice na sebe. Pitajte se: činim li za sebe ono što je potrebno? Ostvarujem li svoj potencijal? Što želim za sebe? Živim li životom koji sebi želim? Usmjerivši se na vlastiti životni put, prestat ćete u drugima prepoznavati svoja ne-postignuća.
Budite ono što jeste i uživajte u tome. Ako zavist u vama izaziva tuđi uspjeh zbog stalnih uspoređivanja koje vam nameće bliska osoba, ojačajte granice. Ne dajte drugima da vas ponize umanjujući vaša postignuća. Često je riječ o tome da vas roditelji (iako više niste dijete i ne ovisite o njihovu mišljenju ili financijskoj potpori) i dalje uspoređuju s drugima. Ponekad je riječ o autoritetu o kojem na neki način ovisite. Kad postavite čvrste granice, branit ćete svoje pravo da budete upravo ono što jeste.
Pokazujte ljubaznost i ljubav ne samo prema bližnjima već prema svima. U budizmu postoji predivan pojam mettā, koji možemo prevesti kao ljubaznost ili ljubavna dobrota, no on uključuje osjećaj koji dolazi kada svijet oko sebe gledamo kao dio sebe, a ne odvojenim od sebe. Što želim sebi, želim i drugima! Najbolje ćete rezultate na tom planu postići ako meditirate ili vizualizirate ljubaznost. Zatvorite oči i zamislite osobu prema kojoj ste osjetili zavist; gledajte je u oči s ljubavi i zamislite kako vam uzvraća pogledom ispunjenim odobravanjem. Podsjetite se na to koliko ste jedinstveni i sa zahvalnošću pomislite na sva svoja postignuća. Sjetite se i da je temelj mira osjećaj obilja, a ne oskudice. Iskreno ćete se veseliti svačijem uspjehu kao da je vaš.