I mame se bolje brinu za lijepu djecu?
Ljepota je u oku promatrača, dakle ovisi o ukusu pojedinca. Ipak, u tome smo vrlo slični pa se diljem svijeta ljudima sviđaju slične stvari. A kako je lakše promijeniti vlastiti izgled nego ukus okoline, na oduševljenje kozmetičke industrije i estetskih kirurga, većina nas silno se trudi promijeniti svoj izgled. Dakako, važne su i druge kvalitete, poput smisla za humor, inteligencije i samopouzdanja. No istraživanja pokazuju da je fizička ljepota toliko važna da svakodnevno prosuđujemo druge ponajprije ovisno o tome koliko nam se fizički sviđaju. U tom prosuđivanju ljepši ljudi prolaze bolje, a manje lijepi trpe štetu, čak i ako imaju drugih vrlina.
Mnogi od nas svjesni su uloge ljepote u današnjem svijetu pa se svim snagama trsimo dopasti okolini. Radi toga se dotjerujemo, kitimo, šminkamo i kupujemo skupu odjeću. Sve se više ljudi podvrgava bolnim i skupim estetskim zahvatima. Napori i žrtve koje podnosimo da budemo dopadljiviji sasvim su razumljivi jer su mnogi od nas tijekom života naučili da je biti lijep prednost.
Osim toga, činimo nezamislive stvari kako bismo se zbližili s lijepima i privukli njihovu pozornost. Obasipamo ih hvalospjevima, izlazimo im u susret, gledamo im kroz prste i ponekad opraštamo zločestoću. Favoriziranje lijepih počinje u kolijevci i javlja se u oba smjera. Znanstvenici su uočili da i bebe promatraju neka lica dulje od drugih. Lica koja ih više privlače ista su ona koja su i odrasli ocijenili lijepima. Međutim, i same su bebe podvrgnute estetskoj prosudbi, i to od onih od kojih bi se to najmanje očekivalo – istraživanje objavljeno u časopisu Developmental Psychology pokazalo je da se majke više brinu za vlastito dijete ako ono ima lijepu fizionomiju.
Silno se želimo svidjeti privlačnima
Psiholog dr. Petar Turčinović, hrvatski autoritet za pitanje estetske diskriminacije, 30 je godina proučavao odnos okoline prema djeci s obzirom na njihov izgled. Među predmetima proučavanja našli su se i vrtići, a rezultati su bili iznenađujući. Kako je rekao: „Iako je više od 80 posto teta u vrtiću reklo da nisu bolje prema ljepšoj djeci, na snimci se vidjelo da im se ružnije dijete pet puta obraća, a one ga ignoriraju, dok lijepima odmah odgovaraju i poklanjaju im više pozornosti.“
Poslije u životu estetski doživljaj proizvodi sve važnije posljedice. Studije potvrđuju da lijepi učenici dobivaju više ocjene, zgodni pacijenti kvalitetniju njegu, a naočiti optuženici blaže presude od fizički neuglednih. Prema studiji s londonskog Sveučilišta Guildhall, neprivlačnije žene zarađuju 11 posto manje od ljepših, a nedopadljivi muškarci čak 15 posto manje od zgodnih kolega. Ljepota snažno utječe i na seksualni život: žene jače uživaju i doživljavaju više orgazama s partnerima pravilnih lica, a takvi muškarci lakše pribavljaju poželjne partnerice za seks.
„Istraživanja pokazuju da ljudi ulažu golem trud da ugode privlačnima jer žele da ih oni prihvate i zavole“, kaže dr. Gordon Patzer, američki psiholog koji je tri desetljeća proučavao odnos društva prema ljudima, ovisno o privlačnosti. „Ljudska su bića podešena na pristranost prema privlačnima“.
Moralisti ispravno primjećuju da je estetska diskriminacija nepravedna te da ljepota ne smije nikomu jamčiti prednost u obrazovanju i profesiji, pred liječnikom, bankarom ili sucem. Društvo bi mnogo bolje funkcioniralo da su umjesto ljepote glavni kriteriji znanje, odgovornost, dobrota i poštenje. Međutim, lijepi imaju adut koji djeluje brzo i direktno: ugodu. Ljepota promatraču godi, a ružnoća izaziva odbojnost.
Upravo su osjeti ugode i neugode presudni za različit odnos prema više i manje lijepima. Estetska ugoda ključan je kriterij prema kojemu nešto proglašavamo lijepim. Pogodujući lijepima u ljubavi i prijateljstvu, u školi i poslu, u bolnici ili sudnici, nagrađujemo ih za estetsku ugodu koju nam pružaju. I zbog nje smo im voljni oprostiti na nedostacima i nepodopštinama koje (neki od njih) čine.
Čini se da su najvažniji elementi ljepote simetrija i pravilnost. U brojnim studijama pokazalo se da se promatračima gotovo uvijek više sviđaju živa bića i neživi predmeti pravilnih mjera. Naklonost simetriji prisutna je i među životinjama. Ženke prugastih zeba više vole mužjake simetričnih nožnih pruga, a ženke lastavica padaju na mužjake simetričnih repova. Kod ljudi, najvažnija je jednakost lijeve i desne strane lica. Što je simetrija izraženija, to lice dobiva višu ocjenu od sudionika istraživanja. Ljudi također malo dulje promatraju fotografije simetričnih nego asimetričnih lica, što govori da nam je taj kriterij urođen, a ne nametnut kulturom.
Ljepota nije ni zdravlje
No zašto je simetrija tako „napeta“ i ljudima i životinjama? Upozorava li ona na bolje zdravlje i jače gene? Ne i ne, tvrdi američki psiholog Michael Kalick, koji je skupio fotografije stotina mladih pacijenata snimljenih na pregledima prije 80 godina te usporedio njihov izgled s njihovim zdravljem idućih desetljeća. Prvo je te fotografije pokazao skupini dobrovoljaca i tražio ih da ocijene izgled snimljenih ljudi. Zatim je drugu skupinu dobrovoljaca zamolio da zaključe kakvog su zdravlja ljudi s fotografija. Prema očekivanju, najbolje ocjene za zdravlje dobili su oni koji su proglašeni najljepšima, dok su najružniji imenovani najbolesijima.
Na kraju je Kalick usporedio ocjene za ljepotu i zdravlje sa stvarnim podacima o zdravstvenom stanju snimljenih pacijenata, pribavljenim na kasnijim pregledima. Ispostavilo se da lijepi pacijenti u prosjeku nisu imali ništa bolje zdravlje od ružnih. „Nismo otkrili nikakvu vezu između tjelesnog zdravlja i ljepote. Ljudi misle da privlačnost znači i zdravlje, ali su u krivu“, poručio je Kalick.
U čemu je onda kvaka?
Simetrija je, dakle, lijepa „sama po sebi“ i ne skriva ni bolje zdravlje ni veću dobrotu. U čemu je onda štos? Možda u nečemu banalnom: u tromosti mozga! Živa bića više vole simetriju jer zahtijeva manji napor od naših osjetila i živčanog sustava. Simetriju karakteriziraju pravilnost i ujednačenost pa će je naš mozak lakše obraditi od složenih kaotičnih oblika koji obilježavaju asimetriju.
Budući da je važnost dobrog izgleda očita, ne smijemo osuđivati one koji posežu za estetskim zahvatima. Ali, mnogi se zbog umišljenih nedostataka podvrgavaju operacijama za koje nema potrebe. Osim (ili umjesto) kirurgije, jednako djelotvorni, a puno bezbolniji mogu biti kreativni zahvati vezani uz frizuru, šminku, parfeme, odijevanje, ali i zdravu prehranu i – vježbanje. Vitko, mišićavo i zdravo tijelo znatno će podići opću ocjenu za izgled.
Oni koji nisu prirodno obdareni ljepotom mogu zadiviti druge i smislom za humor, znanjem, obrazovanjem i poslovnim uspjehom. Važno je ne povlačiti se u sebe. U svakoj sredini ima dobrih, zanimljivih i društvenih ljudi, nesklonih onima koji su popularni samo zbog izgleda. Osvrnete li se oko sebe, uočit ćete mnoge ljude s dovoljno visokim senzibilitetom za prepoznavanje drugih vrijednosti skrivenih ispod površine, kakva god ona bila.
.png)
.png)
