Imati potrebe je ljudski. Težiti zadovoljenju svojih potreba je ljudski. Uvažavati potrebe drugih također je ljudski. Usprkos tome što su potrebe dio ljudskog života, često su okarakterizirane kao slabost. Osim toga, događa se da je jedna osoba toliko zaokupljena svojim potrebama da potrebe drugih i ne primjećuje. Ili, suprotno, osoba je toliko usmjerena na potrebe drugih da svoje i ne primjećuje.No prije nego što počnemo dublje istraživati dinamiku ljudskih potreba, obratit ćemo pažnju na ono što potrebe uopće znače i što zapravo obuhvaćaju.
Prvi psiholog koji se temeljito bavio ljudskim potrebama bio je Abraham Maslow. On je u sklopu svoje teorije motivacije naveo pet temeljnih ljudskih potreba: fiziološke potrebe, potreba za sigurnošću, potreba za pripadanjem i ljubavlju, potreba za poštovanjem i samopoštovanjem te potreba za samoostvarenjem. Fiziološke potrebe su osnova za preživljavanje i obuhvaćaju potrebu za hranom, vodom, disanjem, spavanjem, seksom, izlučivanjem i zaštitom od ekstremnih uvjeta koji štete tijelu. Ako neka od fizioloških nije potreba zadovoljena, čovjek nema kapacitet baviti se ostalima. Ako se brinemo hoćemo li imati dovoljno hrane i vode, ne možemo se baviti sigurnošću, ljubavlju, (samo)poštovanjem i samoostvarenjem.
Druga po redu u Maslowljevoj hijerarhiji potreba jest sigurnost, a obuhvaća potrebu za stalnošću, redom, poretkom, strukturom i predvidljivošću događaja u bližoj ili daljoj budućnosti. Kada se ne moramo brinuti o fiziološkim potrebama i osjećamo se dovoljno sigurno, imamo kapaciteta za obraćanje pažnje na ostale potrebe.
Sljedeća u Maslowljevoj hijerarhiji potreba je ona za pripadanjem i ljubavlju. Nažalost, ta se potreba često ne doživljava kao esencijalna. Lako se naviknuti na partnerstvo bez ljubavi, na dom bez osjećaja pripadanja ako smo na to pripremljeni, tj. predodređeni uvjetima u kojima smo odrastali. Zato na ovu, kao i na ostale potrebe u Maslowljevoj hijerarhiji potreba ne smijemo zaboraviti. Potreba za ljubavlju i pripadanjem čini nas ljudima i svi na nju imamo pravo.
Tu je i potreba za poštovanjem te samopoštovanjem koja se također često zanemaruje. Mnogi će trpjeti nepoštovanje kako bi sačuvali obitelj, zadržali posao, prijateljstvo... Baš kao što će mnogi zaboraviti na potrebu za samoaktualizacijom – za ostvarenjem sebe u svim svojim kapacitetima, potencijalima i talentima.
Kako u obitelji tako i u društvu, često dobivamo poruku da nije važno ostvariti sebe. Važno je biti „vrijedan“, odnosno koristan drugima. Ostvariti sebe značilo bi posezati za svojim dubokim željama i talentima te ih ostvariti samo zato što nam puno znače. Zato što nas to na poseban način čini živima.
Da, trebamo puno toga. I od sebe i jedni od drugih. Sasvim je prirodno željeti se pobrinuti za sebe i za ljude koji su nam važni. Sasvim je prirodno trebati nešto od drugih ljudi, naročito od bližnjih. No priznavanje svojih potreba čini nas izloženima i ranjivima jer kada nešto od nekoga trebamo, može se dogoditi da budemo odbijeni ili iskorišteni. Izražavanje svojih potreba je svojevrstan rizik. No odustati od izražavanja svojih potreba još je veći rizik jer to znači odustajanje od dijela sebe. Nitko nema pravo oduzimati nam pravo na naše temeljne potrebe. To ne znači da su drugi ljudi dužni biti tu za nas na načine na koje su nam potrebni, nego samo to da ih ne smijemo pustiti da nas poraze u slučaju ako su im naše potrebe nevažne ili nevidljive.
Druga važna pouka u vezi potreba glasi: prestanite kucati na vrata koja se ne otvaraju. Ako ste nekoliko puta svom partneru pokazali i objasnili da vam nedostaje ljubavi i privrženosti, odustanite od pokazivanja i objašnjavanja. Ako ste nekoliko puta rekli prijateljici da poštuje vaše vrijeme i drži se dogovora, a promjena nije uslijedila, odustanite od toga da vas uvaži. Ako ste nadređenom uzalud objašnjavali da nemate osjećaj sigurnosti na poslu jer se sve odvija kaotično i to vam stvara stres, odustanite od traženja promjene koja se očito neće dogoditi i počnite ulagati energiju u nekom drugom smjeru.
Neki ljudi bit će senzibilni na vaše potrebe, uvažavat će ih i podržavati vas u njihovu izražavanju, a neki neće. Neki ljudi bit će usmjereni ponajprije na vlastite potrebe, a vaše neće vidjeti ili će ih pogrešno interpretirati. Neki će ljudi zanemarivati sebe i pretjerano vam udovoljavati, što vas može učiniti ovisnima o njima ili vas može iritirati ili odbijati.
Naše dječje potrebe u primarnim obiteljima različito su tretirane. Neki od nas dobivali su previše, a neki premalo pažnje. Neki od nas mogli su tražiti od svojih roditelja puno, a neki su se morali pomiriti s tim da nemaju pravo tražiti jer će biti ignorirani, kažnjeni ili ismijani. Različito smo oblikovani. I jedino putem odnosa možemo se mijenjati upravo zato što smo odnosima oblikovani.
Osobni razvoj sastoji se od stalnog istraživanja i osvještavanja načina na koje smo oblikovani, upravo kako bismo mijenjali sve ono što nama ili drugima oko nas čini neku štetu. Zato si uzmite malo vremena i razmislite o svojim potrebama. Postoji li neka potreba u kojoj ste uskraćeni? Ili često dobivate poruku da ste previše potrebiti? Sjetite se kako su vaše potrebe tretirane u djetinjstvu i povežite to s onim kako se u vezi sa svojim potrebama osjećate danas. Istražite sebe i svoje potrebe. Pobrinite se da u životu dobijete ono što želite.
.png)
.png)
