Jeste li se ikada zapitali što potiče agresivno ponašanje? Agresija leži u korijenu mnogih društvenih bolesti, od međuljudskog nasilja do ratova stoga nije ni čudo što je ova tema jedna od tema koje se najviše proučavaju u psihologiji. U 1960-ima, psiholog Albert Bandura i njegovi kolege proveli su ono što je danas poznato kao eksperiment s lutkom Bobo i pokazali su da djeca uče agresiju kroz promatranje.
Eksperiment s lutkom Bobo
U eksperimentu je sudjelovalo 36 dječaka i 36 djevojčica podijeljenih u 3 skupine, a istraživači su prije samoga eksperimenta ocijenili stepen njihovog agresivnog ponašanja kako bi skupine bile i po tome principu pravilno podijeljene.
Metoda je bila laboratorijski eksperiment u kojem je jednoj skupini djece prikazan odrasli agresivan model, drugoj neagresivan model, a kontrolna skupina nije bila izložena modelima.
Sam eksperiment bio je podijeljen u tri faze. U prvoj fazi djeca iz skupine s agresivnim modelom u igraonici promatrala su odrasli model koji se agresivno ponaša prema Bobo lutki – ponašanje je uključivalo fizičke i verbalne nasilne elemente. Druga je skupina u igraonici bila izložena odraslom modelu koji nije pokazivao takve nasilne elemente prema Bobo lutki, nego se jednostavno igrao s igračkama i lutki nije pridavao posebnu pažnju.
U drugoj fazi djeca su bila odvedena u posebnu sobu sa zanimljivim igračkama (lutke, autići, avioni…), ali im je bilo dopušteno igrati se s njima samo nekoliko minuta nakon čega im je igra zabranjena. Svrha ove faze bila je povećati razinu frustracije među djecom.
Djeca su u trećoj fazi odvedena u eksperimentalnu sobu koja je bila ispunjena tzv. 'agresivnim' igračkama i lutkom Bobo. Naravno, u sobi je bilo i nekoliko neagresivnih igračaka, kao što je npr. pribor za crtanje. Cilj eksperimenta bio je pokazati kako učenje pomoću promatranja utječe na ponašanje, a ovo je rezultat:
- Djeca koja su promatrala agresivni model u većoj su mjeri imitirala taj model ponašanja od djece u druge dvije skupine. Također, dječaci su više od djevojčica imitirali fizički nasilno ponašanje, dok je razlika u imitiranju verbalno agresivnog ponašanja između dječaka i djevojčica bila minimalna.
Prema Bandurinoj teoriji socijalnog učenja, učenje se odvija kroz opažanje i interakciju s drugim ljudima. U biti, ljudi uče gledajući druge i potom oponašajući te radnje. Nasilno ponašanje odraslih modela prema lutkama navelo je djecu da vjeruju da su takvi postupci prihvatljivi. Bandura je također sugerirao kako bi kao rezultat toga djeca mogla biti sklonija odgovoriti agresijom na frustraciju u budućnosti.
Zaključci izvedeni iz eksperimenta s lutkom Bobo mogu pomoći u objašnjenju ljudskog ponašanja u mnogim područjima života. Na primjer, ideja da će djeca oponašati nasilno ponašanje kojem svjedoče može pružiti uvid u obiteljsko nasilje. Za adolescente koji odrastaju kao svjedoci zlostavljanja u svojim domovima vjerojatnije je da će i sami pokazivati nasilno ponašanje i smatrati agresiju prikladnim odgovorom za rješavanje međuljudskih problema, navodi Verywell Mind.
.png)
.png)
