Svaki peti brak u Hrvatskoj završava razvodom, a po broju razvedenih već godinama prednjači Zagreb. Razlozi raspada bračnih zajednica vrlo su individualni, a roditeljima je obično najveći problem kako će na razvod reagirati njihova djeca. Mnogi parovi zbog toga ostaju u lošem braku što ne mora biti, a vrlo često i nije, najsretnije rješenje. Ostajanjem u nezadovoljavajućem odnosu roditelji djetetu poručuju da je u redu trpjeti, biti žrtva.
Razdoblje žalovanja
Razvod djeca doživljavaju kao gubitak. Gubitak je neminovan jer jedan roditelj odlazi iz njihova zajedničkog doma. I koliko god ostao prisutan u djetetovu životu, taj roditelj ipak nije s djetetom onoliko koliko je bio prije. Kada dijete dođe iz vrtića ili škole, neće zateći njegove papuče, njegovu četkicu za zube, kućni ogrtač ili novine koje je to jutro čitao. Na neki način odlazi iz djetetova života. I to je gubitak. Nakon svakog gubitka u životu važno je proživjeti fazu žalovanja kako bismo se adaptirali na novu situaciju. Ta je faza individualna i za svako dijete može različito trajati.
Djetetova bol zbog rastave roditelja počet će se smanjivati tek kada ono prihvati da su se roditelji razišli i prestane maštati o njihovu pomirenju. Razdoblje žalovanja u prosjeku traje godinu do dvije. Naravno, uvelike ovisi i o razini napetosti i nemira, odnosno načinu odvijanja procesa rastave.
Djeca nemaju emocionalnu zrelost da mogu razumjeti razvod
Za razliku od odraslih, djeca nemaju emocionalnu i kognitivnu zrelost da razumiju što se to događa s njihovim roditeljima. Istodobno ne mogu izraziti sve što misle i osjećaju (strah od napuštanja, zabrinutost za roditelje, tugu, ljutnju na roditelje, potištenost, osamljenost, odbačenost), ali svoja stanja često pokazuju ponašanjem (nemirom, frustracijom, agresijom, destrukcijom, nesanicom, raznim tjelesnim tegobama).
Kod djece čija su oba roditelja i dalje angažirana i prisutna te ne vode osobne bitke preko djeteta faza prilagodbe bit će kraća, a dijete će, bez obzira na prvotni šok i nevjericu, brže prihvatiti novu situaciju. Štoviše, na razvod se može gledati kao na situaciju u kojoj dijete može naučiti kako se nositi sa životnim teškoćama. Ako dobro svlada ovu lekciju, odnosno ako mu roditelj pomogne da razvije te ključne životne vještine, u novoj teškoj situaciji dijete će ih znati ponovno primijeniti.
Komunikacija među roditeljima
Budući da su se odlučili razvesti, komunikacija među roditeljima vjerojatno je ozbiljno narušena. Često su roditelji tijekom razvoda zaokupljeni međusobnim borbama. Postoje, naravno, slučajevi kada partneri zrelo zaključe da nisu jedno za drugo, da su se razvili u različitim smjerovima ili da imaju potpuno drugačije interese koje njihov partner ne želi pratiti te odluče mirno krenuti svatko svojim putem. No mnogo je češće da su u brakorazvodnoj parnici prisutna međusobna okrivljavanja, nesuglasice oko imovine ili borba za dijete, a posebno borba za djetetovu naklonost. Pritom, svjesno ili nesvjesno, iznose partnerovo „prljavo rublje“ kako bi se istaknuli kao „bolji“ i kompetentniji roditelj te dobili skrbništvo nad djetetom. Međutim, roditelji često nisu svjesni da upravo njemu time najviše štete.
Podaci pokazuju da se sve više parova razvodi dok su im djeca još u ranoj predškolskoj dobi, zbog čega je veoma važno pronaći primjerene načine kako djetetu pojasniti novu situaciju. Naime, vrlo često za razlaz roditelja djeca okrivljavaju sebe. To je u skladu s njihovom razvojnom dobi u kojoj prevladava tzv. egocentričan način mišljenja. Važno je naglasiti i da dijete ne može vidjeti daljnji tijek događanja kao ni rješenje takve situacije. Stoga mu je nužna pomoć druge osobe kako bi moglo razumjeti da ono nije uzrokovalo razlaz roditelja i pružiti mu osjećaj sigurnosti da će se roditelji skrbiti za njega.
Jedan od načina približavanja djetetu predškolske dobi što to znači razvod jest kroz igru i priču. Primjerice, možemo uzeti tri lutkice – jedna predstavlja dijete, druga mamu i treća tatu; dvije kuće i nekoliko drveća te nešto što će predstavljati vrtić. Stavimo dvije lutkice da žive u kući (ako majka ostaje s djetetom sama), a lutku tatu stavimo u drugu kuću. Od drveća napravimo park. Ukratko, prikažemo kako će sada izgledati dan maloj lutki – djetetu. Recimo, jutro je, mama budi dijete, spremaju se za vrtić. Mama odlazi na posao, a dijete ostaje u vrtiću. Onda po dijete dolazi tata i odlaze zajedno u park. Tata odvede dijete mami i ode svojoj kući. Kada pada kiša, tata uzima dijete i odlaze zajedno u njegovu kuću gdje tata ima pripremljenu sobu za dijete. Tako lutka dijete ima dvije kuće i dvije sobe te kažemo djetetu da će tako sada i njemu biti.
Ideja je da kroz priču i vizualni prikaz života lutkica prikažemo djetetu kako će njemu sada izgledati život, kako bi lakše shvatilo što to znači da mama i tata više ne žive zajedno. Ovakvim prikazom ne govorimo o tome kakvi su mama i tata, već se fokusiramo na to kako će sada izgledati djetetovi dani.
Djetetovi osjećaji
Također, kroz igru možemo djetetu dati dozvolu da prizna i pokaže svoje osjećaje – vjerojatno će to biti mješavina tuge, ljutnje, frustriranosti, razočaranosti, straha, pri čemu je iznimno važno paziti kako ćemo se mi nositi s djetetovim osjećajima. Nije lako pametno reagirati kada je dijete ljutito na roditelja, a roditelj i sam proživljava emocionalnu krizu. Osim toga, dobro je dopustiti djetetu da pita roditelja što god želi. Često će to biti jedno te isto pitanje. Važno je biti strpljiv i ponavljati odgovor jer, kao i kad je riječ o drugim stvarima, dijete kroz ponavljanje razumijeva i prihvaća novu situaciju. I ove poruke i dopuštenja možemo prikazati kroz igru i priču figurica. Figurice omogućavaju djetetu distancu, ali i pružaju mogućnost da se identificira s njima onoliko koliko ono samo odabere.
Budući da je razvod izuzetno stresan, kako za par tako i za dijete, vrlo je korisno potražiti stručnu pomoć u tom razdoblju. Razvod označava gubitak te završetak određenog načina života i potrebno je i nekoliko godina da se i roditelji i dijete emocionalno stabiliziraju.
Autorice teksta rade u Centru Proventus koji pomaže djeci i roditeljima prebroditi stresna razdoblja. U radu se služe igračkama, što omogućava djetetu da izrazi i pokaže osjećaje koji ga muče, a roditeljima pomažu savjetovanjem. Više na www.centarproventus.hr