Mape uma
Razlučiti bitno od nebitnog čest je problem u učenju. Drugo u čemu učenici griješe procjena je vlastitog znanja. Nerijetko razinu prepoznavanja izjednačavaju sa sposobnošću reprodukcije gradiva koja se smatra znanjem u školskim okvirima. Za rješavanje tih problema preporučuju se tzv. mape uma.
Riječ je o metodi organiziranja bilješki i pohrane velikog broja informacija pomoću simbola i ključnih riječi na jednome listu papira. Osmislio ju je Tony Buzan, autor više bestselera u području obrazovanja. Mape uma učenicima su zanimljive jer se pri izradi koriste šarenim flomasterima, a praktične su za svladavanje i ponavljanje velike količine gradiva.
Gimnastika za mozak
Gimnastika za mozak (braingym) program je od dvadesetak vježbi i njihovih varijacija koje poboljšavaju vještine učenja, a osmislili su ga 70-ih godina prošlog stoljeća pedagoški kineziolozi Paul Dennison i Gail E. Dennison. Program polazi od činjenice da se mišljenje i učenje ne odvijaju samo u glavi te da su mozgu potrebni i drugi dijelovi tijela koji mu pribavljaju informacije. Zato se pridaje važnost kretanju.
Isprva namijenjen disleksičarima, braingym se pokazao učinkovitim kod svih đaka svih uzrasta. Izvođenje tih vježbi utječe na opću motoričku koordinaciju, na koncentraciju, pamćenje, čitanje, pisanje, jezične i matematičke vještine, kao i na emotivnu ravnotežu te smanjenje hiperaktivnosti i napetosti. Jedna od vježbi izgleda ovako: ustanite i naizmjenično dižući koljena dodirnite svaki dlan suprotnim koljenom. U stresnim situacijama ponovite vježbu desetak puta. Možete je izvoditi i žmireći.
Feldenkreisova metoda
U program za učenike može se uključiti i Feldenkreisova metoda, koju je osmislio izraelski fizičar i majstor borilačkih vještina Moshe Feldenkrais proučavajući odnose između pokreta, osjeta, misli i osjećaja. Nježnim izvođenjem pokreta, usmjeravanjem pažnje na njihove sekvencije, potiče se prirodna sposobnost mozga za reorganizaciju, stvaranje novih neuroloških veza, što poboljšava sposobnosti pisanja i ubrzava misaone procese.