Kad je dijete bilo dijete, postavljalo je pitanja:
Zašto sam ja baš ja, a ne ti? Zašto sam ja ovdje, a ne tamo?

                                                                Peter Handke, Pjesma o djetinjstvu

Kako od mozga nastaju um i osobnost?

Djeca i znanstvenici često imaju zajedničke teme i povezuje ih isti osjećaj čuđenja i radoznalosti u susretu s "običnostima" na koje smo svi navikli, a koje su često  najveće tajne i fascinantni fenomeni. Što je to svijest? Kako od mozga nastaje um i jedinstvena osobnost svakog od nas? Postoji li centar za svjesnost u našem mozgu? Postoji li kemijska reakcija koja je osnova osjećaja identiteta? Je li Alzheimerova bolest obrnut proces od nastajanja individualnosti?

Identitet, svijest o sebi, dugo je bilo samo filozofsko i pedagoško pitanje od kojeg su neuroznanstvenici zazirali. Danas, suočeni s enormnim porastom neurodegenerativnih bolesti, posebno Alzheimera koji u zadnjem stadiju dovodi do potpunog gubitka identiteta, pitanje kako dolazi do formiranja identiteta postaje sve značajnije.

Mozak se formira pod utjecajem podražaja iz okoline

Prof. Susan Greenfield sa Sveučilišta u Oxfordu posvetila je najveći i najintrigantniji dio svog znanstvenog rada upravo istraživanju fiziološke osnove svjesnosti i formiranju, odnosno razgradnji identiteta.

Istražujući fenomen svijesti, došla je do teme istodobno tajnovite i veoma aktualne. Polazeći od neprijeporne teze da je mozak prilagodljiv organ koji se formira pod utjecajem podražaja iz okoline, nametnulo se pitanje: dolazi li pod utjecajem novih načina posredovanja stvarnosti u novom, tehnološki razvijenom svijetu do promjene u svijesti današnjih ljudi? Mijenja li se svijest kao što se mijenja klima? Kakvi će ljudi nastanjivati zemlju za sto godina? Kako će oni misliti i osjećati? Hoće li nova tehnologija izmijeniti ne samo naš način razmišljanja, nego i ono čime mislimo?

Baveći se tim pitanjem, znanstvenica Susan Greenfiled posegnula je za drugim sredstvom istraživanja stvarnosti - imaginacijom i otisnula se u sfere fikcije, napisavši roman 2121: Priča za 22. stoljeće. S obzirom na njen znanstveni opus i ugled koji ima kao neuroznanstvenica te poznata provokativna stajališta, knjiga izaziva veliku pozornost javnosti.

Dvije najveće opasnosti: prodor tehnologije u um i duhovni fundamentalizam

U svojoj prethodnoj knjizi Potraga za smislom u 21. stoljeću Susan Greenfield tvrdi kako je danas naša individualnost napadnuta s dvije strane – prodorom tehnologije u naš um, navike, osjećaje, volju i jačanjem fundamentalizma u duhovnoj sferi. Oba fenomena prijete preuzimanjem kontrole nad našim misaonim i društvenim životom. Smatra da nikada nije bilo toliko važno skrbiti o autentičnim potrebama svakog od nas, naše djece i budućnosti društva.

Posredujući neuroznastvene činjenice, otvara pitanja o ljudskoj prirodi, interakciji mozga i uma, načinu na koji postajemo jedinstveni i autentični te slici društva koje bi nastanjivali takvi autentični, ostvareni ljudi.

Emocije su osnovna poluga u izgradnji identiteta, tvrdi Greenfield. Razvijajući um, stvaramo svoj unutarnji svijet na osnovi iskustava. Tu emocije imaju presudnu ulogu. Pedagoške implikacije ove tvrdnje su neizbježne. Osjećaj sebstva, razvoj našeg ja stvaralački je čin koji svakog od nas čini umjetnikom života. Taj rad na "postajanju" nikada ne prestaje, a njegovi rezultati ostaju i kada nas više nema.

Ako su vas zainteresirale Susanine ideje, dođite na njeno predavanje u sklopu konferencije  'Škola za sutra - od mozga do uma', koja se 20. i 21. rujna odvija u Zagrebu. Knjiga Susan Greenfield Priča o mozgu prevedena je i u nas, a serija koju je prema toj knjizi snimio BBC emitirana je i na našoj televiziji prije desetak godina.

Više o konferenciji na braintomind.com