Novac se topi

U radnom ste odnosu, primate plaću i zadovoljni ste izborom svoje profesije, pa i suradnicima. I u privatnom životu nemate nekih osobitih izazova. Sjajno, rekli bi mnogi. Blago vama! No nezadovoljni se, iscrpljujete se stalnom brigom o tome kako preživjeti od prvog do prvog. Čini vam se da tjedan začas prođe, a i mjesec za mjesecom prolazi sve brže. Tek završi jedan i već stigne vrijeme plaćanja računa za sljedeći mjesec, sljedeću ratu kredita, sljedeći račun za troškove na kartici, a vaš je saldo u crvenom.

Plaća nije velika, ali je daleko iznad prosjeka. Zašto se ne možete izvući iz dugova? Ne razbacujete se i ne živite na visokoj nozi. Čini vam se da se novac u vašim rukama jednostavno topi. Frustrirani ste i zabrinuti. Posljedica stalne zabrinutosti jest i kroničan manjak energije.

Na što mi odlazi plaća?

Mnogi ljudi žive od plaće do plaće, ne razmišljajući o izvanrednim troškovima i potrebama koje nose različite životne faze. Opravdanja su mnoga i, vjerovali ili ne, nisu ekskluzivno vezana uz naš mentalitet, ni uz trenutačnu gospodarsku situaciju, ni uz sustav u kojem živimo. Mala plaća, sve je skupo – univerzalni su prigovori svih koji žive od svojega rada od prvog do prvog.

Većina je ljudi zapravo zatočena u krugu iz kojeg teško vidi izlaz jer daje u najam svoje vrijeme, znanje i energiju za ono što u kapitalizmu nazivamo plaćom, a vremena imaju u ograničenim količnama. I sama sam godinama bila u istom krugu, a iz njega sam se uspješno izvukla tek nakon što sam shvatila da ne znam na što odlazi moja plaća (dok sam radila za druge) ili zarada (kada sam postala poduzetnica). Iscrpljena stalnim pokušajima da ulovim vlastiti rep na tekućem računu, odlučila sam da je dosta takvog života.

Morate znati kako trošite

Počela sam voditi kućni proračun i napokon prestala živjeti na dug. Nije to komplicirano, no bez malo odlučnosti i samodiscipline neće doći do promjene. Osobito ako ste od onih koji cijene spontani život, pa tako i spontano trošenje. Da biste mogli spontano živjeti, prvo ćete morati malo pripaziti na svoje navike i uvesti red i samokontrolu u navike trošenja.

Kada klijente koji imaju problem s dugovanjima pitam znaju li kako troše novac, svi odreda zamuknu. I tu je kvaka 22. Život od plaće do plaće i bez kontrole trošenja neminovno vodi u dug. Zato definirajte prihode i troškove, stavite ih na papir i vidjet ćete je li potrebno smanjiti neku neracionalnu ili nepotrebnu troškovnu stavku, ako već ne možete povećati prihod. Želite li ostvariti financijsku slobodu, odnosno imati kontrolu nad svojim novcem, morate znati kako ga trošite.

SMART

Prije nego što pristupite izradi plana, odredite cilj(eve). Često smo pri postavljanju ciljeva preopćeniti i kažemo, primjerice: „Želim smršavjeti.“ Budite konkretni. U tome vam može pomoći princip SMART ekonomskog stručnjaka Georgea T. Dorana. Ova kratica (ujedno i igra riječi, jer ona na engleskom znači „mudro“) odnosi se na specifično, mjerljivo, aktivno, realno i terminski određeno postavljanje ciljeva. Ta je metoda zbog učinkovitosti postala toliko popularna da je nadživjela svojeg autora i postala poput narodne predaje.

Primjerice, želimo li smršavjeti kao u gornjem primjeru i pritom primijeniti model SMART, reći ćemo: „Želim izgubiti šest kilograma (specifično) tako što ću smanjiti količinu hrane koju jedem (aktivno) na pola (mjerljivo) tijekom šest mjeseci (terminski/vremenski određeno i realno).“

Ako, pak, želite otplatiti dugovanja, tada, primjerice, možete reći: „Želim vratiti svoj dug od 12.000 kuna (specifično) u sljedećih 12 mjeseci (terminski određeno i realno) tako što ću se voziti biciklom (aktivno) te smanjiti mjesečni trošak za auto koji iznosi 1000 kuna (mjerljivo i realno).“PageBreak

novac
Profimedia novac
Odredite cilj i zapišite ga

Analizirajte svoju sadašnju situaciju i način ponašanja koji vas je doveo u nevolju i nakon toga sami odredite svoj cilj. Zapišite ga, jer kada u pismenom obliku razrađujemo situaciju i određujemo ciljeve, dajemo im veću težinu nego kada o njima samo razmišljamo. To će vam ujedno pomoći da osvijestite koji su elementi sadašnjeg ponašanja glavni uzroci gubitka kontrole nad financijama.

Razmislite i zapišite što vas je do sada sprečavalo u tome da ostvarite financijsku neovisnost – možda je riječ o negativnim vjerovanjima koja snažno utječu na vas, a vezana su uz novac ili obilje, a možda je riječ o tome da potajno priželjkujete da netko drugi preuzme odgovornost za financije (partner, roditelj) ili, pak, da pretjeranim trošenjem pokušavate zadovoljiti neka druga nezadovoljstva, a poslije, kad je već kasno, ljutite se na sebe.

Pa tu si sitnicu valjda mogu priuštiti!

Provjerite koliko vam novca odlazi na fiksne troškove (stan, hrana, prijevoz...) i razmislite kako biste ih mogli smanjiti (možda biste se trebali odreći automobila ili otkazati kabelsku televiziju). Predvidite sve troškove koje biste mogli imati u idućih dvanaest mjeseci, a za one neplanirane ili izvanredne rezervirajte određeni iznos. U kupnju obavezno idite s popisom, odnosno neka svaka kupnja bude planirana.

Mjesečni plan potrošnje neka bude najstrože određen i bespogovorno ga se držite. Izbacite iz rječnika rečenice poput: „Pa tu si sitnicu valjda mogu dopustiti!“ Kada mjesec prođe, provjerite jeste li troškove dobro isplanirali i ako utvrdite da trošite više – smanjite ili prilagodite proračun realnijem predviđanju (to je famozni „rebalans proračuna“).

Štedite

Kada sam u excel tablicu detaljno posložila svoje prihode i oduzela troškove, utvrdila sam da trošim više nego što zarađujem (i preselila sam se u manji stan). Uvidjela sam da ne predviđam rezervu za izvanredne troškove (nove gume), nego trošim na nešto što je nepotrebno (još jedne cipele). Uvela sam ograničenja i samodisciplinu i ostvarila cilj koji sam postavila po SMART principu. Veselju nije bilo kraja. Nastavila sam voditi kućni proračun i sljedećih pet godina, a onda shvatila da je trošenje u skladu s mogućnostima postala moja nova navika. Izašla sam iz dugova.

No i sada vodim kontrolu nad svojim novčanim tijekom tako da pismeno kontroliram svoje mjesečne obaveze i usklađujem ih s trenutačnim stanjem u kućnoj blagajni te pritom uspijevam i uštedjeti (treba misliti na mirovinu, koju ne očekujem od države).
Kada izađete iz duga, obavezno dio prihoda stavljajte na stranu – štedite. Odaberite neki način štednje i iako će vam se to isprva činiti kao obaveza, s vremenom će dati prinose koji će vam dobro doći i poslužiti kada se najmanje budete nadali.