Društvene mreže već dugo nisu zabava samo za tinejdžere. Povezivanje s davno izgubljenim prijateljima i rođacima putem Facebooka i Instagrama pokazalo je i svoje naličje: neprilično objavljivanje intimnih detalja iz svakodnevice, ...
Svakodnevna zanimacija
Svakodnevno sam stavljala desetak statusa začinjenih fotografijama i filmićima. Mijenjala bih frizuru, kupovala odjeću i sunčala se da bih se mogla pohvaliti pred svojih tri tisuće prijatelja na Facebooku. Ponekad bih se dovezla do nekog prestižnog lokala samo da bih kliknula check in, iako ne bih ulazila u njega - svjedoči Bjelovarka Jelena Ostojić (28) i nastavlja: „Uspoređivala sam broj lajkova koje su dobivale moje najvažnije virtualne prijateljice, bolje rečeno suparnice, s brojem mojih lajkova. Kad bi neka od njih bila uspješnija, istinski bih patila i ‘mozgala’ čime ću ih sutradan nadmašiti. Drastično sam smanjila posjete Facebooku tek kad su mi sve sfere života počele patiti.“
Jelena je među desecima milijuna korisnika društvenih mreža kojima je privlačenje pažnje i natjecanje s virtualnim i stvarnim prijateljima jedna od glavnih zanimacija. Facebook, Instagram i srodni mediji omogućuju korisnicima neprekidno međusobno uspoređivanje po izgledu, imovini i dostignućima. Nekima, poput Jelene, to prerasta u ovisnost od koje se dugo ne mogu otrgnuti.
Kako bi zadivili prijatelje na mreži, korisnici se prenemažu, razmeću svojom stvarnom ili glumljenom srećom, brižno paze na izgled, okidaju selfieje i vrebaju situacije koje se isplati snimiti za objavu na profilu.
Tko je ostavio bolji dojam?
Istovremeno prate što objavljuju prijatelji i procjenjuju tko je ostavio bolji dojam. „Uspoređivanje, zanimanje za druge i povoljna prezentacija samog sebe prirodne su za ljudsko ponašanje. Znamo da je i u životinjskom svijetu prezentacija bitna za preživljavanje i za održavanje vlastitog genetskog materijala“, rekla nam je psihologinja Petra Malešević. „Društvene mreže preuzimaju od susreta uživo našu potrebu za usporedbom i prezentiranjem jer je u stvarnosti, uz brojne svakodnevne obaveze, teško održavati aktivan socijalni život.“
Mnoga ranija istraživanja isticala su pozitivnu ulogu Facebooka i drugih društvenih mreža u širenju kruga poznanstava, no u međuvremenu su utvrđene i njihove loše strane. Iz stalnog uspoređivanja s okolinom često niču razočaranje, anksioznost i depresija. Neki korisnici razvijaju i ovisnost o razmetanju i natjecanju na društvenoj mreži, zapostavljajući potrebe i obaveze iz stvarnog života.
Potištenost i zavist
Nekoliko je istraživanja utvrdilo vezu između korištenja Facebooka i postupnog opadanja duševnog blagostanja i pogoršanja predodžbe o sebi. Gledanje slika sretnih prijatelja na društvenim mrežama može u vama izazvati potištenost, zavist i osjećaj izoliranosti, utvrdili su stručnjaci s Humboldtova sveučilišta u Berlinu i Tehničkog sveučilišta u Darmstadtu.
Proučivši 600 korisnika, njemački su znanstvenici zaključili da se svaki treći osjeća lošije nakon posjeta nekoj društvenoj mreži te da mu opada opće zadovoljstvo životom. Bolni osjećaji nakon posjeta Facebooku proizlaze iz uspoređivanja s prijateljima koji se doimaju uspješnijima, bio taj dojam realan ili ne. Jedna je studija pokazala da je korisnik, što više vremena provodi na Facebooku, uvjereniji da su drugi sretniji i uspješniji od njega.
Drugo je istraživanje otkrilo da gledanje profila privlačnih ljudi vodi do većeg nezadovoljstva vlastitom vanjštinom i do negativnije predodžbe o svom izgledu. Uspoređivanje rađa frustraciju i na drugim životnim područjima. Facebook uzrokuje ljubomoru korisnika koji ocijeni da je netko uspješniji na ljubavnom i seksualnom planu ili da je nadmoćan u mogućem nadmetanju za partnera. Muškarci koji su vidjeli profile uspješnih muškaraca manje su zadovoljni svojom karijerom nego oni koji su vidjeli profile manje uspješnih od sebe.
Instagram je najštetnija društvena mreža?
Izazivanje zavisti jedna je od ključnih potreba onog dijela korisnika koji se bave uspoređivanjem i natjecanjem s prijateljima. Prema istraživanjima, trećina korisnika društvenih mreža objavljuje fotografije samo da bi im drugi zavidjeli. Već su i slike prijatelja koji uživaju u turističkim putovanjima, ljubavnom zagrljaju ili u društvu kućnih ljubimaca dovoljne da u promatrača potaknu osjećaj zavisti.
Instagram je najštetnija društvena mreža, smatra Jessica Winter, kolumnistica magazina Slate. Ova je mreža namijenjena objavi fotografija, medija pomoću kojeg se ljudi mogu najdjelotvornije praviti važnima. Korisnik Instagrama suočen je sa stotinama tuđih fotografija čija je svrha samo jedna: objaviti milijunima kako je njihov život lijep. „Iz fotografija je lakše zaključiti koliko je netko sretan, bogat i uspješan nego iz pisanog statusa“, izjavila je u Slateu prof. Hanna Krasnova s Humboldtova sveučilišta u Berlinu.
„Vidite li lijepe fotografije prijatelja ili znanca na Instagramu, poželjet ćete objaviti fotografije ljepše od njegovih. Kad ih taj prijatelj vidi, potrudit će se da njegove budu još ljepše, i tako unedogled.“ Gledajući nečiji profil, zaboravljamo na mogućnost da prijatelji na mrežu postavljaju uglavnom samo ono što ih prikazuje kao dominantne.
Selektivno predstavljanje
Zamislimo da vaša prijateljica na Facebooku objavi sliku svog poslovnog ručka u prestižnom restoranu uz potpis: „Pasta sa šalšom u hotelu DeLuxe. Naporan radni dan.“ Možda ne biste voljeli raditi njen posao, niti vam se sviđa pasta sa šalšom, ali svejedno vas je bocnuo žalac zavisti jer, za razliku od nje, jedete sendvič s parizerom za radnim stolom. Obuzela vas je zavist zato što je prijateljica selektivno predstavila sebe u trenucima kad ruča u skupom restoranu, a ne dok je na radnom mjestu okružena zlobnim suradnicima pod nadzorom strogog šefa.
Korisnici društvenih mreža koji naginju samopromidžbi žele izgledati kao pobjednici pa se predstavljaju kao privlačni, omiljeni, uspješni i vrijedni divljenja, izrezujući ono što im ne ide u prilog. Zahvaljujući takvoj strategiji, koju stručnjaci zovu selektivno predstavljanje, profili na društvenoj mreži izgledaju kao zbirka najvećih hitova inače prosječnog glazbenika.
Kao nekadašnji korzo
Zbog selektivnog objavljivanja sadržaja, posjetitelj na tuđem profilu ne može znati u kakvim je okolnostima prijatelj snimio spektakularnu fotografiju na plaži. Na primjer, par na ljetovanju može objavljivati neodoljive slike iako se cijelo vrijeme svađa.
„Facebook podsjeća na stara korza u manjim mjestima. Za večernji izlazak većina će se svakako uparaditi, prikazati se u najboljem mogućem svjetlu i truditi se pokazati sve svoje vrline. Nedostatke će pokušati sakriti ili umanjiti“, primjećuje Malešević.
„Na korzu su se nekoć sklapali poslovi, upoznavali budući bračni partneri, pokazivao ili utvrđivao socijalni status. Ljudi su se uspoređivali, natjecali, pričali jedni o drugima. Dojam je mogao zavarati, kao i uvijek kada stvaramo mišljenje na temelju samo jedne situacije.“
