Društvene mreže - život za tuđi pogled?

Svakodnevna zanimacija

Kako bi zadivili prijatelje na mreži, korisnici se prenemažu, razmeću svojom stvarnom ili glumljenom srećom, brižno paze na izgled, okidaju selfieje i vrebaju situacije koje se isplati snimiti za objavu na profilu.

Tko je ostavio bolji dojam?

Istovremeno prate što objavljuju prijatelji i procjenjuju tko je ostavio bolji dojam. „Uspoređivanje, zanimanje za druge i povoljna prezentacija samog sebe prirodne su za ljudsko ponašanje. Znamo da je i u životinjskom svijetu prezentacija bitna za preživljavanje i za održavanje vlastitog genetskog materijala“, rekla nam je psihologinja Petra Malešević. „Društvene mreže preuzimaju od susreta uživo našu potrebu za usporedbom i prezentiranjem jer je u stvarnosti, uz brojne svakodnevne obaveze, teško održavati aktivan socijalni život.“

Mnoga ranija istraživanja isticala su pozitivnu ulogu Facebooka i drugih društvenih mreža u širenju kruga poznanstava, no u međuvremenu su utvrđene i njihove loše strane. Iz stalnog uspoređivanja s okolinom često niču razočaranje, anksioznost i depresija. Neki korisnici razvijaju i ovisnost o razmetanju i natjecanju na društvenoj mreži, zapostavljajući potrebe i obaveze iz stvarnog života.  

Potištenost i zavist

Nekoliko je istraživanja utvrdilo vezu između korištenja Facebooka i postupnog opadanja duševnog blagostanja i pogoršanja predodžbe o sebi. Gledanje slika sretnih prijatelja na društvenim mrežama može u vama izazvati potištenost, zavist i osjećaj izoliranosti, utvrdili su stručnjaci s Humboldtova sveučilišta u Berlinu i Tehničkog sveučilišta u Darmstadtu.

Proučivši 600 korisnika, njemački su znanstvenici zaključili da se svaki treći osjeća lošije nakon posjeta nekoj društvenoj mreži te da mu opada opće zadovoljstvo životom. Bolni osjećaji nakon posjeta Facebooku proizlaze iz uspoređivanja s prijateljima koji se doimaju uspješnijima, bio taj dojam realan ili ne. Jedna je studija pokazala da je korisnik, što više vremena provodi na Facebooku, uvjereniji da su drugi sretniji i uspješniji od njega.

Drugo je istraživanje otkrilo da gledanje profila privlačnih ljudi vodi do većeg nezadovoljstva vlastitom vanjštinom i do negativnije predodžbe o svom izgledu. Uspoređivanje rađa frustraciju i na drugim životnim područjima. Facebook uzrokuje ljubomoru korisnika koji ocijeni da je netko uspješniji na ljubavnom i seksualnom planu ili da je nadmoćan u mogućem nadmetanju za partnera. Muškarci koji su vidjeli profile uspješnih muškaraca manje su zadovoljni svojom karijerom nego oni koji su vidjeli profile manje uspješnih od sebe.

Instagram je najštetnija društvena mreža?

Izazivanje zavisti jedna je od ključnih potreba onog dijela korisnika koji se bave uspoređivanjem i natjecanjem s prijateljima. Prema istraživanjima, trećina korisnika društvenih mreža objavljuje fotografije samo da bi im drugi zavidjeli. Već su i slike prijatelja koji uživaju u turističkim putovanjima, ljubavnom zagrljaju ili u društvu kućnih ljubimaca dovoljne da u promatrača potaknu osjećaj zavisti.

Instagram je najštetnija društvena mreža, smatra Jessica Winter, kolumnistica magazina Slate. Ova je mreža namijenjena objavi fotografija, medija pomoću kojeg se ljudi mogu najdjelotvornije praviti važnima. Korisnik Instagrama suočen je sa stotinama tuđih fotografija čija je svrha samo jedna: objaviti milijunima kako je njihov život lijep. „Iz fotografija je lakše zaključiti koliko je netko sretan, bogat i uspješan nego iz pisanog statusa“, izjavila je u Slateu prof. Hanna Krasnova s Humboldtova sveučilišta u Berlinu.

„Vidite li lijepe fotografije prijatelja ili znanca na Instagramu, poželjet ćete objaviti fotografije ljepše od njegovih. Kad ih taj prijatelj vidi, potrudit će se da njegove budu još ljepše, i tako unedogled.“ Gledajući nečiji profil, zaboravljamo na mogućnost da prijatelji na mrežu postavljaju uglavnom samo ono što ih prikazuje kao dominantne.

Selektivno predstavljanje

Zamislimo da vaša prijateljica na Facebooku objavi sliku svog poslovnog ručka u prestižnom restoranu uz potpis: „Pasta sa šalšom u hotelu DeLuxe. Naporan radni dan.“ Možda ne biste voljeli raditi njen posao, niti vam se sviđa pasta sa šalšom, ali svejedno vas je bocnuo žalac zavisti jer, za razliku od nje, jedete sendvič s parizerom za radnim stolom. Obuzela vas je zavist zato što je prijateljica selektivno predstavila sebe u trenucima kad ruča u skupom restoranu, a ne dok je na radnom mjestu okružena zlobnim suradnicima pod nadzorom strogog šefa.

Korisnici društvenih mreža koji naginju samopromidžbi žele izgledati kao pobjednici pa se predstavljaju kao privlačni, omiljeni, uspješni i vrijedni divljenja, izrezujući ono što im ne ide u prilog. Zahvaljujući takvoj strategiji, koju stručnjaci zovu selektivno predstavljanje, profili na društvenoj mreži izgledaju kao zbirka najvećih hitova inače prosječnog glazbenika.

Kao nekadašnji korzo

Zbog selektivnog objavljivanja sadržaja, posjetitelj na tuđem profilu ne može znati u kakvim je okolnostima prijatelj snimio spektakularnu fotografiju na plaži. Na primjer, par na ljetovanju može objavljivati neodoljive slike iako se cijelo vrijeme svađa.
„Facebook podsjeća na stara korza u manjim mjestima. Za večernji izlazak većina će se svakako uparaditi, prikazati se u najboljem mogućem svjetlu i truditi se pokazati sve svoje vrline. Nedostatke će pokušati sakriti ili umanjiti“, primjećuje Malešević.

„Na korzu su se nekoć sklapali poslovi, upoznavali budući bračni partneri, pokazivao ili utvrđivao socijalni status. Ljudi su se uspoređivali, natjecali, pričali jedni o drugima. Dojam je mogao zavarati, kao i uvijek kada stvaramo mišljenje na temelju samo jedne situacije.“

PageBreak

Krivotvorenje stvarnosti

Manipulirane ili izvađene iz konteksta, fotografije daju iskrivljenu sliku o korisniku koji ih objavljuje. To istovremeno iskrivljuje promatračevu predodžbu o sebi, navodeći ga na pogrešan zaključak o vlastitoj vrijednosti i položaju u društvu. Zaključivši da mu je život prazan i strahujući da će to i okolina otkriti, korisnik se baca na stvaranje i objavu vlastitih glamuroznih sadržaja. To obično zahtijeva krivotvorenje stvarnosti, a što sadržaj jače odudara od istine, to je veća gorčina koju krivotvoritelj osjeća.

„Ono što s drugima dijelimo na društvenim mrežama svakako je tek djelić stvarnosti. Sadržaj na društvenoj mreži može biti sto posto nestvaran, ali nikada nije sto posto stvaran“, napominje naša sugovornica. „Nijedan prikaz ni profil ne mogu u potpunosti prikazati složenost naših osobnosti. Prisjetimo se da u komunikaciji na društvenim mrežama nedostaje cijela neverbalna komunikacija. Naš socijalni život na Facebooku može biti intenzivniji od onoga u stvarnosti, ali je osiromašen za sve ono što donosi živi kontakt, a svakako je i mnogo teže provjerljiv.“

Uhođenje neznanaca - novi trend

Snimanje samog sebe u spektakularnim pozama i okruženjima nije jedini način rasipanja vremena i energije na društvenim mrežama. Neki su korisnici ovisni o novostima o ljudima koje prate putem društvenih mreža pa danonoćno posjećuju njihove profile, upijaju objave i skidaju fotografije. Dok se virtualno praćenje estradnih i sportskih zvijezda smatra razumljivim, jer su one svojevoljno u središtu javnog zanimanja, „uhođenje“, anonimnih neznanaca prerasta u novi zabrinjavajući, iako ne i nezakonit trend.

Tko god želi može, pritiskom nekoliko tipki, svoje objave na internetu ograničiti na prijatelje, rodbinu ili nekog trećeg. No, mnogi javnosti nepoznati korisnici društvenih mreža smišljeno rade na tome da se proslave u virtualnom svijetu, pateći od svojevrsnog „sindroma zvijezde”. U tom cilju oponašaju slavne i pokreću vlastite trendove u nadi da će i sami postati predmetom tuđeg obožavanja.

Vjerojatno svaki posjetitelj Facebooka, Instagrama i Twittera poznaje nekoga tko se učestalošću i sadržajem objava nametnuo zajednici kao celebrity i stekao zavidno brojno pokloništvo. Virtualne zvijezde žive za one koji žude za novim metama voajerskog uhođenja.

Objavljivanje fotki s pijanki

Korisnici biraju što će postaviti na profil da bi postigli određene društvene ciljeve, no često pogrešno procjenjuju kakav će učinak izazvati. Zato samopromidžba zbog držanja koraka u nadmetanju s prijateljima može nauditi odnosima i karijeri, tvrdi dr. Susan Krauss Whitbourne u časopisu Psychology Today. U našoj kulturi, vrijednosti kojima ljudi žele zadiviti okolinu uključuju privlačnu vanjštinu, potrošačku moć, bogat društveni i ljubavni život te visoku toleranciju na alkohol.

Prema studiji američkih psihologinja Joy Peluchette i Katherine Karl, korisnici obaju spolova skloni su plasiranju snimki koje ih prikazuju u kasnonoćnim pijankama ili na koncertima koji očito izmiču kontroli.

50 posto korisnika Facebooka objavljuje fotografije na kojima pije alkohol, 40 posto piše o svojoj konzumaciji alkohola, 25 posto postavlja polunage ili izazovne fotografije, a 20 posto komentira svoje seksualne aktivnosti. U želji da njihova raskošna fotografija, video ili tekstualna objava dopre do što šire javnosti, razmetljivci zanemaruju svoju privatnost pa njihovi sadržaji dospijevaju do pogrešnih očiju.

Poslodavci su mi gledali profil i nisu produžili ugovor

Peluchette i Karl otkrile su da korisnici koji postavljaju najviše „upečatljivih“ sadržaja to čine namjerno, a ne zbog nepoznavanja postavki privatnosti. Oni doista vjeruju da će im ugled porasti otkriju li što široj javnosti svoju divlju i neobuzdanu stranu koju smatraju društveno pozitivnom i poželjnom.

„Nanijela sam si profesionalnu štetu vrlo slobodnim odjevnim stilovima, neozbiljnim grimasama i položajima tijela u kojima sam se pojavljivala na svojim fotografijama. Ti se prizori nisu svidjeli mojim poslodavcima na dva radna mjesta na kojima sam radila, pa mi nisu produljili ugovore“, priznaje Jelena Ostojić.

Virtualni ekshibicionizam

Predodžba o sebi koju stvarate na svom profilu možda se neće svidjeti onima o kojima ovisi velik dio vaše buduće kvalitete života. Poduzeća i škole redovito pretražuju društvene mreže da bi provjerili i filtrirali kandidate. I prijatelji i rođaci koji vas cijene zbog osobnih kvaliteta bit će prije razočarani nego zadivljeni vašim virtualnim ekshibicionizmom.

U čovjekovoj je prirodi da želi imati vrijednost i, ako može, povećavati je. Budući da smo društvena bića, bitan nam je i položaj u zajednici. U nekim situacijama crpimo svoju vrijednost iz tuđeg priznanja ili prihvaćanja. „To se, u pravilu, zbiva kad nam krupne životne promjene, gubici i stres privremeno poljuljaju samopouzdanje i navedu nas da posumnjamo u svoj identitet. Takva stanja nisu trajna i ne utječu na naše temeljno poimanje vlastite vrijednosti“, objašnjava Malešević, „međutim, kome su samopouzdanje i samopoštovanje duboko i trajno narušeni, hrani se pažnjom i odobravanjem okoline pa živi za tuđi pogled.

Takav život može biti vrlo naporan i u težim slučajevima zahtijeva stručnu pomoć.“ Tko sam ja kad nema publike? - pitanje je koje si trebamo postaviti s vremena na vrijeme. Kada na to nađemo odgovor, publika nam prestaje biti potrebna jer smo našli svoje utočište kojemu se, umjesto internetskih stranica, možemo vratiti nakon svakog napornog dana.