Istine i mitovi o karcinomu dojke

MIT: Nakon dijagnoze raka dojke ona se obvezno odstranjuje

Iako nema izravnih pokazatelja koji bi povezali rak dojke i stres, hormonalni sustav žene toliko je osjetljiv da je nelogično zaključiti da neće reagirati na dugoročne negativne podražaje iz okoliša. Kako kaže dr. Sušac, ljude ne možemo tretirati samo kao tjelesna bića, oni su i duhovna i mentalna bića i te su razine isprepletene i utječu jedna na drugu. O tome govori i njezino iskustvo iz ordinacije prema kojemu mnoge žene oboljele od raka dojke imaju teških problema u obiteljskom životu. Izgledi za izlječenje znatno su manji ako je žena depresivna i nema želju za životom, pa i to govori o povezanosti psihološke i fizičke razine. Mnoga istraživanja pokazala su da depresija slabi imunitet koji je presudan u uništavanju tumorskih stanica.

ISTINA: Kontracepcijska pilula povećava rizik od raka dojke

Ne povećava puno, ali povećava. Od 60 do 80 posto karcinoma je hormonski ovisno. Ti tumori na svojoj membrani imaju receptore za ženske spolne hormone, što znači da ti hormoni potiču rast tumora. Iako će neki stručnjaci reći da sâm hormon ne uzrokuje rak dojke, nego jednom kad se pojavi potiče njegov rast, dr. Sušac kaže da je ta razlika tehničke prirode, jer hormoni pridonose razvoju bolesti bez obzira na koji način. Da nije tako, bolest se ne bi liječila antihormonskom terapijom koja sprečava povećanu razinu estrogena. Hormonska kontracepcija može se uzimati uz kontrolu, ali ne dulje od pet godina. Klinički i ultrazvučni pregled dojki jedanput na godinu prijeko su potrebni za žene koje ih uzimaju.

ISTINA: Hormonska nadomjesna terapija povećava rizik

Istraživanja pokazuju da uzimanje nadomjesnih hormona u menopauzi povećava rizik od obolijevanja i do 30 posto. Prirodno je da žena između 48. i 52. godine ostane bez menstruacije, a mi na umjetan način produljujemo nešto za što je priroda rekla – dosta. A priroda ima svoje razloge. Kod većine oboljelih rak dojke otkriva se poslije 50. godine. To je zato što starimo, oštećuje se DNK, a pridoda li se tomu uzimanje hormona, jasno je zašto se rizik naglo povećava.

PageBreak

MIT: Mladi ne obolijevaju

Čim se dojka stvori, može biti podložna raku. Od svih oboljelih žena od raka dojke u Hrvatskoj, 30 posto je mlađih od 50 godina, a više nije rijetkost da mlade žene u 20-ima i 30-ima dobiju tu zloćudnu bolest. Zašto obolijevamo sve ranije? Biologija tumora se mijenja i oni evoluiraju, a s druge strane, sve smo izloženiji spojevima i tvarima koje zasad ne možemo detektirati kao problem, no očigledno je da okoliš utječe na organizam. Djevojke oboljele između 20. i 30. godine možda su bile nečemu izložene još u majčinoj utrobi. Toliko je čimbenika koji utječu na razvoj te bolesti da ne možemo izolirati samo jedan kao njezin uzrok.

MIT: Liječnici određuju tijek liječenja i tretmane, a pacijent nema pravo glasa

Naprotiv, pacijent treba biti aktivno uključen u liječenje, a budući da danas ima više izbora, liječnici će ga uključiti u donošenje odluka. Pacijent neće moći utjecati na odluku koja je medicinski utemeljena i donio ju je tim liječnika, no postoji li izbor u terapiji ili više opcija za rekonstrukciju dojke, liječnik će ih ponuditi pacijentu. Valja znati da je svaki slučaj raka dojke individualan pa je takva i terapija. Ona ovisi o veličini tumora, o tome gdje je smješten, stupnju bolesti, limfnim čvorovima i eventualnim drugim bolestima.

MIT: Sigurniji ste ako uzimate proizvode od soje

Mnoga su istraživanja usmjerena na fitoestrogene (estrogene biljnoga podrijetla), a rezultati su oprečni. Dio znanstvenika kaže da fitoestrogeni pomažu kod simptoma menopauze jer, oponašajući ljudske estrogene, obavljaju njihovu ulogu pa umanjuju simptome menopauze. Oni tvrde da su fitoestrogeni slabiji od ljudskih pa ne povećavaju rizik od raka. Drugi, međutim, a među njima je i naša sugovornica, kažu da fitoestrogni ne mogu polučiti prevelik uspjeh, posebno ne u našem podneblju gdje nismo navikli jesti soju i njezine prerađevine. Našem je organizmu soja strana i upitno je djeluje li ona jednako na gene ljudi iz našeg podneblja i onih u Aziji, koji su posve drukčijeg genetskog ustroja.

MIT: Mamografija je mamografija gdje god je napravljena

Vrlo je važno kakav je stroj, tko na njemu radi snimku i tko je na kraju očitava. Stoga treba otići u provjerenu ustanovu gdje ćete pronaći stručnjake predane svojem poslu. Snimka na dobrom uređaju može biti odlična, no nema li liječnik dovoljno znanja da je pročita, pregled može biti potpuno beskoristan. Stručnjaci danas otkrivaju minijaturne tumore u ranoj fazi, no da bi to mogli, doista je potrebno veliko znanje, trud i interes za pacijenta. O tome gdje napraviti mamografiju možete se raspitati i u udrugama oboljelih od raka dojke.

MIT: Ako je rak imala moja majka, imat ću ga i ja

Žena čija je majka imala rak dojke izložena je dva-tri puta većem riziku od drugih, ali to ne znači da će oboljeti. Čak i kad dokažemo genetsku mutaciju koju je imala majka, pri čemu se rizik drastično povećava, to i dalje ne znači, kaže dr. Sušac, da će žena oboljeti. Treba znati da je samo 5-10 posto svih slučajeva raka dojke genetski uvjetovano.

PageBreak

ISTINA: Alkohol povećava rizik od obolijevanja

Alkohol povećava rizik od obolijevanja od svih vrta raka, pa tako i raka dojke. Iako povremeno uzimanje, primjerice čaše vina, neće štetiti, dapače može biti i blagotvorno, svakodnevno konzumiranje nije uputno. Alkohol nepovoljno utječe na imunitet i hormonski sustav te oštećuje zdrave stanice. Jetra se, umjesto da razgrađuje suvišni estrogen, bavi alkoholom.

MIT: Pizza, kolači i nezdrava hrana nemaju utjecaj na razvoj raka dojke

Sve što unosimo u organizam utječe na zdravlje. Hrana koja je višestruko obrađena sadržava mnoge aditive za koje zapravo ne znamo kako dugoročno utječu na zdravlje. Takva hrana opterećuje probavni i imunosni sustav i otežava procese eliminacije toksina pa se oni talože u organizmu. Uz to, nezdrava hrana uglavnom je i kalorična pa potiče debljanje, a estrogen se taloži u masnim stanicama. Što smo deblji, više je estrogena u organizmu, a time raste rizik od nastanka hormonski uvjetovanog tumora. Povremeno uzimanje slatke ili kalorične hrane nije štetno, no ako se tako redovito hranimo, to je iznimno rizično.

MIT: Prije 50. godine mamografija nema smisla

Iako većina žena obolijeva nakon 50. godine, mnoge rak dobiju prije. Zato s mamografijom treba početi u 40-ima ako rak dojke nije u obiteljskoj anamnezi. Ako jest, s pregledima treba početi i prije. Kod mlađih žena koje imaju gusto žljezdano tkivo dojki mamografija možda nije prva metoda dijagnostike, no kod njih se primjenjuje ultrazvuk i po potrebi magnetska rezonancija. U svakom slučaju, nikad nije rano za prevenciju, tim više ako znamo da su tumori otkriveni u početnoj fazi razvoja potpuno izlječivi.

ISTINA: Karcinom je izlječiva bolest

Što ranije tumor otkrijemo, kaže slikovito dr. Sušac, veći su izgledi da umremo od nečeg drugog, i to u dubokoj starosti. Rak dojke otkriven u prvoj fazi izlječiv je u 98-100 slučajeva. No čak i ako je bolest u uznapredovala, ne treba gubiti nadu jer je i tada dug i kvalitetan život moguć. Kad bismo se oslanjali samo na statistiku, napravili bismo pomor u Hrvatskoj, ističe, jer statistika deprimira pacijente. Nitko ne zna s koje će se strane krivulje preživljavanja naći svaki pojedini oboljeli bez obzira na statističke podatke. U praksi je pravilo da pravila nema – i najteži slučajevi mogu preživjeti. Stoga statistika treba služiti liječnicima za planiranje troškova, a pacijentima se uopće ne bi trebala spominjati, smatra dr. Sušac. Terapijski uspjeh znatno je manji ako pacijenta svrstamo u tešku kategoriju i tako ga psihološki otpisujemo. Optimizam i želja za životom važan su faktor u liječenju.