Je li bolje imati blender ili sokovnik?

Idealni život kojeg nema

Potrebni aparati

Blenderi i sokovnici pomažu nam da u svoju prehranu unesemo toliko važnu raznolikost, pogotovo ako želimo imati prirodnu i cjelovitu prehranu iz koje izbacujemo, ili u kojoj izbjegavamo, cijeli niz rafiniranih proizvoda koji nam se nude na svakom koraku. Dakle, jedan od razloga zbog kojih su nam dodatni aparati potrebni jest to da pomoću njih pravimo razne slane i slatke poslastice koje će nas razveseliti, opustiti, psihički i fizički nahraniti, zbog kojih ćemo biti zadovoljni na kraju obroka, bez osjećaja da smo nešto propustili i bez razočaranja suviše jednostavnim okusima i teksturama hrane koja nije dovoljno stimulirajuća za stresom izmoreno tijelo.

Eksperimentiranje s novim i drugačijim receptima može nam biti i zabavno, unijeti neki novi polet u kuhanje i pripremu hrane, pa samim time biti i izvor dodatnog veselja i zadovoljstva, ključnih komponenti u ostvarenju sreće i zdravlja.

BLENDER VISOKE BRZINE (high speed blender)

Uloga blendera je višestruka. Ne samo da nam koristi za pripremu toliko omiljenih i sveprisutnih smoothieja nego ga koristimo i za miksanje baršunastih krem-juha, umaka i preljeva koji obogaćuju svakodnevne obroke te smjesa za krekere i popečke, za pripremu mlijeka i maslaca od sjemenki i orašastih plodova te raznih pirea, ali i za još nešto vrlo važno – pripravu kremastih deserta! Jačina motora blendera visoke brzine za kućnu (ali i profesionalnu) upotrebu kreće se od 950 W do 1500 W. Sve ispod toga smatra se slabijim aparatom koji će se „mučiti“ u pripremi nekih od gore navedenih jela i čiji će motor vrlo brzo pregorjeti ako ga pretjerano i kontinuirano opterećujemo.

Ako nemate ni sokovnik ni blender, moj savjet je da svakako prvo uložite u blender visoke brzine, upravo zbog njegove široke primjene koja garantira da ćete ga koristiti češće i da neće skupljati prašinu u nekom skrivenom kutku u ostavi.

SOKOVNIK ZA HLADNO PREŠANJE (cold press juicer)

Ovakvi sokovnici su, u usporedbi s klasičnim, centrifugalnim sokovnicima, robusniji, puno lakši za čišćenje, cijede maksimum soka iz povrća i voća, a rade na principu mehaničkog gnječenja pa minimalno zagrijavaju namirnicu koju cijede i tako ostavljaju hranjive sastojke u njoj gotovo netaknutima.

U ovakvoj izradi sokova mnogi se zgražaju nad količinom suhe mase, tj. vlakana koja izlaze iz sokovnika, smatrajući da je to nepotrebno bacanje hrane. Na primjer, od 500 grama mrkve dobije se samo oko dva decilitra čistog soka mrkve, a sve ostalo su vlakna, dok se hladnim prešanjem dobiva čisti koncentrat mrkve s puno više nutrijenata nego što bismo inače mogli unijeti jedući mrkvu (tko bi mogao pojesti odjednom pola kilograma mrkve?). U današnjem ritmu života koji iz nas cijedi zadnje kapi snage, čaša nutritivne bombe u obliku hladno prešanog soka na bazi povrća može značiti razliku između klonulosti i povišene razine energije u izazovnim situacijama.

Koji je tekući obrok kvalitetniji – smoothie ili sok?

Smoothieji su zasitniji i sadrže više vlakana. Miksanje u blenderu dopušta nam da iskoristimo cijelu namirnicu, ali u vrlo ograničenoj količini: osim male količine zelenog lisnatog povrća koje se može dodati, a da smoothie bude pitak, većina povrća, pogotovo korjenastog i glavičastog, sadrži previše vlakana pa ih nije poželjno dodavati u smoothieje, osim u vrlo malim količinama (npr. možemo dodati samo pola manje cikle u napitak od pola litre ako želimo da ostane dovoljno kremast i tekuć da ga možemo s guštom popiti). To znači da nam konzumiranje smoothieja ograničava unos povrća koje je puno važnije u zdravoj i kvalitetnoj prehrani od voća.

Sokovi su, pak, manje zasitni, ali nam omogućuju veći unos koncentriranih hranjivih sastojaka. Sokovnik odvaja vlakna, što je u redu, jer nam toliko vlakana u prehrani definitivno nije potrebno, pogotovo ako se inače hranimo cjelovitim namirnicama poput sirovog voća i povrća te žitarica i mahunarki. To su namirnice koje su sve odreda bogate vlaknima, pa bi nam unos dodatnih vlakana samo nepotrebno opteretio probavu.

Voće je idealno za miksanje u blenderu, a povrće za cijeđenje. Kako povrće sadrži puno manje šećera od voća, konzumiranje soka od povrća nije toliko problematično kao pretjerano konzumiranje sokova od voća. Naime, prilikom probavljanja sokova od povrća razina šećera u krvi ne skače tako naglo kao kad pijemo puno čistih voćnih sokova. Naravno, mala količina voća u soku dat će mu slatkoću i pomoći nam da lakše popijemo sok od povrća.

Evo mojih preporuka:

· Neka baza smoothieja ­po­nekad bude čisti sok od povrća.
· U čisti sok od povrća umiksajte malu količinu cijelog voća, primjerice, slatku jabuku, bobičasto voće, suho voće i sl., ali izbjegavajte pretjerano korištenje banana jer izazivaju kiselu reakciju u organizmu.
· Dodajte neki sastojak s udjelom masnoće, npr. lanene ili chia sjemenke, šaku orašastih plodova, mlijeko od orašastih plodova i slično.
Na ovaj način tekućim obrokom hranimo tijelo velikom količinom nutrijenata iz sirovog povrća (bez nepotrebnih vlakana), malom količinom cjelovitog voća (s udjelom vlakana) i malim dodatkom masnoće koja omogućuje bolju apsorpciju hranjivih sastojaka topivih u ulju.

Iz ovih razloga, svima koji me pitaju, savjetujem da nabave i blender i sokovnik kad za to budu imali prilike. Zamislite koja je razlika u unosu hranjivih sastojaka i kvaliteti obroka koji konzumiramo ako popijemo jedan takav tekući obrok pun nutrijenata iz prirode u usporedbi s doručkom kupljenim u pekarnici na putu do posla! Neka vam to bude poticaj na promjenu, a vaše će vam tijelo biti zahvalno!