Čini se kako su Skandinavci umjetnost sretnog življenja doveli do savršenstva. Unatoč dugim i mračnim zimama, pronašli su recept koji ih svrstava među najsretnije ljude svijeta
Jednakost spolova, pet tjedana godišnjeg odmora
Što se krije iza te sreće koja je postala fenomen regije, sa subarktičkom kraljevinom Danskom na tronu? Koji as u svojim nepromočivim, dugim zimskim rukavima skrivaju Skandinavci?
Ove su zemlje u vrhu svjetskog BDP-a (Norveška je, primjerice, na 4., a Danska na 7. mjestu), a njihovi stanovnici uživaju u dobrim zdravstvenim uslugama, niskoj stopi korupcije i kriminala, jednakosti spolova, čistom zraku i u pet tjedana godišnjeg odmora… No, zbog mračnih zima – koje u nekim dijelovima Skandinavije traju dulje od šest mjeseci, kad uglavnom vlada sumrak, a dnevno svjetlo traje samo nekoliko sati – morali su život „uljepšati“ nečim što se uzdiže iznad mraka.
Što je hygge?
To nešto skriva se u danskom društvenom fenomenu zvanom hygge. To nije riječ koja se lako izgovara – zvuči poput „huga“, a njezino se značenje gubi u prijevodu. Iako je bliska riječima udobnost, ugoda, zajedništvo, blagostanje, one samo djelomično opisuju mnoštvo njezinih definicija.
U mnogim jezicima, pa i u našem, hygge se najčešće prevodi kao ugodnost, što se odnosi na fizički opis, međutim, ova riječ više služi za opis mentalnog i psihičkog stanja jer ugoda se, primjerice, može povezati s fizičkom okolinom, mekom kašmirskom vestom ili toplim krevetom.
Hygge se, pak, prije može opisati kao osjećaj ili raspoloženje – osjećaji blagostanja, spokoja, solidarnosti, uživanja u životu, koji se javljaju u različitim prilikama – dok provodimo vrijeme s bliskim prijateljima ili obitelji, sjedimo oko vatre s kriškom kolača ili kad oblačimo tople čarape i suhu odjeću nakon što pokisnemo.
Trebala mi je cijela knjiga da ga prevedem
U posljednje vrijeme ovaj se danski fenomen počeo širiti svijetom, a najbolje je objašnjen u netom objavljenim knjigama The Little Book of Hygge, autora Meika Wikinga, voditelja Instituta za istraživanje sreće u Kopenhagenu, The Art of Hygge, koju su napisali Jonny Jackson i Elias Larsen ili Hygge Louise Thomsen Brits koja je nedavno izišla i kod nas, u izdanju nakladničke kuće V.B.Z.
„Hygge znači puno više od ugode, trebala mi je cijela knjiga da ga prevedem“, napisao je Meik Wiking, „jer to je umijeće stvaranja intimne, tople atmosfere, pijuckanja vruće čokolade uz svjetlost svijeća. No, možda ono o čemu je najviše riječ – hygge je trud da budemo sretni u svakodnevnim situacijama.“
Tajni sastojak koji Dance vodi u vrh sretnih naroda
Prema danskom turističkom zavodu, hygge je izvorno norveška riječ koja označava blagostanje, a počela se koristiti u Danskoj krajem 18. stoljeća. Otada je evoluirala uplevši se u živote Danaca, s vremenom poprimajući različite konotacije, povećavajući svoje značenje poput grude snijega koja se kotrlja padinom. Tamne zime s malo sunca zaslužne su za to da je hygge od slova i riječi prerasla u nešto drugo – vrstu društvene panaceje koja spašava Dance od hladnoće, usamljenosti i stresa.
Svijeće koje Šveđanima gore cijele godine
Izgleda kako se i drugi znanstvenici slažu s Meikovim mišljenjem jer je, prema izvješću američkog sveučilišta Earth Institute - Columbia University, mentalno zdravlje najvažniji faktor koji utječe na sreću naroda bilo koje zemlje. To bi mogli potvrditi i Šveđani, koji su donedavno također bili pri vrhu ljestvice u Svjetskom izvješću o sreći. I oni, poput Danaca, imaju svoju specijalnu riječ za ugodnost i komfor – mysig. Čita se misig, a doslovce bi se mogla prevesti: smiješiti se od ugode.
Jednako kao i hygge njihovim susjedima Dancima, mysig Šveđanima pomaže da lakše prebrode duge i mračne zime. Šveđani, također, mysig vrlo često povezuju s paljenjem svijeća, koje kod njih gore posvuda tijekom gotovo cijele godine, a kupuju ih vikendima u Ikei.
Koliko im znače mali kućni rituali zadovoljstva govori i riječ fredagsmys koja služi za opis petka uvečer, kada, kao veliki ljubitelji slatkog, uz svjetlost svijeća uživaju u kolačima ili ušuškani u dekicu gledaju film. Gotovo kao kakav par iz Ikeinog kataloga čiji dom odiše jednostavnošću i svijetlim, toplim nijansama kojima kompenziraju nedostatak sunčeve topline i svjetla.
Ne postoji loše vrijeme, samo loša odjeća
No usprkos domovima uređenim u čuvenom skandinavskom stilu, koje krasi funkcionalnost, komfor i minimalan broj ukrasnih predmeta, oni ledene zime ne provode u zatvorenome, kao što bismo možda očekivali. Naprotiv, jedna od njihovih često korištenih izreka je „Ne postoji loše vrijeme, samo loša odjeća.“ Kaputi, duge suknje, nepromočivi kombinezoni, odijela za snijeg, rukavice, pleteni šalovi i kape njihova su uobičajena garderoba.
Upravo zbog hladne klime Skandinavke su postale prave profesionalke kada je riječ o slojevitom odijevanju. Posljednjih godina svjetske modne blogerice preslikavaju njihove minimalističke, šik odjevne kombinacije koje se često sastoje od teških materijala poput vune, ili sportske obuće kombinirane s laganim tkaninama, poput šifona ili svile.
