Prakticiranjem zahvalnosti produbljuje se naše poimanje životnog iskustva, lekcija koje smo pritom usvojili te ljudi koji su nas obilježili, a postižemo osjećaj sklada i zadovoljstva. Jer, shvaćamo što smo prošli i kojim putem krenuti.
Ona obuhvaća sagledavanje našeg realiteta i iskonskog koji nisu opterećeni granicama vremena. Cijenimo one važne trenutke i zadržavamo se u njima kako bismo ponovno dozvali one emocije koje su naš život izgrađivale i one stvarnosti koje smo naučili cijeniti.
Kao pozitivna navika, omogućava nam obuhvatiti svaki aspekt našeg života i uzdići ga na višu razinu, dodatnom posvećenošću. Neka istraživanja sugeriraju kako praksa zahvalnosti umanjuje stres, poboljšava san i potiče na ostvarivanje kvalitetnijih socijalnih odnosa. Jer, njome se ujedno jača empatija i vježba vještina otpuštanja i oprosta.
Ukoliko još niste iskušali ovu praksu, iskoristite za to vrijeme blagdana i započnite već ovog Božića. Krenite s vođenjem dnevnika zahvalnosti. Odaberite određeno vrijeme i mjesto na kojemu ćete redoviti zapisivati svoje misli. Započnite malim koracima i ne bavite se odmah velikim periodima u vlastitom životu. Ispišite specifične stvari na kojima ste zahvalni.
Tijekom dana zapamtite trenutke u kojima ste osjećali zahvalnost te ih također zapišite. Kad se jednom vratite na njih, uvidjet ćete koliko veliku ulogu igraju mali trenutci u našim životima. Vratite se unazad i pregledajte situacije koje ste zabilježili. Učinite to svaki put kad se osjećate izgubljeno, usamljeno ili bespomoćno.
Zahvalnost ne morate prakticirati uvijek samostalno. Ponekad je dobro podijeliti svoja razmišljanja s najbližima. Činite to kao grupnu vježbu. Nekima će možda u početku biti nelagodno, ali ubrzo će primijetiti kako se od toga odmah osjećaju ispunjenije.
Ovu jednostavnu vježba najbolje je započeti dubokim udahom i izdahom. Ako se ne možete koncentrirati, fokusirajte se ukratko na ritam disanja i pokušajte ga kontrolirati, uskladiti svoje misli i tijelo. Zatim, što je brže moguće, zapišite pet stvari za koje trenutno osjećate zahvalnost. Sasvim sigurno ih ima mnogo više, ali krenite od onih koje vam se prve pojave u mislima.
Podsjetit ćete se time koliko ste sami autor vlastitog života i kako u određenim situacijama reagirate te zašto ste sada na određenom mjestu.
Ako niste osoba od pisanja dnevnika, koristite za ovu praksu dobrobiti glazbe. Postoje znanstvene teorije koje se bave sponom glazbe i sjećanja. Vjeruje se kako pjesme, koje smo slušali u dobi od 12 do 22 godine života, najviše utječu na poticanje zahvalnosti jer smo u tom periodu stvorili nezaboravne uspomene kojima se rado vraćamo. Odvojite vrijeme i sastavite playlistu omiljene glazbe iz tog perioda i zakoračite uz nju u prošlost te sve one trenutke na kojima ste iz nje zahvalni.
Oni koji su pak vizualni tipovi, mogu si umjesto dnevnika, sastavljati tzv. moodboard. Oslobodite svoju kreativnost. Čak i ako niste vješti u likovnoj umjetnosti, možete se prisjetiti nekih perioda i situacija te ih skicirati. Ili pak, koristeći stare časopise, pokušajte napraviti kolaž kojim želite dočarati vlastitu budućnost. Pokušajte pritom djelovati smisleno. Odredite si smjer i svrhu. Ne fokusirajte se na želje već potencijalna ostvarenja vlastitim djelovanjem. Upitajte se što vas ispunjava i u vama budi osjećaj sreće i zadovoljstva.
Kontinuirano izvođenje ove prakse, pomoći će vam približiti se sebi, proširiti vašu svijest i poboljšati odnose s vašom okolinom. Prvenstveno, naučit će vas biti zahvalnima na onome što već imate.