Sjećam se otpora koji sam imala kada se pojavila tema ciljevi. Svašta sam izgovarala kako bih sebi opravdala osjećaj nelagode koji se tada pojavio. Jednostavno sam imala par aduta u svojim mislima koji su bili opravdanje za moju netrpeljivost prema ciljevima bilo koje vrste, a istina je bila sasvim drugačija. Postavljanje ciljeva mi je tada jednostavno bilo nezamislivo. Nisam mogla ni imala kapacitet, jer u tom mi se trenutku dogodila velika promjena u životu gdje mi je bilo narušeno samopouzdanje i bila sam izrazito nesigurna u svoju budućnost. Postavljanje ciljeva može biti izazovno iz različitih razloga za svakoga od nas.
- Strah od neuspjeha: Postavljanje ciljeva može izazvati strah od neuspjeha. Osoba može biti zabrinuta da neće moći postići svoje ciljeve ili će je drugi osuđivati ako ne uspije.
- Nedostatak samopouzdanja: Nedostatak samopouzdanja može spriječiti osobu postaviti ciljeve. Osjećaj nesigurnosti u vlastite sposobnosti može dovesti do osjećaja da postavljanje ciljeva nema smisla jer ih ionako neće ostvariti.
- Nesigurnost u budućnost: Neki ljudi ne postavljaju ciljeve jer se osjećaju nesigurno u vezi s budućnošću. Ne znaju što žele postići ili koji bi im ciljevi mogli donijeti sreću i ispunjenje.
- Nedostatak motivacije: Nedostatak motivacije može biti prepreka postavljanju ciljeva. Osoba može biti apatična ili nezainteresirana za postavljanje ciljeva jer ne vidi svrhu u postizanju određenih rezultata.
- Strah od promjene: Postavljanje ciljeva može zahtijevati promjenu u ponašanju, navikama ili okolini. Strah od promjene može odvratiti osobu od postavljanja ciljeva jer se osjeća udobno u svojoj trenutačnoj situaciji.
- Perfekcionizam: Osobe koje imaju tendenciju prema perfekcionizmu mogu izbjegavati postavljanje ciljeva jer se boje da neće moći postići savršenstvo ili će biti nezadovoljne ako ne dostignu visoke standarde koje su postavile.
Važno je prepoznati ove izazove, imati svijest o njima i razumijevanje da možemo napraviti promjenu, sami ili uz dodatnu pomoć. Na edukaciji za NLP practitionera, na red je došlo poglavlje Ciljevi. Tu obrađujemo ciljeve na nekoliko načina i jedan od njih je S.M.A.R.T. model. Smart je akronim za S - Specific/specifičan, M - Measurable/mjerljiv, A - Achievable - meni dostižan i meni ostvariv, R - Realistic/realističan, T - Timely/vremenski ograničen.
Samo postavljanje cilja zna biti poprilično izazovno, jer ih možda do tada nismo postavljali ovaj način. Ova tehnika zahtijeva malo strpljenja, a puno odgovora na pitanja kako bi naš cilj iz sfere nekog neopipljivog stanja poprimio oblik stvarnog cilja koji je ostvariv, ekološki i motivirajući. Razrađujemo temu na primjerima i jedna od prolaznica razmišlja na glas. Sama sebi pojednostavljuje metodu kako bi je učinila sebi poznatijom i time jednostavnijom za primjenu. I odjednom kaže kako su ciljevi poput kuriozne babe. Znate one koja postavlja pitanja i sve je zanima - zašto, tko, gdje, kako, kada? Ima brdo pitanja na koja čeka odgovore.
Meni se toliko svidjela ta usporedba jer zaista i je tako. Kada postavljamo svoje ciljeve da bismo ih što više približili sebi, mi se zaista trebamo staviti u cipele kuriozne babe i na taj način im pristupiti. Ovaj način ima nekoliko dobrobiti. Igramo se, a kroz igru nam se ne stvara osjećaj teškoće i moranja. Tu se pojavljuje i manje otpora koji se javlja ako imamo loša iskustva u ostvarivanju ciljeva. Ta naša kuriozna baba ima u sebi razvijeno dijete koje sve zanima i otvoreno je - to je i nama potrebno kada radimo na svojim ciljevima. U životu su ciljevi naše smjernice, znamo kako idemo i prema njima prilagođavamo svoje odluke. Na primjer, trenutno uređujem svoj poslovni prostor koji mi služi za individualni i grupni rad. Moj cilj u budućnosti je imati podcast. Kako sam svjesna tog svog cilja i imam ga napisanog, moj prostor ima još jednu funkciju, u njemu ću snimati i podcaste, te je odluka kako ću ga urediti sada dobila još jednu stavku, sasvim je drugačija. Da nisam svjesna tog svog cilja ili ga imam samo kao neku želju unutar sebe, stvorila bih si dodatni trud i trošak u konačnici. A zašto? Zato što smo možda bili prekomotni, da ne kažem lijeni, staviti ciljeve na papir ako već znamo za njih i kako ih ostvariti. Kada nemamo svijest o tome zašto je postavljanje ciljeva korisno, to je onda sasvim druga priča, kao i ako ne želimo postavljati ciljeve.
Postavljanje ciljeva ključni je korak prema postizanju uspjeha i osobnog zadovoljstva. Ciljevi nam pružaju smjer, fokus i motivaciju da radimo prema ostvarenju željenih rezultata. Pomažu nam definirati što zapravo želimo postići u životu. Kroz proces postavljanja ciljeva, razmišljamo o svojim željama, ambicijama i vrijednostima te ih jasno artikuliramo i upoznajemo se. Ovaj proces omogućuje nam usredotočiti se na ono što nam je stvarno važno. Postavljanjem ciljeva stvaramo planove za ostvarenje tih ciljeva. Kada imamo jasno definirane ciljeve, možemo razviti strategije i korake koje trebamo poduzeti kako bismo ih postigli. Ovo nas potiče na akciju. Također, postavljanje ciljeva povećava našu motivaciju i samopouzdanje. Kada imamo cilj za kojim težimo, osjećamo se inspirirano i energizirano raditi prema njegovom ostvarenju. Svaki korak koji poduzmemo prema ostvarenju cilja potvrđuje našu sposobnost i doprinosi osjećaju vlastite vrijednosti. Možemo pratiti svoj napredak i imati mjeru, a to nam daje osjećaj svrhe i ispunjenosti u životu.
Evo kako bi mogao izgledati SMART cilj po NLP-u na temu "U naredna tri mjeseca želim pokrenuti vlastiti posao":
- Specifičan (Specific): Tu starta ona naša kuriozna baba. Pitajte se točno TKO, GDJE, ŠTO, KADA, ZAŠTO, KAKO (što specifičnije). Tko želi pokrenuti posao? Gdje? Kada? Kako? I jako važno Zašto - ovo nam je motivacija. Cilj bi trebao biti precizno definiran i jasno formuliran. Umjesto općeg cilja kao što je "Želim pokrenuti posao", specifičan cilj bi mogao biti - "Želim pokrenuti online trgovinu za prodaju ručno izrađenih nakita.”
- Mjerljiv (Measurable): Po čemu ću znati jesam li postigao/la cilj? Cilj bi trebao imati jasno definirane mjere uspjeha kako biste mogli pratiti svoj napredak. Na primjer - "Želim pokrenuti online trgovinu koja će imati barem 50 proizvoda u ponudi i ostvariti prihod od najmanje 1000 dolara mjesečno."
- Ostvariv (Achievable): Postavite si pitanja: Je li moj cilj MENI stvarno dostižan? Kako ću doći do njega? Koje ću korake poduzeti? Imam li već potrebne resurse? Ako nemam, što moram poduzeti da ih imam? Cilj bi trebao biti realan i ostvariv, uzimajući u obzir vaše resurse, vještine i okolnosti. Na primjer, ako imate ograničen budžet i vrijeme, možda nije realno očekivati da odmah pokrenete veliki posao. Stoga, možete postaviti cilj kao - "Želim pokrenuti online trgovinu s minimalnim početnim ulaganjem od 500 EUR i raditi na njoj barem 10 sati tjedno."
- Relevantan (Relevant): Cilj bi trebao biti povezan s vašim dugoročnim planovima, vrijednostima i prioritetima. Na primjer, ako je vaš dugoročni cilj postati uspješan poduzetnik u industriji umjetničkog nakita, pokretanje online trgovine za prodaju ručno izrađenog nakita bio bi relevantan korak prema tom cilju.
- Vremenski ograničen (Timely): Cilj bi trebao imati jasno definiran rok do kada planirate postići rezultate. Na primjer - "Želim pokrenuti online trgovinu za prodaju ručno izrađenih nakita unutar sljedeća tri mjeseca."
I za kraj, je li cilj ostvariv iz vaših vlastitih snaga? Je li atraktivan i motivirajući? Je li ekološki? Što to znači - djeluje li ostvarenje cilja pozitivno na vašu okolinu? Hoće li netko iz vaše okoline biti oštećen? Postavljeni cilj sa sobom nosi i očekivanja koja smo uz njega postavili. Prakticirajući Mindfulness učitelji su me upoznali s dvije čarobne stvari kojima započinjemo svaku meditaciju, a to su namjera i motivacija. One unose dublju povezanost s našim ciljem. Ovo je divan način za ostvariti ciljeve koje želim, a da pritom ne aktiviram kritičara u sebi i sve one procese koje nosi sa sobom.
Namjera: Što ću raditi? Motivacija: Zašto ću to raditi?
Namjera je mozak - daje nam smjer i znamo što ćemo raditi. Ona je poput cilja, ali nije cilj i dodatno nam je gorivo za ostvarenje cilja. Namjera je nešto što gradimo u sebi i ona s vremenom raste. Raste kada je njegujemo pažnjom, strpljenjem i mudrosti. Razlika između namjere i cilja je u tome što je cilj najčešće uvjetovan vremenom i rezultatom. Namjera u nama budi dublje osjećaje, dok cilj može probuditi osjećaj težnje jer se ne ostvaruje i umjesto uspjeha dobijemo neuspjeh. Namjera je gorivo koje nam je potrebno kada se pojave negativni osjećaji, sumnje ili misli vezane uz postavljeni cilj.
Motivacija je zadužena za onaj dio - zašto ću nešto raditi i koje emocije povezujem s tim? Kako to osjećam? Zašto je ovo važno i značajno? Daje dublje značenje onome što radimo i povezuje nas s našim emocijama kada se nađemo pred izazovima ili pitanjem zašto ovo radim. Motivacijom i namjerom svojem cilju dajemo dublju dimenziju i emocionalnu povezanost s njim.
I kod postavljanja ciljeva ne zaboravite dodati onaj dašak kuriozne babe. Zabavan je i treba nam više zabave u životu pa i u onim stvarima koje su nam od velikog značaja. Sa zabavom je sve lakše!
*Ako želite saznati više o Dubravkinom radu, posjetite njezin web.