Što su veći ulozi, to smo skloniji dvoumiti se i dobro promisliti o svojoj odluci. Premda postoje i oni koji su impulzivni ili se oslanjaju na intuiciju, postoji i njihova suprotnost – oni koji se neprestano kolebaju između izbora. To pak izaziva sumnju u svaki postupak i odvodi u osjećaj neispunjenosti pa čak i jada. Ili, kako je to rekao poznati psiholog i filozof William James: "nema jadnijeg ljudskog bića od onog u kojemu ništa nije uobičajeno osim neodlučnosti."
No, to ne mora zauvijek biti tako. Važno je spoznati kako je razlog za to vrlo jednostavan i temelji se na strahu od donošenja pogrešne odluke, a to vodi i do straha od neostvarenja. Stvara se otpor koji ukazuje samo na posljedice neuspjeha, umjesto prikaza stvarnih potencijala i opcija koje određena odluka nudi. Čak i uspjeh katkada može djelovati strašno, jer upućuje na nemogućnost nošenja previše odgovornosti.
Neodlučnost je tako, osim strahom od neuspjeha, najčešće uzrokovana sljedećim faktorima:
- Obiteljskim/roditeljskim utjecajem kod osoba koje nisu od rane dobi imale priliku donositi samostalne odluke.
- Perfekcionizmom koji uzrokuje kategorizaciju odluka na ispravne ili pogrešne te oduzima suviše vremena za donošenje istih zbog straha od izbora upravno potencijalne pogrešne.
- Nedostatkom samopouzdanja.
- Nedostatkom znanja.
- Određenim poremećajima koji utječu na cjelokupno stanje osobe poput stresa, ADHD-a i trauma.
- Abulomanijom – dijagnozom koja znači kako je osoba patološki neodlučna, čak do te mjere da se neodlučnost pretvara u opsesiju te utječe na kvalitetu života. Točnije, riječ je o obliku opsesivno-kompulzivnog poremećaja koji se temelji na preplavljenosti mislima tijekom kojih je svaka situacija koja zahtjeva izbor problematična.
Kako biste prestali biti neodlučni, dovoljno je usmjeriti pažnju na sljedeće tri radnje:
DJELUJTE ZBOG I ZA SEBE
Neupitno je kako se pri donošenju odluka vodimo i mišlju o pozicijama drugih. Kako će se one odraziti na odnose i njihovo emocionalno stanje ili proaktivnost? No, na kraju danu valja sagledati situaciju prvenstvo iz vlastite perspektive. Što vam nudi, a čega se treba odreći? Je li riječ o nečemu što treba odbaciti?
Kada osvijestite onaj dio sebe koji nešto čini samo zbog drugih, tada ćete imati priliku pobuniti se. Stvoriti otpor i usredotočiti se na ono što je uistinu bitno vama. U trenutku kada se prestanete brinuti oko toga što drugi misle, dolazi do oslobođenja i odluka postaje jasna.
RAZMISLITE O DUGOTRAJNOJ VRIJEDNOSTI
Ponekad se odluke čine mnogo većim nego što uistinu jesu. Stoga se treba zapitati kakve posljedice ta odluka može ostaviti kroz period od recimo deset godina. Ili čak kraće. Što vam donosi, dugoročno, a zatim se prisjetite kako je većina odluka poništiva. Uvijek imate priliku predomisliti se. Shvatiti kako možda taj izbor nije bio adekvatan. Ali, učinjen je. I iz njega se može učiti.
Ako ste se odlučili odseliti, uvijek se možete vratiti ili odseliti negdje drugdje. Ako niste zadovoljni poslovnom odlukom, uvijek to možete vokalizirati. Ako vam nešto ne donosi zadovoljstvo, uvijek imate opciju otpustiti to. Ne shvaćajte svaku odluku ozbiljnom, radije budite realni i znajte kako uvijek postoji rizik, baš kao što postoji jedino nesavršenstvo.
VRIJEME JE SAVEZNIK, A NE NEPRIJATELJ
Dok izrađujete strategiju ili analizu, važno je znati kako se na vrijeme uvijek možete osloniti. Forsira li vas netko na donošenje odluke tada je već to znak kako svaka odluka vezana uz tu osobu i situaciju nepovoljna za vas te se od takve suradnje treba odmaknuti.
Imate pravo uzeti si onoliko vremena koliko vam je potrebno. Je li nešto uistinu toliko važno? Hoće li se svijet zbog toga zaustaviti? Hoćete li vi iščeznuti? Ne. Ali znat ćete što želite, a što ne i odluka će biti pred vama, popraćena olakšanjem i vjerom u sebe.