'Čista ljepota' - novi trend velikih kozmetičkih kuća

Američki novi val

Što je točno čista ljepota ili sigurna kozmetika?

Kozmetika s više prirodnih sastojaka već se neko vrijeme ne smješta samo na police u neatraktivnom kutu prodavaonica sa zdravom hranom, a i među konvencionalnim brendovima povećava se broj onih koji iz svojih formula izbacuju određene sastojke, kao i onih koji se više oslanjaju na prirodne molekule. Zdraviju varijantu kozmetike više ne koriste samo vegani ili osobe koje se više brinu o svom zdravlju nego o ljepoti. Sve se više ljudi okreće zdravijim odabirima. Tražimo netoksične proizvode jer smo sve svjesniji koliko određeni sastojci mogu biti štetni po naše zdravlje.

No što je točno čista ljepota ili sigurna kozmetika? Ovaj kozmetički trend nema ni formalnu ni strogu definiciju jer različitim ljudima predstavlja različite stvari. Neke pristalice sigurne kozmetike preferiraju ekološku ambalažu, veganske proizvode (od ožujka ove godine u zemljama Europske unije zabranjena je prodaja kozmetičkih proizvoda testiranih na životinjama), prirodne i lokalne sastojke, kozmetiku bez određenih kemijskih supstancija ili kombinaciju svih zahtjeva zajedno.

Sigurna kozmetika u svojoj je srži okrenuta preispitivanju utjecaja kozmetičkih proizvoda na naše zdravlje i na eliminaciju određenih, dokazano toksičnih sastojaka. Ukratko, radi se o davanju prioriteta zdravlju nad lijepim izgledom.

Kratki popis štetnih sastojaka

To ne znači da je čista kozmetika oslobođena kemijskih supstancija i da se odnosi isključivo na organsku ili prirodnu kozmetiku, iako imaju dodirnih točaka. Naprotiv, i ona koristi sintetičke sastojke, ali one za koje se dugogodišnjim dermatološkim ispitivanjima pokazalo da ih koža dobro podnosi, tj. da su alergijske reakcije pri njihovom korištenju smanjene na minimum.

Prema tome, u tu kozmetiku svrstavaju se i organske i „poluprirodne“, ali i konvencionalne formule koje ne sadrže tzv. kritične sastojke. To su one supstancije koje mogu iritirati kožu, primjerice: parabeni, petrokemikalije (npr. vazelin, parafin), propilen glikol, sodium laureat ili lauril sulfat, silikoni, ftalati, alkohol, sintetički mirisi. Ove se tvari smatraju kritičnima jer su ih brojna istraživanja povezala s nastankom raznih zdravstvenih problema. Spomenimo samo neke o njih...

Parabeni (metilparaben, propilparaben, etilparaben, butilparaben) su vrsta konzervansa koji oponašaju ženski spolni hormon estrogen, što se povezuje s različitim hormonskim poremećajima i povećanim rizikom nastanka raka. Parafinsko ulje, poznato i kao mineralno ulje, već je godinama predmet žestokih rasprava u svijetu kozmetike. Neki stručnjaci tvrde da je ulje sigurno i poželjno za korištenje, dok ga ostali smatraju izrazito štetnim za kožu i okoliš jer nastaje kao nusprodukt prerade nafte.

Neurotoksično djelovanje propilen glikola

Smatra se da propilen glikol, koji se često koristi u kremama jer dubinski vlaži kožu, ima neurotoksično djelovanje. Sulfati (SLS) iz šampona i pjenušavih kupki mogu iritirati kožu i oči, uzrokovati suhoću i ekceme te povećati rizik iritacije vlasišta. Kokteli sintetičkih mirisa, pod zakonski dozvoljenim nazivima fragrance, parfume, aroma ili flavour, skrivaju niz različitih štetnih sastojaka koji su, prema ispitivanjima američke klinike Mayo, jedni od glavnih uzročnika dermatitisa, crvenila i svrbeža kože.

Prošlogodišnje istraživanje kalifornijskog sveučilišta Berkeley otkrilo je da i kratak period nekorištenja određene šminke, šampona ili losiona s kemijskim sastojcima može rezultirati značajnim smanjenjem razina kemikalija u organizmu koje remete hormonsku ravnotežu.

Tajnu minimalnog i „čistog“ popisa sastojaka već su otkrile brojne kozmetičke kuće. Chanel je lani, u suradnji s dermatologinjom Amy Wechsler, lansirao La Solution 10 de Chanel, kremu za osjetljivu kožu koja sadrži samo 10 sastojaka. Ova jednostavna i pročišćena, a efektna formula garantira optimalnu toleranciju kože na proizvod, umiruje osjetljivu kožu te je njeguje i štiti visokom koncentracijom ­antioksidansa.

PageBreak

Osim odbacivanja brojnih fillera (nepotrebnih štetnih sastojaka) i korištenja neiritirajućih sastojaka, čista kozmetika važnost pridaje i sterilnoj ambalaži - specijalno osmišljenim zatvaračima i spremnicima s pumpicom koji sprečavaju onečišćenje proizvoda bakterijama prilikom korištenja. Ta tzv. sterilna kozmetika jamči formule bez konzervansa ili tvari koje djeluju kao konzervansi (npr. baktericidi) jer zbog sterilnog procesa proizvodnje i punjenja za njima nema potrebe.

Francuska farmaceutska tvrtka Pierre Fabre patentirala je jedinstven sterilni proizvodni proces, a objelodanila ga je još prije nekoliko godina u Avèneovoj Tolérance Extrême hidratantnoj umirujućoj kremi koja sadrži samo sedam sastojaka. I Eucerinova Ultra Sensitive linija na tom je tragu. Također ima ambalažu koja sprečava kontaminaciju preparata i s ponosom ističe formulacije bez konzervansa, parabena, parafina, mirisa, alkohola, boja i emulgatora, sa samo 12 - 13 aktivnih sastojaka, ovisno o vrsti proizvoda.

Što je sa šamponima?

Vjerojatno ste i sami primijetili da su šamponi za kosu druga priča. Nije lako naći proizvod sa 10 ili manje sastojaka, čak i na drogerijskoj polici s BIO certifikatom. Kategoriji čiste kozmetike najviše su se približili kruti šamponi domaćih brendova Kuća Magične Trave i Mala od Lavande. Njihovi prirodni, biljni šamponi imaju samo sedam sastojaka.

Ovakva vrsta kozmetike savršena je za osobe s vrlo osjetljivom i hiperaktivnom kožom kojoj ponekad ne odgovara ni kozmetika čiji su svi sastojci iz prirode. Fokus kozmetike koja prati novoosmišljene postulate čistoće je na sigurnosti sastojaka, a ne na njihovom podrijetlu.

Ljeti paziti na prirodne šampone

Drugim riječima, samo zato što je nešto stiglo iz prirode ne znači da je automatski sigurno za korištenje, osobito tijekom ljeta ili ako imate vrlo delikatnu kožu. Gordana Gorinšek, magistra fitomedicine i aromaterapeutkinja, kaže da je ljeti najbolje izbjegavati određene prirodne supstancije, upravo zbog visokog rizika razvoja alergijske reakcije.

„Tu spadaju fototoksične supstancije iz eteričnog ulja bergamota, grejpa, limuna, limete, gorke naranče, anđelike i limunovca. Trebalo bi izbjegavati i vrlo popularno biljno ulje, odnosno macerat gospine trave ili kantariona jer sadrži hipericin, visokovrijednu aktivnu tvar, ali ujedno i fototoksičnu“, navodi Gorinšek.

Upozorava da koža korištenjem navedenih tvari može reagirati crvenilom, opeklinama, edemom, urtikarijom ili stvaranjem tamnih mrlja, odnosno hiperpigmentacijom. „Ako se u proizvodu koji koristite nalaze potencijalno fototoksični sastojci, provjerite sadrži li FCF-free eterična ulja, odnosno ona iz kojih je izdvojena skupina fototoksičnih tvari“, savjetuje aromaterapeutkinja.

Aplikacije koje čitaju deklaracije

Kako bismo učinili sve što je u našoj moći da se smanji mogućnost da kupljeni proizvod izazove neželjene reakcije na koži ili zdravstvene tegobe, nužno je čitati popis sastojaka na proizvodu. Anketa koju je prošle godine provela Harris Poll, američka agencija za istraživanje tržišta, pokazala je da 55 posto žena, od toga 62 posto milenijalki, čita deklaracije prije kupnje kako bi izbjegle određene sastojke. Sulfati se, uz parabene, najviše izbjegavaju pa tri od 10 žena neće kupiti proizvod ako sadrži te sastojke.

Čitanje deklaracija može bezbrižnu kupnju pretvoriti u zahtjevan posao jer pretpostavlja poznavanje brojnih stručnih naziva kemikalija i molekula, kao i proučavanje njihovog djelovanja na ljudski organizam. Taj nam zadatak mogu olakšati mobilne aplikacije, poput Think Dirty, koja navodi koliko je neki proizvod potencijalno opasan, odnosno siguran po zdravlje.

Dobro je znati da se sastojci u popisu sastojaka navode silaznim redoslijedom, prema postotku zastupljenosti u proizvodu, pa ako su među prvih nekoliko teško izgovorljive i sumnjive supstancije, možda je bolje pronaći alternativu, savjetuje Dubravka Gabrić, kemičarka i stručnjakinja za kozmetiku. Ali nije sve tako jednostavno. „Svaka bi deklaracija morala, po zakonu, sadržavati popis svih korištenih sastojaka, ali, nažalost, u nekim slučajevima nije uvijek tako. Također, sastojci prisutni u jako niskim koncentracijama (manjim od 0,01 posto) po zakonu se ne trebaju navoditi“, navodi Gabrić.

Kupnja kozmetike nije izlet, nego odgovornost za zdravlje

Teško je vjerovati da je sve što se izlaže na policama zdravo i neškodljivo. Ilija Rkman, predsjednik Saveza „Potrošač“, navodi da je prije desetak godina 20 vrsta boja za kosu povučeno s tržišta EU-a zbog toga što su sadržavale neke kancerogene supstancije, no „Potrošač“ nikad nije uspio doznati koji su brendovi i boje bili u pitanju te jesu li te boje bile povučene s hrvatskog tržišta.

Zbog toga Ilija Rkman ističe da izbor i kupnja kozmetike nije izlet, nego odgovornost za naše zdravlje, a posebice zdravlje djece. „Kupnja kozmetike ne bi trebala biti impulzivna, već ju je potrebno planirati zbog odgovornosti prema članovima obitelji i samome sebi. Da ne biste kupili mačka u vreći, pozorno čitajte deklaracije, sastav i piktograme na proizvodima. Ako je potrebno, prije donošenja odluke o kupnji svakako razgovarajte i s prodavačem.“

Kako testirati proizvod?

Da bismo, osim čitanjem deklaracije, sami dodatno provjerili sigurnost proizvoda, magistra farmacije Seka Zebić savjetuje da ga prvo testiramo. „Svaki proizvod, posebno onaj koji se ne ispire i koji još niste koristili, testirajte na malom dijelu svoje kože. Primjerice, kremu za lice 2 - 3 dana zaredom mažite samo na jedan dio lica, to će biti dovoljno da koža pokaže svoju reakciju u slučaju da joj određeni sastojak ne pogoduje.“

Usprkos svim mutnim pričama na tržištu kozmetike koje je laicima teško pratiti, jedna je stvar sigurna – danas postoji mnoštvo zdravih, prirodnijih, čistih i organskih brendova. Najbolje što možemo napraviti, dok se zahuktava trend „čistoće“ u kozmetičkoj industriji, jest nastaviti proučavati deklaracije i educirati se o onome što je u njima dobro, a što loše. Svojim odabirom poručujemo da jednako cijenimo i svoje zdravlje i svoju ljepotu.