Tipovi kože

Naizgled je lako odrediti tip kože, a prema tome i odgovarajući njegu jer je u dermatologiji i kozmetičkoj industriji općeprihvaćena podjela na normalnu, suhu, masnu i mješovitu kožu. Da biste ustanovili koji je tip vaša koža, preporučuje se umiti lice i provesti najmanje jedan sat, a po mogućnosti i nekoliko sati (primjerice, tijekom noći) bez nanošenja bilo kakvog kozmetičkog preparata te potom pregledati i opipati kožu.

Normalnom se smatra ona koža koja nije premasna, presuha ni osjetljiva, nego je svježa i glatka, fine teksture i ujednačene boje. Suha koža može se prepoznati po osjećaju zatezanja i sklonosti ljuštenju, crvenilu, pucanju ili svrbežu. Pojačano je osjetljiva te može biti gruba na dodir i izgledati umorno. Masna koža, očito je po nazivu, proizvodi puno sebuma – previše je sjajna, s proširenim porama i sklona je miteserima, prištićima i aknama. Mješovita koža najčešće je kombinacija dvaju tipova: masne (uglavnom na T-zoni duž čela, nosa i brade) i normalne do suhe na obrazima.

A što je onda dehidrirana, zrela, osjetljiva?

Ipak, često se navode i druge kategorije – primjerice, dehidrirana, osjetljiva i zrela koža, što izaziva nedoumice. „Pacijenti me često pitaju koji tip kože zapravo imaju jer su zbunjeni raznim klasifikacijama. Međutim, treba razlikovati tipove od stanja kože.

Osnovni tipovi kože (normalna, suha, masna i mješovita) genetski su uvjetovani, odnosno nasljedni su, a ponajprije su određeni sposobnošću kože da proizvodi više ili manje sebuma. No, ovi tipovi nisu potpuno ‘fiksni’ jer se koža, kao i cijeli organizam, neprestano mijenja ovisno o dobi, načinu života i okolišu, pa mogu nastati razna stanja, poput osjetljivosti i dehidriranosti“, objašnjava dermatologinja dr. Ljiljana Škrinjar iz Doma zdravlja Zagreb – Centar.

Razlika između suhe i dehidrirane

Jedna je od najčešćih zabluda poistovjećivanje suhe i dehidrirane kože. Suhoća je tip kože koji je genetski uzrokovan manjkom masnoća, odnosno lipida koji su potrebni za zadržavanje vlage i zaštitu od vanjskih utjecaja. Dakle, suhoj koži nije dovoljna samo hidratacija, nego su joj potrebni i njegujući proizvodi koji sadrže lipide poput, primjerice, ceramida.

Dehidrirana koža, pak, stanje je nedostatka vlage koje se ne odnosi nužno na suhu kožu, nego može zahvatiti svaki tip kože. Premda se to čini paradoksalnim, u osoba s masnim tipom kože ona je često dehidrirana – zato što je pretjerano „odmašćuju“ preparatima za matiranje tena i sužavanje pora.

Zbog toga koža postaje presuha na površini pa se pokušava vratiti u ravnotežu proizvodeći sebum, uslijed čega postaje još masnija. Da bi se prekinuo ovaj začarani krug isušivanja i zamašćivanja, hidrataciju treba pomno prilagoditi korištenjem preparata laganih tekstura kako se ne bi „zagušila“ ionako preopterećena koža. Ukratko, masnoj je koži potrebna nježnost, a ne „ribanje“.

Zrela

„Delikatan pristup potreban je i zreloj koži koja je kategorija za sebe jer se kod žena u menopauzi smanjuje proizvodnja kolagena, elastina i drugih tvari koje održavaju čvrstoću i jedrinu. Smanjuje se i aktivnost žlijezda lojnica pa koža općenito postaje više suha, pojavljuju se bore, a često nastaju i promjene u pigmentaciji.

Nakon šezdesete godine metabolizam kože toliko se mijenja da se ona više ne može svrstavati u uobičajene tipove, nego zahtijeva posebno prilagođenu njegu koja uključuje i pojačanu hidrataciju i veću nadoknadu gradivnih i hranjivih tvari“, navodi dermatologinja Škrinjar.

PageBreak

Smirivanje kože

Posebnom kategorijom smatra se i osjetljiva koža koja je postala svojevrsnom epidemijom zbog brzog i neumjerenog tempa kojim živimo.

„Sve više ljudi ima takozvanu netolerantnu, odnosno reaktivnu kožu čiji su obrambeni mehanizmi toliko narušeni da ona burno reagira na gotovo sve podražaje. Onečišćenje zraka, agresivna sredstva za higijenu i njegu, stres, pretjerano izlaganje suncu, nedovoljan unos mikro i makroelemenata (kvalitetnih ugljikohidrata, bjelančevina, masnoća, vitamina i minerala) samo su neki od uzroka zbog kojih je netolerantna koža postala toliko čest problem današnjice“, kaže Ivana Burulić, edukatorica u Oktal Pharmi za program francuskog farmaceutskog laboratorija Pierre Fabre DC koji stoji iza niza brendova specijaliziranih za osjetljiva i problematična stanja lica, tijela i vlasišta, među kojima su Avène, A-Derma, Ducray, Klorane...

Riječ je posebnoj vrsti proizvoda za njegu – dermokozmetici, odnosno kozmeceuticima – s izuzetno blagim formulacijama koje sadrže aktivne sastojke klinički dokazanog učinka, smiruju crvenilo, nadraženost i upale te zacjeljuju oštećenu kožu.

Jelenina priča

S problemom hiperreaktivnosti suočila se 29-godišnja Zagrepčanka Jelena Skendžić, koja je na temelju vlastitog iskustva osmislila liniju kozmeceutika Skintegra. „Često sam primjenjivala agresivnu kozmetiku misleći da svoju problematičnu kožu trebam isušiti pa će se ona manje mastiti i biti manje sklona nepravilnostima. No, tako je postala još osjetljivija.

Najgore što koži možete učiniti jest da pokušavate iz korijena promijeniti njezinu fiziologiju. Imate li masni tip kože, nema tog preparata koji će je učiniti suhom, nego će postati onemoćala, s ozbiljno narušenom hidrolipidnom barijerom. Tek kad sam kožu prestala tretirati kao neprijatelja i prihvatila da ona ima vlastitu unutarnju dinamiku koju treba poštovati, naučila sam kako je njegovati.

Dobra hidratacija čini 80 posto zdravlja kože“, kaže vlasnica Skintegre koja svoje proizvode osmišljava u suradnji s farmaceutima. Riječ je o kombinacijama biljnih i „high tech“ sastojaka s dokazanom blagotvornošću, poput zobi, sladića, vrbe, ginsenga, alantoina, resveratrola... Prije izlaska na tržište proizvode iskušavaju dobrovoljci s raznim kožnim tegobama, kako bi se potvrdilo njihovo ciljano djelovanje.

Gadgeti za ljepotu

Pri odabiru ciljanih kozmetičkih tretmana sve su popularnije analize kože i vlasišta koje se provode pomoću posebnih uređaja u dermatološkim poliklinikama, ljekarnama, kozmetičkim salonima... Koža se snima mikrokamerom te se dobiveni rezultati kompjutorski obrađuju kako bi pružili detaljan prikaz tipa kože, stupnja vlažnosti, dubine bora, prisutnosti bakterija u porama, pigmentacije, gustoće kolagena, stanja krvnih žilica u koži i brojnih drugih parametara kojima se procjenjuje njezino stanje. Prema tome se tretman prilagođava svakome ponaosob te se mogu sustavno pratiti promjene u koži tijekom tretmana.

Uređaji za analizu kože sve se više nude i u verzijama za kućnu uporabu, od malih ručnih aparata do futurističkih ekrana-ogledala koji svakodnevno skeniraju lice te prema tome preporučuju odgovarajuću njegu. Ovi luksuzni gadgeti mogu „prepoznati“ više osoba i povezivi su s pametnim telefonima. „Najdublju“ analizu kože omogućuju genetski testovi. Ispitivanjem točno određenih gena za koje je dokazano da su u vezi s procesom starenja kože dobiva se uvid u „dobre“ i „loše“ osobine kože koje su urođene, ali se u većini slučajeva mogu prevenirati i korigirati individualno prilagođenim tretmanima.

U laboratoriju

Zagrebački laboratorij za genetska testiranja Genom uskoro će na hrvatsko tržište uvesti svjetski poznat Skin DNA test koji je nastao nakon dugogodišnjih istraživanja u Australiji koje su provodili genetičari zajedno s kozmetičkim stručnjacima. Prikupljena je velika baza ispitanika koja je omogućila da se utvrde jasne povezanosti između određenih gena i osobina kože te je razvijen patentirani algoritam na kojem se zasniva test.

„Skin DNA test jednostavno se provodi uzimanjem uzorka sline, a rezultati su gotovi za desetak dana. Testom se otkrivaju genetske predispozicije u pet ključnih kategorija povezanih sa starenjem kože: čvrstoća i elastičnost (očuvanje kolagena), bore, utjecaj sunca, stvaranje antioksidansa i sklonost upalama. Na osnovi rezultata za svaku kategoriju preporučuju se aktivni sastojci, dodaci prehrani i kozmetički tretmani pomoću kojih bi se nepovoljne genetske predispozicije mogle ‘preokrenuti’ u pozitivan ishod“, objašnjava dr. sc. Maja Barbalić, molekularna biologinja i voditeljica laboratorija Genom.

Tako se može, smatra znanstvenica, za svaku osobu potpuno personalizirati plan njege. Genetski profil daje odgovore zašto i kako koža stari na određeni način te nam omogućuje da izravno utječemo na budućnost svoje kože.

Važno je prisjetiti se kako briga o ljepoti nije samo stvar površine jer na nju utječu mnogi vanjski i unutarnji faktori. Ravnoteža je pritom ključna riječ; ona donosi stabilnost i svjež izgled svakog tipa kože. I tomu vrijedi težiti – stanju kože u ravnoteži.