Buđenje s "novom kožom"
Današnji način življenja od nas zahtijeva da stalno budemo u pokretu pa se gotovo podrazumijeva kako je najvažnije njegovati kožu danju jer to je razdoblje naše najveće aktivnosti i najjače izloženosti vanjskim utjecajima, ali i tuđim pogledima. No, jednako je važno poznavati i drugo lice svoje kože koje ona pokazuje noću – zadivljujuću sposobnost samoobnove. Ujutro se doista možemo probuditi s „novom“ kožom ako poštujemo njezin bioritam.
Uobičajena je podjela kozmetičke njege na preparate za dnevnu i noćnu njegu, no ipak se često raspravlja o opravdanosti takve klasifikacije zato što kreme ne mogu znati je li dan ili noć. No, koža to itekako „zna“.
Danju se ona prvenstveno štiti od sunčanog UV zračenja, vjetra, onečišćenja, temperaturnih promjena toplo-hladno ‒ ukratko, svega što bi je moglo isušiti i oštetiti. Stoga je dnevna njega osmišljena tako da podržava otpornost kože na utjecaje iz okoliša.
Koja je razlika između dnevnih i noćnih krema?
Dnevne kreme i serumi u pravilu obiluju hidratizirajućim sastojcima i antioksidansima. To su ponajprije razne biljne esencije i vitamini koji sprečavaju tzv. oksidacijski stres koji nastaje zbog prekomjernog nakupljanja otpadnih tvari poznatih kao slobodni radikali.
Noćne kreme, pak, često imaju bogatiju teksturu zato što se koža uvečer i tijekom noći intenzivno obnavlja i spremna je primiti veću koncentraciju revitalizirajućih sastojaka. Neki od njih uopće nisu poželjni u dnevnoj njezi, poput retinola i AHA kiselina, od kojih se često koristi glikolna.
Naime, sunce smanjuje učinkovitost retinola, a retinol ujedno povećava osjetljivost kože na sunce. Također, nakon tretmana AHA kiselinama koža je osjetljivija na sunčevu svjetlost pa se takvi tretmani preporučuju noću kako bi se izbjegle neželjene interakcije.
Vodeni ili uljni?
Stanice kože najaktivnije su u ponoć i vrlo rano ujutro, kad marljivo popravljaju oštećenja nastala tijekom prethodnog dana i pročišćuju kožu od štetnih tvari. Stavovi stručnjaka o tome što u tom razdoblju koži najbolje odgovara načelno su vrlo različiti. Jedni smatraju da ulja ometaju regenerativne procese u koži, te bi zato preparati za noćnu njegu trebali biti nemasni, izrađeni samo na bazi vode.
Drugi, pak, tvrde da se upravo pomoću prirodnih ulja koža može dubinski obnoviti i očuvati vlažnost. No svi ističu da je u noćnoj njezi najvažnija hidratacija, kojoj treba prethoditi čišćenje kako bi se koža oslobodila svih nečistoća. Time je već na pola puta do uspješne hidratacije.
Upitali smo stručnjakinje za prirodnu njegu kako kožu njegovati noću te vam donosimo njihove preporuke...
Noćna njega na bazi vode
Noću je koža metabolički najaktivnija te se regenerira, a pritom joj valja omogućiti da slobodno diše. Proizvodi za noćnu njegu trebaju sadržavati sastojke koji ne opterećuju prirodne, eliminacijske procese kože, nego ih stimuliraju i uravnotežuju.
Noćna njega ne bi trebala biti na bazi ulja, nego na bazi vode ‒ smatra Biovegina savjetnica za prirodnu kozmetiku Dragana Klarić, pozivajući se na čuveni koncept nemasne noćne njege koji već pedesetak godina promiče kozmetička kuća Dr. Hauschka. Prema njihovim spoznajama, masni preparati noću ometaju prirodne ritmove u koži, stoga kao idealnu noćnu njegu preporučuju nemasni serum s uravnotežujućim organskim ekstraktima jabuke i hamamelisa.
Dragana Klarić naglašava da je za noćnu njegu izuzetno važan i pravilan odabir proizvoda za čišćenje i toniziranje. Upravo je tonik ključan u njezi jer regulira izlučivanje vlage i podržava obnavljajuću snagu kože. U tome su se, kaže stručnjakinja, najučinkovitijima pokazali ekstrakti hamamelisa, bjelodana i nevena.
Hidratacija, ali i uljni tretman
I Mirjana Brlečić, farmaceutkinja i kozmetologinja te autorica prirodne kozmetike Nikel, vjeruje u izuzetnu blagotvornost tonika, kako na bazi hamamelisa, tako i na bazi ruže, lavande, smilja... No, također, smatra da koži noću nije dovoljna samo nemasna hidratacija nego su joj potrebni i lipidi, odnosno masnoće iz prirodnih ulja.
„Prije spavanja preporučujem što nježniji proizvod za čišćenje lica, a potom tonik.
Odmah nakon čišćenja lica, a prije nanošenja tonika, prema potrebi, možete se umiti vodom, po mogućnosti destiliranom ili termalnom vodom u obliku njegujućeg pripravka. Mnogi se umivaju tvrdom vodom iz slavine, odnosno vodovoda, a to može isušiti kožu i poremetiti njezin pH, tj. prirodnu kiselost. Svakako treba uravnotežiti kožu tonikom da bi se uklonili ostaci tvrde vode i održao normalan pH.
Vrlo su blagotvorni tonici na bazi organskih biljnih hidrolata i matičnih stanica. Nakon toga dobro je nanijeti dvije-tri kapi ulja, a potom kremu koja također može sadržavati ulja u skladu sa stanjem kože“, kaže Mirjana Brlečić. Pritom ističe da hidratantni i masni preparati nisu nužno suprotni.
Građevni elementi
„U noćnoj njezi uvijek je, za svaku kožu, najbitnija hidratacija. No, i ulja su važna jer su sastavni dio hidrolipidnog zaštitnog sloja kože, a to znači da čuvaju vodu. Za uljima najviše žeđa koža koja je suha jer je samim time i oštećena. Zbog površinskih oštećenja gubi se vlaga iz dubljih slojeva kože pa su ulja potrebna da bi se površinska oštećenja ‘popravila’.
Takav učinak imaju samo prirodna, hladno tiještena ulja koja se odlično upijaju u kožu bez prekomjernog zamašćivanja. To su ponajprije ulja koja su slična masnoćama ljudske kože, kao što je npr. suncokretovo ulje. Ono sadrži ceramide koji su baš poput onih u koži, a ceramidi su najvažniji građevni elementi zaštitnoga sloja kože, a poslagani su poput crijepova“, objašnjava farmaceutkinja Brlečić.
Noćurkovo ulje
Za suhu kožu preporučuje i prirodnim načinom dobiveno bademovo ulje, kao i ulje noćurka koje je izuzetno bogato gama-linolenskim nezasićenim masnim kiselinama (omega-6), koje također izgrađuju kožu.
„Noćurkovo ulje izvrsno je i za njegu mješovite i masne kože jer su i takvim tipovima kože potrebne masnoće zato što je masna koža često površinski dehidrirana. Osobe čija koža pojačano izlučuje sebum sklone su prekomjernom ‘odmašćivanju’ pa naposljetku isuše kožu koja onda postane još problematičnija“, upozorava farmaceutkinja.
Prema njenom mišljenju, uopće nije bitno je li krema deklarirana kao noćna, već treba zadovoljavati sve potrebe kože – ne samo za hidratacijom i masnoćama nego i za tvarima koje pomažu rješavanju specifičnih stanja kao što je, primjerice, preosjetljivost.
Izvana i iznutra
„Uvijek polazim od toga da prirodne tvari koje nas uravnotežuju iznutra – dakle, ono što možemo uzeti prehranom – jednako tako djeluju i izvana. Probiotici su ključni za ravnotežu dobrih bakterija u probavnome sustavu, a takav učinak imaju i na kožu kad se dodaju u kozmetičke preparate.
Peršin pročišćuje i djeluje protuupalno pa i kao njegujući sastojak umiruje kožu. Sikavica regenerira jetru, ali i cijeli organizam kad se uzima kao dodatak prehrani, a također pokazuje izvrsna regenerativna svojstva u preparatima za ublažavanje znakova starenja“, objašnjava farmaceutkinja. Napominje da svaka osoba treba ustanoviti koji oblik noćne njege najbolje odgovara njenoj koži.
„Nekima je dovoljno da nakon večernjeg čišćenja nanesu samo malo ulja na lice. U nekih koža najbolje reagira na hidratantnu kremu, a nekima je najbolje da prvo stave nekoliko kapi ulja, a potom kremu... U svakom slučaju, potrebna nam je noćna njega, ne samo za lijep ten nego i za lijepe snove. Dok prije spavanja njegujemo svoju kožu, to je dragocjen opuštajući ritual“, zaključuje Mirjana Brlečić.
.png)
.png)
